Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Uprava za trezor uvodi Centralni registar faktura u javnom sektoru
Uprava za trezor Ministarstva finansija raspisala je tender za izradu idejnog projekta za tehničko rešenje uvođenja Centralnog registra faktura (CRF) u javnom sektoru (pilot projekat).

Osnovna ideja ovog registra jeste postojanje jedinstvenog sistema u kome bi bila evidentirana sva potraživanja: javnog sektora prema javnom sektoru, privatnom sektoru i građanima, te privatnog sektora prema javnom sektoru i to pre nego što poverilac dužniku podnese zahtev za potraživanje (faktura ili neki drugi oblik zahteva).

Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, CRF bi evidentirao i dodeljivao podnosiocu zahteva jedinstven referentni broj (IDF) za svako prijavljeno potraživanje. I poverilac i dužnik bi imali obavezu provere postojanja i ispravnosti IDF-a kako u CRF-u, tako i u svojim službenim evidencijama (IDF mora biti obavezni element fakture). Dalje, instrukcije za plaćanje dužnika (nalog u platnom prometu) bi obavezno sadržale IDF. CRF bi prikupljao sve neohodne informacije iz svih potrebnih platnih sistema i na taj način raspolagao sa svim potrebnim informacijama o statusu prijavljenih potraživanja.

Krajnji rezultat projekta, za koji se sprovodi predmetni pilot projekat, treba da bude IT sistem i aplikacija za poboljšanje i ubrzanje procesa kontrole potraživanja, dugovanja i plaćanja.

Rok za dostavljanje ponuda je 5. decembar.


Treasury implementing Central Register of Public Sector Invoices
The Treasury at the Ministry of Finance has issued a request for tender for the preparation of a preliminary project for the technical solution for the implementation of the Central Register of Public Sector Invoices (pilot project).

The idea is to establish a unified system registering all receivables, those of the public sector towards the public sector, the private sector and citizens and of the private sector towards the public sector, before the creditor submits an invoice or some other form of claim to the debtor.

As stated in the tender documentation, the CRI is to register claims and allocate a unique reference number (IDF) to the applicant for each receivable registered. Both the creditor and the debtor will be obliged to check whether the IDF exists and whether it is correct, both at the CRI and in their official registers (the inclusion of the IDF in an invoice is to be mandatory). Furthermore, the instructions for the debtor-s payment (payment order) is to include the IDF. The CRI is to gather all the necessary information from all payment systems, thereby having at its disposal all the necessary information on the status of registered receivables.

The project should result in an IT system and an application improving and speeding up the process of control of receivables, debts and payments.

The application deadline is December 5.


Zaključci 15. Međunarodne konferencije Beogradske berze
U četvrtak, 3. novembra u hotelu Hyatt Regency održana je 15. Međunarodna konferencija Beogradske berze, UPGRADE IN BELGRADE 2016. Ovogodišnja Konferencija Berze okupila je preko 300 učesnika iz sveta finansija, tržišta kapitala, bankarstva i biznisa, među kojima i direktore i predstavnike 13 najvećih berzi Južne i Istočne Evrope, top menadžere preko 25 akcionarskih društava iz regiona, kao i portfolio investitore koji svoje investicione portfelje baziraju na ovom regionu. U sklopu Konferencije održana su dva panela: „Makroekonomske perspektive Srbije i regiona“ i „Unija tržišta kapitala“, kao i specijalna predavanja na temu iskustava sa turskog tržišta kapitala, MiFID2 evropske regulative o tržištima kapitala i blockchain tehnologijama, a kompanija NIS a.d. Novi Sad predstavila je i projekat aminskog postrojenja u Elemiru.

U sklopu prateće, 6. Regionalne investitorske konferencije, organizovane u saradnji sa internacionalnim partnerom WOOD&Company profesionalni investitori i akcionarska društva iz regiona održali su preko 120 B2B sastanaka na kojima su diskutovane mogućnosti finasiranja rasta prisutnih kompanija putem investiranja u njihove hartije od vrednosti. Kompanije iz Srbije koje su učestvovale na ovogodišnjoj Investitorskoj konferenciji, i za koje je zabeleženo značajno interesovanje prisutnih investitora bile su: NIS a.d. Novi Sad, Metalac a.d. Gornji Milanovac, Energoprojekt holding a.d. Beograd, Komercijalna banka a.d. Beograd i Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd, koje su zajedno imale preko 40 sastanaka sa međunarodnim investitorima. U sklopu 6. Regionalne investitorske konferencije dodeljena je i nagrada kompanijama koje su u prethodnom periodu ostvarile najbolje odnose sa investitorima. Dobitnik Zlatne plakete za 2016. godinu bila je Zavarovalnica Triglav iz Ljubljane, dok su Srebrnu plaketu dobile kompanije NIS a.d. Novi Sad i Atlantic Grupa iz Zagreba.

Ovogodišnju Konferenciju Beogradske berze otvorio je ministar finansija Republike Srbije, gospodin Dušan Vujović, koji je istakao da nema razvijene ekonomije bez razvijenog tržišta kapitala, kao i da je, zarad daljeg razvoja srpske privrede neophodan dodatni razvoj procedura i unapređenje postojeće regulative. Ministar je naglasio da je kao uslov za praćenje razvijenih privreda, neophodna treća generacija investicija koje ne mogu biti aktivirane bez unapređenja tržišta kapitala.

U svom uvodnom obraćanju direktor Beogradske berze, gospodin Siniša Krneta je posebno apostrofirao da su svi raspoloživi resursi Berze usmereni ka ostvarenju ključnog cilja koji se ogleda u kreiranju mogućnosti da domaće kompanije finansiranje svog rasta i razvoja izvrše prikupljanjem kapitala na tržištu kroz process inicijalne javne ponude.

Najznačajniji zaključci doneseni u održanim panelima i specijalnim prezentacijama na Konferenciji Berze uključuju i:

- Potencijal srpskog tržišta kapitala je veliki, ali su za njegovo iskorišćavanje potrebne dodatne strukturne promene, povoljniji ambijent i brži razvoj

- Jedna od ključnih uloga berze je distribucija informacija za investitore koji prepoznaju potencijal domaćih kompanija i njihovog rasta

- Postojanje poverenja u tržišta kapitala, transparentnost poslovanja i uređenost ambijenta za investiranje snižavaju rizik, a posledično i troškove i za investitore i za kompanije

- Integracija regionalnih privreda, ali i tržišta kapitala uslovljena je praktičnim potrebama

- Za ravoj srpskog tržišta kapitala potrebno je da se u trgovanje uključi više kompanija, ali i veće prisustvo penzionih i investicionih fondova na strani tražnje

- Potrebno je i unapređenje obrazovnog i pravosudnog sistema za podršku razvoja tržišta kapitala

- Privreda se ne može razvijati na subvencijama, već pre svega putem investicija na tržištu kapitala

- Pored izvora finansiranja za velika akcionarska društva berze mogu ponuditi i infrastrukturu za finansiranje rasta malih i srednjih kao i start-up kompanija, kao što je slučaj u Turskoj, ali i drugim razvijenim evropskim privredama

- Integracija tržišta kapitala predstavlja aktuelan trend u berzanskom poslovanju, koji doprinosi snižavanju troškova, efikasnijem upošljavanju slobodnih sredstava i povećavanju investicionih alternativa

- Unapređenje regulative u vezi sa tržištima kapitala na evropskom nivou, pre svega u cilju zaštite investitora i sprečavanja nedozvoljenih radnji, istovremeno otvara i brojna praktična pitanja za sve učesnike na tržištu.

- Tržišta kapitala moraju se prilagođavati tehnološkim i drugim trendovima, što se danas, između ostalog, vidi i kroz velike investicije koje razvijene svetske berze usmeravaju u adaptaciju i primenu blockchain tehnologija, bilo u okviru trgovanja ili za potrebe sprovođenja određenih korporativnih i drugih aktivnosti na tržištu

Petnaesta međunarodna Konferencija Beogradske berze organizovana je u saradnji sa investicionim društvom WOOD & Company iz Praga, dok je Generalni sponzor događaja bila kompanija NIS a.d. Novi Sad. Glavni sponzori bili su Istanbulska berza i Piraeus banka iz Beograda, a među sponzorima koji su značajno doprineli održavanju ovogodišnje konferencije su i Raiffeisen banka, Halkbank, Udruženje banaka Srbije, Centralni registar hartija od vrednosti, kompanija Thomson Reuters, kao i Aerodrom Nikola Tesla, Raiffeisen Future i Atlantic Grupa.


Privatizacija u Srbiji završena, ali nisu sve firme prodate
Odbor izvršnih direktora Svetske banke odobrio je dva projekta za Srbiju, vredna 124,9 mil EUR. Prvi projekat je zajam za razvoj od 89,8 mil EUR, koji ide u budžet kao podrška smanjenju uloge države u komercijalnim preduzećima i stvaranju uslova za otvaranje radnih mesta.

– Zahvaljujući dijalogu s Vladom Srbije i reformama preduzetim tokom pripreme ovog projekta, visoki troškovi tih preduzeća koji su iscprljivali privredu i koje su pokrivali poreski obveznici, progresivno su smanjeni – objašnjava šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Toni Verhejen.
– Rešavanjem tih problema ostaće više državnih para za druge stvari, smanjiće se gubici u privredi i ostaviti više prostora za podršku razvoja preduzetništva, inovacija i otvaranje radnih mesta za mlade.

Novac za završetak privatizacije i rešavanje nagomilanih problema preduzeća koja su se "silom prilika" vratila državi, koja ih je nekoliko godina držala u restrukturiranju i pokrivala njihove gubitke i plate radnika koji realno nisu imali posla, Srbiji će dobro doći na putu ekonomskog oporavka i uspostavljanja ekonomske politike u kojoj će opstati samo oni koji mogu da se nose na tržištu i imaju šta da ponude. Vršilac dužnosti direktora Razvojne agencije Srbije Željko Sertić, bivši ministar privrede, tvrdi da Srbija danas ne pomaže nijedno preduzeće koje je u njenom vlasništvu.

– Proces privatizacije u Srbiji je završen – rekao je Sertić.
– Godine 2014. imali smo 556 preduzeća, od kojih je ogroman broj dobijao podsticaje od države i dugovala su ogromne svote. Više od 400 preduzeća je rešeno, najčešće stečajem. Deo radnika je dobio otpremnine i otišao, drugi je prešao u one kompanije koje mogu da rade.

On ističe da danas ima između deset i 15 preduzeća koja treba da budu prodata, ali da je i dalje neizvestan odgovor na pitanje kako će se prodavati.

– Jedno je Telekom Srbija, drugo je Galenika. Ta preduzeća funkcionišu. Nijedno ne dobija dotaciju od države, na tržištu su. Nad radom ostalih preduzeća koja treba da budu prodata sud sprovodi monitoring. Prvog dana kada ne budu platili svoju obavezu, otići će u stečaj. Država nema problem da novac curi ka tim preduzećima. U samoj završnici smo privatizacije – tvrdi Sertić.

Sadašnji ministar privatizacije Goran Knežević nedavno je izjavio da će celokupna privatizacija u Srbiji biti završena u naredne četiri godine, odnosno do kraja mandata sadašnje Vlade Srbije. Po njegovoj oceni, nakon završene privatizacije javna preduzeća će biti zdrava, stabilna u roku od dve-tri godine. Da bi poslovi oko završetka privatizacije zaista bili gotovi u roku koji je ministar izneo kao realan, i pomenuti kredit Svetske banke treba da donese ubrzavanje procesa restrukturiranja javnih preduzeća i konačno rešenje svih preduzeća koja su u prethodnim godinama čekala da vide šta će s njima biti.

Do kraja godine, najavio je ministar Knežević, za privatizaciju bi trebalo da bude spremno jedno od najvećih preduzeća u restrukturiranju – pančevačka Petrohemija. Kada su reforme počele, bilo je 140 preduzeća koje je država održavala u životu kroz razne subvencije, a kao uslov podrške daljim reformama u Srbiji, Svetska banka je postavila rešavanje statusa državnih preduzeća.

Zavrtanje gasa ko ne plati

– Preduzeća Petrohemija, Azotara i Metanolsko-sirćetni kompleks (MSK) neće od iduće godine dobijati gas od Srbijagasa ukoliko ne izmire dugovanja tom javnom preduzeću – izjavio je predsednik Sindikata Srbijagasa Veljko Milošević.

On je kazao da je tim preduzećima-gubitašima dat rok do kraja godine da srede svoje finansije.

Novac i za otpremnine

Jedna od svrha kredita Svetske banke jesu i otpremnine koje se isplaćuju radnicima koji zbog kraja privatizacije ostaju bez posla. Njima država isplaćuje otpremninu od 200 evra po godini staža i za to je je osnovan poseban Tranzicioni fond, ali se novac za njega izdvaja iz budžeta Srbije.


Strana ulaganja u Srbiji premašila 2,6 mlrd EUR u poslednjih 18 meseci
Sudeći po učinku države na ozdravljenju srpske ekonomije u 2016. godini, ekonomisti tvrde da je njen doprinos rastu ukupnih investicija sasvim solidan. Članovi Fiskalnog saveta ukazuju da je sprovođenje reformi u 2016. gotovo potpuno stalo, a jedina svetla tačka bio je upravo rast javnih investicija – sa oko tri, na više od 4% bruto domaćeg proizvoda.

Najveći doprinos privrednom rastu u 2015. od 0,8% i ovogodišnjem od očekivanih najmanje 2,7%, daće investicije, stav je Narodne banke Srbije, što potvrđuje neto priliv stranih direktnih investicija u poslednjih 18 meseci od preko 2,6 mlrd EUR.

Na listi Svetske banke "Doing Business 2016" Srbija se našla na 59. mestu, što je skok od čak 32 pozicije u odnosu na prošlogodišnju listu. Upućeni tvrde da će pozitivan uticaj ovog skoka, na rast domaćih i stranih investicija naročito biti vidljiv u godinama koje dolaze.

Prošlogodišnji neto priliv stranih direktnih investicija premašio je 1,8 mlrd EUR, a i u 2016. se može očekivati najmanje toliko.

– Ako ove godina Srbija uknjiži neto priliv stranih direktnih investicija od oko dve milijarde evra, biće to dobar rezultat – smatra ekonomista Radovan Kovačević. – Naročito ako prevagnu takozvane "grinfild investicije", koje znače podizanje novih pogona, otvaranje novih radnih mesta, u kojima će se proizvoditi za izvoz.

Ako je verovati istraživanju revizorsko-konsultantske kompanije Ernst & Young, Srbija je jedna od pet najatraktivnijih država za strane direktne investicije (SDI) u evropskoj industriji i druga je po stopi rasta broja novih radnih mesta stvorenih iz SDI.

Srbija treba da teži godišnjoj sumi stranih direktnih ulaganja od 3,5 do 4 mlrd EUR, što bi uravnotežilo naš bilans plaćanja, tako da ne bismo morali da se zadužujemo, kazuje Kovačević. Taj cilj se može ostvariti uz stalno unapređivanje uslova poslovanja.

Premijer Vučić je obećao da će njegova vlada nastojati da do kraja mandata godišnji priliv SDI premaši 3 mlrd USD.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta