Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Međunarodna konferencija Beogradske berze Upgrade in Belgrade 3. novembra u Beogradu
Petnaesta međunarodna konferencija Beogradske berze, Upgrade in Belgrade 2016, biće održana u četvrtak (3. novembar 2016. godine), u beogradskom hotelu Hyatt Regency. Predstavnici i direktori najvećih berzi regiona i Centralne Evrope, investicionih društava koja pokrivaju Jugoistočnu Evropu, najkvalitetnijih akcionarskih društava iz sedam zemalja regiona kao i brokeri i fond menadžeri okupiće se u Beogradu i, zajedno sa predstavnicima domaćeg tržišta kapitala, pokušati da daju odgovore na pitanja koja se odnose na trenutni i budući razvoj berzanskog poslovanja u Evropi.

Pažnja koju će inostrani gosti i govornici iz zemlje i sveta ove godine ukazati Beogradskoj berzi rezultat je, pre svega, značajnog angažovanja ove institucije na procesu usklađivanja berzanskog poslovanja u Srbiji sa savremenim evropskim trendovima, kao i angažman Berze na pokretanju procesa finansiranja kompanija upravo putem tržišta kapitala, što predstavlja do sada još uvek neiskorišćenu alternativu u domaćoj privredi.

S obzirom na to da u Srbiji još uvek nije sproveden nijedan proces inicijalne javne ponude, odnosno, finansiranja poslovanja privrednih društava putem emisije akcija, poseban naglasak, i prva prezentacija na ovogodišnjoj Konferenciji berze posvećena je upravo sličnom procesu koji se sprovodi na jednoj od najvećih berzi u regionu – Berzi u Istanbulu, o čemu će govoriti Adnan Serhat Görgün. Raznovrstnost tržišnih materijala i investicionih alternativa na tržištu kapitala u Turskoj predstavlja interesantnu temu, kako za kompanije koje mogu da, u sklopu navedene prezentacije, čuju više o mogućnostima finansiranja upravo putem berze, tako i za predstavnike svih regionalnih berzi, koji ovim putem mogu da dobiju uvid u mogućnosti razvoja sopstvenog tržišta, kako bi se na taj način pomoglo pojedinačnim privrednim subjektima i ekonomiji u celini, što i jeste glavna funkcija tržišta kapitala.

Drugu celinu u toku konferencije Upgrade in Belgrade 2016 predstavljaće, sada već tradicionalni, panel na temu povezanosti makroekonomije i razvoja tržišta kapitala, nazvan: Makroekonomske perspektive Srbije i regiona, u okviru kog će govornici pokušati da proniknu u dublju vezu između ekonomskog razvoja i potencijala tržišta kapitala, ali i u ekonomske perspektive u regionu u narednoj godini uopšte. Govornici u ovom panelu biće Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, Aleksandar Piker, predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Beograd i član Upravnog odbora Beogradske berze, Ernst Bode, generalni direktor kompanije Messer Tehnogas i Dejan Šoškić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Drugi panel ovogodišnje Konferencije Beogradske berze biće posvećen projektu Unije tržišta kapitala (Capital Markets Union), koja predstavlja plan Evropske komisije za unapređenje svih funkcija tržišta kapitala na području cele EU, kako bi se raspoloživa štednja mobilisala i preusmerila na investicije u preduzeća, ali i infrastrukturne projekte, širom EU. Od kreiranja Unije tržišta kapitala očekuje se stvaranje diversifikovanijeg finansijskog sistema, više zasnovanog na razvijenom tržištu kapitala, a manje na bankarskim kreditima, uz istovremeno povećavanje mobilnosti kapitala bez ograničenja u smislu lokacije ili granica pojedinačnog tržišta. U svetlu ovog plana, ali i integracija koje se u poslednje vreme dešavaju u svetu berzanskog poslovanja, svoje viđenje na ovu temu daće generalni direktori berzi u Atini, Budimpešti, Bukureštu i Sofiji.

Još jedan od projekata Evropske unije, koji se tiče tržišta kapitala – direktiva MiFID II, koja u praksi treba da zaživi početkom 2018. godine, biće posebno obrađena na ovogodišnjoj Konferenciji Beogradske berze. Kao i prethodna MiFID direktiva i direktiva MiFID II predstavlja regulatorni okvir kojim se definiše poslovanje za sve učesnike na tržištima kapitala na području Evropske Unije, pri čemu sama direktiva MiFID II ima za cilj da poveća zaštićenost investitora, transparentnost i regulaciju manje otvorenih tržišta ponovo u cilju sprečavanja nedozvoljenih radnji. Ipak, praktična primena MiFID II regulative otvara i brojna pitanja, počev od IT rešenja, do uloge pojedinih učesnika na tržištu i njihovih prava i obaveza, o čemu će, učesnicima beogradske berzanske Konferencije više govoriti dr Sandra Bramhoff, Head of Products & Regulation Deutsche Boerse, koja je u prethodnih nekoliko godina na Deutsche berzi bila aktivna upravo na poslovima prilagođavanja poslovanja berze sa propisima MiFID II regulative.

Jedno od specijalnih predavanja na ovogodišnjoj konferenciji Berze biće posvećeno Blockchain tehnologijama, koje predstavljaju decentralizovanu platformu za skladištenje i transfer podataka, od strane učesnika u lancu, gde god u svetu da se nalaze, tačnije, bez jedne centralizovane institucije. Blockchain tehnologija inicijalno je nastala za potrebe korišćenja Bitcoin-a, ali se danas može koristiti i u druge svrhe koje podrazumevaju veliki broj međusobno povezanih podataka. Prezentaciju na temu Blockchain tehnologija na Konferenciji 3. novembra održaće Daniel Körmöczi, sa berze u Budimpešti.

Sastavni deo ovogodišnje konferencije Berze biće i prezentacija o aminskom postrojenju Naftne industrije Srbije, koje predstavlja značajnu inovaciju u obradi prirodnog gasa. U ime NIS-a prezentaciju će održati Nikola Vukoje, rukovodilac službe za planiranje, operativnu i tehničku podršku u ovoj kompaniji.

Kao i prethodnih godina, sastavni deo Međunarodne konferencije Beogradske berze biće i Regionalna investitorska konferencija, koja je organizovana u saradnji sa investicionom bankom WOOD & Company. Za razliku od prethodnih godina, na ovogodišnjoj investitorskoj konferenciji najboljim kompanijama iz regiona po prvi put će se pridružiti i kompanije iz Rumunije, Bugarske i Poljske, čime je znatno uvećana pokrivenost investicionih alternativa za zainteresovane investitore. Pored 25 kompanija čijim akcijama se trguje na regionalnim berzama svoje učešće na ovom događaju potvrdilo je i preko 30 investitora iz regiona, Evrope i SAD, koji će na individualnim razgovorima sa menadžmentom akcionarskih društava opredeliti u čije hartije od vrednosti će narednih meseci ulagati sredstva koja su im na raspolaganju.

Generalni sponzor ovogodišnje konferencije Beogradske berze biće kompanija NIS a.d. Novi Sad, dok je glavni sponzor panel dela Konferencije Istanbulska berza, a investitorskog dela Konferencije Piraeus banka. Na listi sponzora ovog događaja nalaze se i Thomson Reuters, Raiffeisen banka, Halkbank, Centralni registar hartija od vrednosti, kao i Udruženje banaka Srbije.

Više informacija o samom događaju raspoloživo je i na internet stranici Beogradske berze.


Neto dobit Aerodroma Nikola Tesla za devet meseci 19 mil EUR
Beogradski aerodrom Nikola Tesla danas je saopštio da je u oktobru uslužio 438.980 putnika, što je mesečni rekord i za 9% više nego u istom mesecu prošle godine.

U oktobru je sa tog aerodroma obavljeno 5.098 poletanja i sletanja, 5% više u odnosu na isti period prošle godine, dok je povećanje prometa robe i pošte iznosilo 19%.

Od početka 2016. godine Aerodrom Nikola Tesla je uslužio 4,25 miliona putnika.

Ukupni prihodi kompanije za devet meseci 2016. godine iznosili su 54,4 mil EUR, dok su poslovni prihod bili 52,8 mil EUR i veći su za 5% u odnosu na isti period prethodne godine. Neto dobit je uvećana 13%, na 19 mil EUR.

Kako je saopšteno, beogradski aerodrom je u budžet Srbije uplatio 14 mil EUR po osnovu dividende i međudividende za 2015. godinu, a u novembru će uplatiti još oko 2,5 mil EUR po osnovu međudividende za 2016. godinu.


Ukupna štednja građana Srbije na kraju septembra iznosila 8,97 mlrd EUR
Ukupna štednja gradana Srbije iznosila je na kraju septembra ove godine 1.102,8 milijardi dinara, objavila je Narodna banka Srbije (NBS), što je, preračunato po srednjem kursu centralne banke, oko 8,97 mlrd EUR.

Prema podacima iz septembarskog Statističkog biltena NBS, štednja u devizama iznosi 1.053 milijarde dinara (8,57 mlrd EUR), dok se na štednim računima u domaćoj valuti nalazi 48,98 milijardi dinara.

Od ukupne štednje u devizama, 263,02 milijarde dinara je oročeno na duži rok (2,14 mlrd EUR), a 790,82 milijarde dinara na kratak rok (6,43 mlrd EUR).

U septembru je u domaćoj valuti na kratkoročnoj štednji bilo 39,32 milijarde dinara, dok je 9,66 milijardi dinara činila dugoročna dinarska štednja.

Ukupna štednja u januaru ove godine iznosila je 1.073,6 milijardi dinara.


Profit NIS-a 7,7 milijardi RSD
NIS Grupa objavljuje konsolidovane finansijske rezultate poslovanja za devet meseci 2016. godine, u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja

Iako su prosečne cene sirove nafte tipa Urals u devet meseci 2016. godine bile oko 27 odsto niže u poređenju sa prethodnom godinom, NIS Grupa je zabeležila pozitivne finansijske rezultate.

NIS Grupa je značajno poboljšala rezultat iz prvog polugodišta kada je neto dobit iznosila 3,1 milijardu dinara i prvih devet meseci ove godine završila sa neto dobiti od 7,7 milijardi dinara. Ostvareni pozitivni rezultati su u velikoj meri posledica primene programa za povećenje operativne efikasnosti čiji se efekti u devet meseci 2016. godine procenjuju na 5,7 milijardi dinara.

Uspeh je zabeležen i kod operativnih pokazatelja, od kojih su mnogi iznad biznis plana. Ukupan promet naftnih derivata za devet meseci 2016. iznosi 2,414 miliona tona što je 3 odsto više nego prethodne godine. Značajan rezultat ostvaren je u ino-aktivama, gde je obim prometa povećan 34 procenta u odnosu na isti period prošle godine.

Takođe, NIS je u poređenju sa istim periodom prošle godine za 1,3 odsto uvećao svoje učešće na maloprodajnom tržištu Srbije i ono sada iznosi 42,7 procenata. Bolji rezultat ostvaren je i u Bloku Energetika gde je ostvarena proizvodnja električne energije od 104.305 MWh, odnosno 21 odsto više u poređenju sa devet meseci prošle godine. Ukupna proizvodnja nafte i gasa u Srbiji i koncesijama iznosila je 1,108 miliona uslovnih tona što je u skladu sa planiranim obimom proizvodnje, dok je obim prerade nafte bio 2,376 miliona tona.

Međutim, niske cene sirove nafte uticale su na finansijske rezultate NIS Grupe: pokazatelj EBITDA (dobit pre plaćanja kamata, poreza na dobit i amortizacije) je u devet meseci 2016. godine iznosio 22,5 milijardi dinara, odnosno 30 odsto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno su povećane obaveze na ime poreza i drugih javnih prihoda NIS Grupe, tako da za devet meseci 2016. godine one iznose 117,5 milijardi dinara, što je 7 procenata više u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Uprkos negativnim trendovima na tržištu, NIS nije odustao od odgovornog odnosa prema svojim akcionarima, zaposlenima i lokalnoj zajednici. Akcionarima je u septembru ove godine isplaćeno više od 4 milijarde dinara, odnosno 25 odsto neto dobiti iz 2015. godine. NIS i dalje sledi kurs društveno-odgovornog poslovanja i nastavio je sa ulaganjem u zajednicu u kojoj posluje.

U trećem kvartalu ove godine objavljeni su rezultati javnog konkursa u okviru korporativnog programa „Zajednici zajedno“ na osnovu kojeg će NIS projekte u 11 lokalnih samouprava širom Srbije podržati sa 110,5 miliona dinara. Nije se odustalo ni od unapređenja bezbednosti i zdravlja na radu, pa su zapaženi rezultati postignuti i u ovoj oblasti – indikator povreda sa izgubljenim danima je 50 odsto manji u poređenju sa istim periodom 2015. godine.

Kiril Kravčenko, generalni direktor NIS-a je izjavio:

„Rezultati koje smo postigli još jednom dokazuju da smo kreirali dobar i otporan poslovni model. Ostali smo lider bez obzira na složene makroekonomske uslove. Za devet meseci 2016. godine uložili smo ukupno 14,5 milijardi dinara što potvrđuje status NIS-a kao vodećeg investitora u Srbiji. Naša ambicija je da budemo prvi i da budemo najefikasnija kompanija u zemlji. Očekujemo da nam mere operativne efikasnosti u 2016. godini donesu ukupnu uštedu od preko 8,5 milijardi dinara. To će nam omogućiti da zadržimo profitabilnost i nastavimo da razvijamo NIS.“


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta