Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ZGOP dobija kupca u novembru - Pet interesenata za novosadsko preduzeće za remont pruga
Pet renomiranih kompanija iz Rusije, Kine, Austrije, Francuske i Turske otkupilo je dokumentaciju povodom prodaje celokupnog kapitala novosadskog preduzeća ZGOP, čije ponude treba da budu otvorene 8. novembra u 12 časova u prostorijama Ministarstva privrede u Beogradu.

– Ovoga puta javile su se renomirane kompanije, što uliva nadu da će jedino preduzeće u Srbiji kompletno opremljeno za remont i rekonstrukciju železničkih pruga konačno naći dobrog vlasnika. Do sada je firma, posle neuspele privatizacije, čak tri puta bila na prodaji, ali nijednom nije bilo zainteresovanih investitora. Dobar odziv kupaca dolazi i zbog toga što je Srbija dobila kredite za rekonstrukciju pruga od Rusije, Kine i od Evropske banke za obnovu i razvoj. U tim poslovima ZGOP je, posle sprovedenih tendera, uposlen kao podizvođač – kaže direktor ZGOP-a Zoran Stanojević.

Procenjena vrednost kapitala ZGOP-a iznosi 3.632.654 EUR i ta suma ujedno je i početna cena po kojoj se novosadsko preduzeće prodaje.

Ministarstvo privrede u javnom pozivu navelo je da pravo da učestvuju u kupovini ZGOP-a imaju investitori koji su u 2015. godini ostvarili prihod od najmanje 10 mil EUR.

Dok ZGOP ne prođe vlasničku transformaciju, preduzeće uveliko remontuje pruge.

– Radimo na pruzi Beograd–Bar, na deonici Resnik–Valjevo dugoj od više od 45 kilometara. Na tom pružnom putu u toku su rekonstrukcije železničkih stanica u Vreocima, Lazarevcu, Lajkovcu, Slovcu i Divcima. Istovremno smo uposleni i na jugu Srbije, na Koridoru 10, na deonicama Vinarci–Đorđevo, Vranjska banja – Ristovac i Bujanovac–Bukarica – navodi direktor Stanojević.


Devizne rezerve Narodne banke Srbije u septembru iznosile 9,55 mlrd EUR
Devizne rezerve Narodne banke Srbije iznosile su na kraju septembra 2016. godine 9,55 mlrd EUR, što je za 32,3 mil EUR manje nego u avgustu, saopštila je NBS.

Septembarski iznos deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase (M1) od 211% i šest meseci uvoza robe i usluga.

Neto devizne rezerve (ukupne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka) na kraju septembra su iznosile 7,94 mlrd EUR i bile su manje za 20 mil EUR u odnosu na prethodni mesec.

Prilivi u ukupnom iznosu od 148,8 mil EUR, koji su ostvareni intervencijama NBS kupovinom deviza i neto zaduženjima Srbije na domaćem finansijskom tržištu putem deviznih hartija od vrednosti, pokrili su najveći deo odliva deviza (167 mil EUR) realizovanih za neto otplate kredita.

Po osnovu upravljanja deviznim rezervama u otežanim uslovima plasiranja sredstava na međunarodnom tržištu, i po drugim osnovama, ostvareni su prilivi od 48,4 mil EUR, i oni su u najvećoj meri nadomestili odlive po osnovu neto smanjenja devizne obavezne rezerve banaka i servisiranja stare devizne štednje, čiji je ukupan iznos bio 62,5 mil EUR.

Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u septembru iznosio je 306,2 mil EUR i bio je za 60,1 mil EUR manji nego u prethodnom mesecu. U prvih devet meseci ove godine u međubankarskoj trgovini realizovano je ukupno 4,79 mlrd EUR.


Komšija potrošio 10 mil EUR na akcije Gorenja
Jedan od najpoznatijih hrvatskih ulagača u deonice Kristijan Floričić postao je najveći privatni akcionar Gorenja.

U deonice slovenačkog proizvođača kućnih aparata ovaj Istranin uložio je oko 10 miliona evra i postao vlasnik 5,25 odsto kompanije

“Proučavao sam poslovne rezultate, pročitao sam sve što ste napisali. Nemam drugih informacija. Većinu onoga što sam nameravao, već sam kupio”, kaže Floričić za slovenački dnevnik Finance.

Prve akcije Gorenja kupio je 2012.

“Bio sam zadivljen da je tržišna kapitalizacija tako niska za kompaniju koja ima tolike prihode. Ruska kriza zaista je uzdrmala poslovanje, ali nakon svih investicija i restrukturiranja sada je Gorenje na pravom putu”, smatra Floričić.

Veruje da će na svom dosad najvećem ulaganju dobro zaraditi. Uzda se u to da će japanski Panasonik, koji je nedavno dovršio dubinsko snimanje Gorenja, dati dobru ponudu za preuzimanje.

Panasonik je u Gorenje ušao pre tri godine kad je ulogom od deset miliona evra stekao skoro 11 odsto akcija, a lani je dokupio još jedan odsto.

Gorenje je najveća slovenačka industrijska kompanija koja je preživela tranziciju. Pre tri godine prošlo je veliku krizu tokom koje su sprovedene 3 dokapitalizacije, a strani investitori postali su većinski vlasnici.

Najveći pojedinačni vlasnik Gorenja još uvek je državni fond s udelom od 16,4 odsto, a druga dva najveća akcionara su Međunarodna finansijska korporacija (IFC) sa 11,8% i Panasonik sa 10,7 odsto akcija.

Kristijan Floričić, 41-godišnji Istranin jedan je od najbogatijih Hrvata, a svoje bogatstvo uglavnom je stekao trgujući deonicama.

Na prošlogodišnjoj listi najbogatijih Hrvata časopisa Forbes zauzeo je 30. mesto sa procenjenom imovinom od sedam miliona evra. Međutim, čini se da je Forbes znatno potcenio njegovu finansijsku snagu s obzirom na vrednost najnovijeg ulaganja u susedstvu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta