Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zajednička sednica vlada Srbije i Slovenije i poslovni forum 24. oktobra u Beogradu
Zajednička sednica vlada Srbije i Slovenije biće održana 24. oktobra 2016. u Palati Srbija, saopšteno je iz Nemanjine 11.

Kako se precizira u saopštenju, doček gostiju iz Slovenije planiran je za 10 sati ispred Palate Srbija, zatim će se dva premijera - Aleksandar Vučić i Miro Cerar sresti tet-a-tet, a potom članovi vlade imati plenarni razgovor.

Po završetku zajedničke sednice planirano je potpisivanje sporazuma i obraćanje medijima.

Na mariginama tog događaja, Privredna komora Srbije, u saradnji sa privrednicima iz Slovenije, organizovaće Poslovni forum Srbija-Slovenija.

- Nakon uvodnih reči predsednika privrednih komora Srbije Marka Čadeža i Slovenije Marjana Mačkošeka, biće predstavljen projekat Beograd na vodi i održane panel diskusije u oblastima od zajedničkog interesa - digitalizacija, agrobiznis, turizam i zaštita životne sredine - saopštila je Privredna komora Srbije.


Dobri primeri međusektorske saradnje - Konferencija Business bridges 25. oktobra u Beogradu
Asocijacija srpskih klastera (ASKA), uz podršku USAID-a, organizovaće 25. oktobra 2016. godine u Beogradu konferenciju Business bridges 2016.

Kako je saopštila ASKA, cilj konferencije je da na jednom mestu okupi predstavnike privrede iz različitih sektora, kako bi zajedno razgovarali o saradnji između različitih industrija i izazovima koje takva saradnja donosi.

Konferencija će biti održana u hotelu Moskva, sa početkom u 11 časova.

Primeri dobre prakse, koji će biti predstavljeni na ovom događaju, treba da ilustruju sve prednosti umrežavanja i međusektorske saradnje.

- Podelićemo sa vama iskustva iz projekata koji uključuju različite sektore i načine za finansiranja inovativnih ideja. Na konferenciji ćemo imati predstavnike preduzeća iz sektora autoindustrije, informacionih tehnologija, tekstilnog, metalskog i poljoprivrednog sektora, a biće prisutni i predstavnici klastera, kao i državnih i obrazovnih institucija - najavljuju organizatori događaja.

Preduzeća će imati priliku da uspostave nove poslovne kontakte na speed-dating sastancima i da posete B2B market, mesto gde će biti predstavljeni IT proizvodi namenjeni drugim industrijama.


Uskoro prva inicijalna javna ponuda akcija na Beogradskoj berzi - Tri kompanije veoma zainteresovane
Direktor Beogradske berze Siniša Krneta najavio je realizaciju prve inicijalne javne ponude akcija (IPO) u Srbiji.

Uoči održavanja 15. Međunarodne konferencije Beogradske berze Upgrade in Belgrade Krneta je za Magazin Biznis ocenio da su u ovom trenutku "tri kompanije jako blizu, ali je jedna od njih donela odluku" da model IPO koristi za finansiranje rasta i razvoja od maja naredne godine.

- Investitori nisu problem. Oni će sigurno biti zainteresovani, jer nemaju gde da ulože svoju štednju u uslovima ekstremno niskih kamatnih stopa - kazao je Krneta.

Na pitanje da li za model IPO Srbiji nedostaje ključni "ledolomac" Krneta je rekao da je u svim zemljama gde se taj model koristio za finansiranje razvoja, led probila država kroz proces privatizacije. On je dodao da ukoliko država probije led, ona će vrlo lako prokrčiti put da se svi akti potrebni za taj postupak sprovedu.

- U Srbiji postoji dobra regulativa, ali je niko u praksi nije testirao. Privatne kompanije ili banka nisu u mogućnosti da otklanjaju prepreke u regulativi - rekao je direktor Beogradske berze.

Direktor Beogradske berze Siniša Krneta ranije je objasnio da je poslednji IPO u Srbiji bio pre Drugog svetskog rata i da 15 godina traje borba te institucije da dođe do inicijalne javne ponude akcija na srpskoj berzi.

On je objasnio da je odlukom da se realizuje prvi IPO, Srbija "krenula putem koji je prepun mina, ali to radimo zato što berza nije mesto za mistifikaciju".

- Mistifikacija postoji samo tamo gde ne postoji znanje. Berza nije kockarnica niti veliki rulet, već egzaktna društvena institucija koja ima ulogu lokomotive rasta i razvoja ekonomije. Ako ikada želimo da kao društvo budemo razvijeni moraćemo da imamo i razvijenu berzu - rekao je Krneta.

Nijedna vlada, istakao je Krneta, u prethodnih 15 godina nije tretirala IPO kao model privatizacije.

On je rekao da je Beogradska berza najveći deo svojih kapaciteta i resursa usmerila na promociju IPO.

- Razgovaramo sa vlasnicima kompanija zašto bi bilo dobro da se odluče za IPO. Ne nudimo "med i mleko", niti pričamo da je IPO rešenje svih njihovih problema, već im predočavamo sve prednosti i mane. Jedna od najvećih mana jeste to da se vlasnici odriču dela vlasništva u budućnosti. Strateško je pitanje do kog nivoa je to za sadašnje vlasnike prihvatljivo - kazao je Krneta.

Po njegovoj oceni, "jako je važno da se vlasnicima kompanija objasni da ne smeju da prestanu da ulažu u svoj razvoj jer to vodi u kolaps".

- Razvoj može da se finansira iz sopstvenog džepa, bankarskim dugom, preskupim izdavanjem obveznica ili prikupljanjem kapitala - kazao je Krneta i dodao da nije posao berze da putuje kroz zemlju i da animira, već bi to trebalo da rade investicioni fondovi.

On je dodao da srpske kompanije radije idu u banku po novac nego na tržište kapitala "zato što je to verovatno lakše i za vlasnika i za menadžere".

- IPO zahteva šest meseci "krvavog" posla – pripremu dokumenata, komunikaciju sa investitorima, novu organizaciju kompanije i na kraju kompanija prestaje da biva kompanija jednog ili dvojice vlasnika - objasnio je Krneta.

Srpsko tržište kapitala se, po njegovim rečima blago oporavilo posle dramatičnog pada pre osam godina.

- U ovoj godini će stanje biti najbolje u odnosu na drastičan pad prometa u 2008. godini. Razume se, struktura materijala kojim se trguje se promenila: učešće obveznica u ukupnom prometu ranije nikada nije prelazilo 15 odsto, ostalo su sve bile akcije, a sada učešće akcija jedva dobaci do 15% - kazao je Krneta.

On je istakao da u Srbiji ima samo osam listiranih kompanija, a da je malo stranih investitora. Investitori su, prema rečima Krnete, izgubili poverenje u srpsko tržište kapitala zbog slučajeva koji su se dešavali "petkom posle podne", kao što su Agrobanka i Univerzal banka.

- Mnogi akcionari, pre svega strani investitori, u sporu su sa Srbijom upravo zbog slučaja Agrobanke. Poverenje treba povratiti, ali berza nije u stanju da sama to uradi, jer nije ni uticala da se takvi slučajevi dese - rekao je Krneta.


First IPO of shares at Belgrade Stock Exchange soon – Three companies show great interest
The director of the Belgrade Stock Exchange, Sinisa Krneta, has announced the realization of the first initial public offering (IPO) of shares in Serbia.

Prior to the 15th International Belgrade Stock Exchange Conference Upgrade in Belgrade, Krneta said for Magazin Biznis that, at the moment, “three companies are very close, but one of them has made the decision” to utilize the IPO model for financing growth and development beginning with May 2017.

– Investors are not the problem. They will surely be interested, as they have nowhere to invest their savings under the conditions of extremely low interest rates – Krneta said.

When asked whether a crucial “icebreaker” was lacking in Serbia for the IPO model, Krneta said that, in all the countries which had used the model for financing development, the state had broken the ice through the privatization process. He added that, if the state had broken the ice, it would have very easily enabled all the necessary acts to be carried out.

– There are good regulations in Serbia, but no one has tested them in practice. Private companies or banks aren’t capable of removing obstacles in the regulations – said the director of the Belgrade Stock Exchange.

Krneta earlier explained that the last IPO in Serbia took place before WW2 and that the institutions had been fighting for 15 years to reach the IPO at the Serbian stock exchange.

He explained that, by making the decision to realize the first IPO, Serbia “has started walking through a minefield, but we are doing this because the stock exchange is no place for mystification”.

– Mystification exists only where there’s no knowledge. Stock Exchange is no gambling house, but an exact state institution acting as the driving engine of the economy’s growth and development. If we wish to become a developed society, we need to have a developed stock exchange – Krneta said.

No government, Krneta pointed out, has treated IPO as a privatization model in the past 15 years.

He said that the Belgrade Stock Exchange had directed most of its capacities and resources to promoting IPO.

– We are talking with company owners, because it would be good if they opted for IPO. We are not offering milk and honey, nor are we saying that IPO is the solution to all their problems. Instead, we are presenting them with all the pros and cons of it. One of the biggest cons is that the owners waive a part of the ownership in the future. It’s a strategic question to what extent the current owners find this to be acceptable – Krneta said.

In his estimate, “it is very important to explain to company owners that they mustn’t stop investing in their development, as that leads to a collapse”.

– Development can be financed from one’s own pocket, through banking loans, over-expensive issuance of bonds or by gathering assets – Krneta said and added that it was not the job of the stock exchange to travel the country animating people and that investment funds should be doing that.

He added that Serbian companies more gladly went to the bank to get the money than to the assets market “as that’s probably easier for both the owner and the managers”.

– IPO demands six months of hard work – preparation of documents, communication with investors, new organization of the company, at the end of which the company ceases to be in the ownership of one or two people – Krneta explained.

The Serbian assets market has, according to him, recovered slightly, following the dramatic fall of eight years ago.

– This year, the market will be in its best state following the drastic drop of turnover in 2008. Of course, the structure of the material being traded has changed: bonds never used to make up more than 15% of the total turnover, with the rest being shares, whereas the shares barely reach 15% nowadays – Krneta said.

He emphasized that eight companies listed in Serbia, and that there were few foreign investors. According to him, investors have lost trust in the Serbian assets market due to cases which were being solved at the last minute, like Agrobanka and Universal Bank.

– Many shareholders, above all foreign investors, are in dispute with Serbia over Agrobanka precisely. The trust needs to be earned back, but the stock exchange market is not capable of doing it on its own, as it had no role in the creation of these problems in the first place – Krneta said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta