Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Veliko interesovanje za "Kopaonik biznis forum" - Već prijavljeno više od 500 učesnika Četvrtak, 11
Izuzetno veliko interesovanje pokazano je za 23. "Kopaonik biznis forum" koji će se održati od 8. do 10. marta. Do sada je prijavljeno više od 500 učesnika i govornika, a očekuju se i finalne potvrde, pa će prema procenama ovaj forum biti najposećeniji.

Tema ovogodišnjeg foruma je "Dostizanje i konvergencija sa vodećim trendovima: Kako sanirati pukotine u sistemu", a paneli će biti održani u Kongresnom centru Kopaonik u "Grand hotelu".

Tokom tri dana trajanja Foruma državni zvaničnici, predstavnici akademske zajednice, članovi diplomatskog kora i predstavnici korporativnog sektora razgovaraće na tri teme:

8. mart – Ekonomske posledice nove realnosti: problem, uzroci i rešenja
9. mart – Ažuriranje reformske agende: reforma države i restruktuiranje javnog sektora
10. mart – Naredni koraci u sprovođenju reformi

Kopaonik biznis forum tradicionalno organizuju Savez ekonomista Srbije i Udruženje korporativnih direktora Srbije, a pod pokroviteljstvom predsednika Vlade Republike Srbije. Ovogodišnji partner Foruma je "MasterCard".


Great interest in Kopaonik Business Forum - Over 500 participation applications submitted already
An exceptionally high interest has been expressed in the 23rd Kopaonik Business Forum that will be held between March 8 and 10 at Mount Kopaonik. Over 500 participants and speakers have applied so far, and they are now expected to confirm the attendance, which will make this year-s Forum the most visited ever.

The main theme of this year-s event is "Catching Up and Convergence with Leading Trends: How to Fix Up the Main Fractures of the System", and all panels will be held at the Kopaonik Convention Center in Grand Hotel.

During this three-day Forum, state officials, representatives of the academic community, members of diplomatic corps and corporate sector representatives will talk about three topics:

March 8 – Economic consequences of new reality: problems, causes and solutions
March 9 – Updating the reform agenda: reform of the country and public sector restructuring
March 10 – Next steps in the implementation of reforms

The Kopaonik Business Forum is traditionally organized by the Association of Economists of Serbia and the Association of Corporate Managers of Serbia, under the patronage of Serbian Prime Minister Aleksandar Vucic. This year-s partner is MasterCard.


Srbija zabeležila rast prerađivačke proizvodnje od 5,3% u 2015.
Ukupna industrijska proizvodnja u Srbiji je u 2015. zabeležila impresivno povećanje od 8,2% u odnosu na prethodnu godinu, rekao je danas ekonomista Stojan Stamenković na predstavljanju novog broja časopisa "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT).

- To nije toliko promena odnosa ponude i tražnje, koliko je uslovljeno poplavama u 2014, jer glavni čionioci porasta ukupne industrijske proizvodnje u 2015. su proizvodnja elektroprivrede i porast proizvodnje rudarstva- precizirao je Stamenković.

U novom časopisu MAT navodi se da su za ocenu tekuće privredne aktivnosti i aktivnosti u narednom periodu bitna kretanja u prerađivačkoj industriji. Porast njene proizvodnje u prošloj godini bio je 5,3%.

Ekonomisti navode da je taj porast značajan, jer je time nadoknađen pad u 2014. za 1,4%, ali da je to svejedno niže od prognoze koju su dali pre tri meseca, a prema kojoj se očekivalo da će rast proizvodnje prerađivačke industrije u celoj 2015. iznositi 6%.

Stamenkovića posebno zabrinjava pad proizvodnje prehrambene industrije od 14,2%, u poredenju sa decembrom 2014, posebno za uzroke tako velikog pada, s obzirom na to, kako je rekao, da je ta industrija drugi izvoznik.

Govoreći o bankarskom sektoru, Stamenković je naveo da su razlog za padanje kredita visoke kamate, a ne zato što nema sposobnih tražilaca.

- Banke su nam sposobne, stres testovi pokazali su dobre rezultate što je bitno za privredu- istakao je Stamenković.


JP "Resavica" ne ide u stečaj - Plan reorganizacije do 31. maja
Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja (JP PEU) "Resavica" neće otići u stečaj i nastaviće da radi i posle 31. maja.

To je, kako tvrde iz sindikata Resavice, obećao ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić danas u razgovoru sa sindikalcima i rukovodstvom rudnika u Beogradu.

- Prenoseći stav Vlade Srbije, Antić nam je rekao da nema govora o stečaju JP PEU "Resavice" i da će preduzeće nastaviti normalno da radi i posle 31. maja- rekao je za "Tanjug" savetnik u Sindikatu radnika JP PEU " Resavica", Goran Nikolić.

Prema njegovim rečima, u razgovoru je zaključeno da do 31. maja, uz pomoć Ministarstva, mora da se reši problem nasleđenih dugova prema državi, radnicima i poveriocima, kako bi se omogućilo normalno funkcionisanje preduzeća i izbegla blokada računa.

Nikolić je dodao da je na sastanku rečeno da "Elektroprivreda Srbije" sutra usvaja plan poslovanja, koga će hitno usvojiti i Vlada posle praznika, i da će početak isporuke uglja termoelektranama krenutu najkasnije iduće sedmice.

- U sredu, 17. februara, zakazan je sastanak u Agenciji za privatizaciju povodom reorganizacije preduzeća, a dan kasnije sastanak sa ministrima Antićem, ministrom privrede Željkom Sertićem, finansija Dušanom Vujovićem i ministom za rad i socijalna pitanja Aleksandrom Vulinom, u vezi sa ostalim zahtevima štrajkača- rekao je sagovornik Tanjuga.

Predloženo je da se protest rudara svih devet rudnika u "Senjskom rudniku", zakazan za 19. februar, odloži i da se sačeka ishod ragovora sa ministrima, međutim, kako navodi Nikolić, do tada će se svaki dan održavati štrajkovi upozorenja u trajanju od po jedan sat.

Predsednik Sindikata radnika JP PEU, Nebojša Milenković, rekao je za "Tanjug" da je sastanak sa Antićem bio "veoma uspešan" i da je lično zadovoljan".

Rudari u drugoj smeni rudnika Resavica počeli su danas štrajk upozorenja, shodno odluci organizovanju štrajkova upozorenja u svih devet rudnika JP PEU, donetoj juče na sednici Glavnog odbora Sindikata tog preduzeća "zbog neispunjenja štrajkačkih zahteva i zaključaka sa sastanka s ministrima rudarstva i energetike od 22. januara".

Rudari traže da počne isporuka uglja iz JP PEU termoelektranama "Elektroprivrede Srbije", da se reguliše status preduzeća posle 31. maja i najavi reorganizacija, da se isplate naknade za smenski rad, uplate doprinosi za penzioni staž za 2011. i sedam meseci 2012, da se u stalni radni odnos prime jamskih radnici koji rade duže od godinu dana i da se napravi socijalni program na osnovu člana 74. Kolektivnog ugovora za JP PEU.


No bankruptcy for Resavica public company
The public underground coal mining company (JP PEU) Resavica is not going to file for bankruptcy and will continue to operate even after May 31st.

As people at Resavica-s trade union claim, this promise was made today by Serbian Mining and Energy Minister Aleksandar Antic in a talk with trade union members and the management of that coal mine in Belgrade.


Kineski "Yihai" zainteresovan za "Vršačke vinograde"
Kineska kompanija "Yihai" zainteresovana je za "Vršačke vinograde", a direktorka te kompanije Linda Vonk posetila je u sredu Vršac i razgovarala sa čelnicima te opštine.

Kinezi su u Vršac došli u pratnji poverenika SNS za Južnobanatski okrug Darka Jovanovića i Branka Malovića, a primili su ih predsednik opštine Čedomir Živković i njegov pomoćnik Aleksandar Đorđević, nakon čega su posetili "Vršačke vinograde".

Kako piše "Blic", mogući investitori iz Kine zadovoljni su napustili Vršac. - Jesu zadovoljni onim što su videli, ali o rezultatima posete i razgovora znaće se tek narednih dana - kaže Đorđević.

Poseta mogućih investitora iz Kine usledila je posle nedavne posete Vršcu ministra Nikole Selakovića, koji je obećao pomoć "Vinogradima", gde na više od hiljadu hektara plantaža u rodu još nije počelo neophodno orezivanje.

"Vršački vinogradi" su u stečaju od 23. novembra, a nemaju radnike još od avgusta, kada je pokrenut predstečajni postupak, a svih 240 radnika prihvatilo socijalni program.

Najveći problemi za "Vinograde" nastali su u prvoj privatizaciji, kada su ih 2006. kupili "Rodić MB", "Vinoprodukt - Čoka" i "Šećer i Šefer". Privatizacija je raskinuta 2009, a ostali su višemilionski dugovi. Neuspešna je bila i privatizacija posrnulog vinskog giganta 2013. godine.


China-s Yihai eyes Vrsacki vinogradi
China-s Yihai is interested in the Vrsacki vinogradi company, and its CEO Linda Wonk paid a visit to Vrsac on Wednesday to talk with municipal officials.
The Chinese came to Vrsac accompanied by SNS trustees for the South Banat Region, Darko Jovanovic and Branko Malovic, and were received by Mayor Cedomir Zivkovic and his associate Aleksandar Djordjevic, after which they visited Vrsacki vinogradi.
According to the daily Blic, possible investors from China left satisfied. - They are indeed pleased with what they saw, but the results of this visit and talks will be known in few days - says Djordjevic.
The visit of possible investors from China followed a recent visit to Vrsac by Minister Nikola Selakovic, who promised assistance to Vrsacki vinogradi.
Vrsacki vinogradi has been in bankruptcy since 23 November 2015, while the last worker left the company back in August, when pre-bankruptcy proceedings were commenced and all 240 workers accepted the social program.
The biggest problems for Vrsacki vinogradi emerged in the first privatization process in 2006, when the company was bought by Rodic MB, Vinoprodukt - Coka and Secer i Sefer. The privatization agreement was terminated in 2009, leaving multimillion debts behind. Another unsuccessful attempt to sell the fallen wine giant took place in 2013.


Akcionari Robnih kuća "Beograd" i dalje čekaju isplatu deonica
Stečaj u Robnim kućama (RK) "Beograd" ulazi već u 14. godinu, ali se ne nazire kraj problema bivših radnika i akcionara. Čak 9.162 deoničara čekaju isplatu iz stečajne mase uz obračunate kamate. Reč je o ukupnoj sumi od sada 384,4 miliona dinara. I pored rešenja i zaključka Privrednog suda u Beogradu kojim se stečajnom upravniku nalaže da novac uplati, bivši radnici nisu dobili ništa.

Stečaj u RK "Beograd" uveden je maja 2002. godine, a one su prodate 2007. za 360 mil EUR. Radnici i penzioneri RK "Beograd", u skladu sa zakonom iz daleke 1992, kupili su deonice i na taj način postali vlasnici kapitala od 1,34%, što je verifikovao Trgovinski sud i Ministarstvo privrede Srbije.

Na završnom ročištu RKB, decembra 2009. u Trgovinskom sudu poverenik stečajanog upravnika Agencije za privatizaciju, Branimir Karan i Dragi Stevanović, koordinator, tvrdili su da nema knjige deoničara RKB i da potvrde koje su dobili deoničari nisu validne. Deoničari su, međutim, uspeli da dokažu da su vlasnici akcija.

To je Privredni sud konstatovao rešenjem u decembru 2014, a svojim zaključkom od 5. avgusta 2015. naložio Agenciji za privatizaciju, kao stečajnom upravniku RKB, da rezerviše sredstva potrebna za namirenje poverilaca, s kojima su parnice u toku, kao i za troškove stečajnog postupka do njegovog okončanja. A iz preostalih sredstava da deoničarima isplati iznos od 196.274.424,00 dinara, uz pripadajuću zakonsku kamatu od 15. decembra 2015. do dana isplate.

- Međutim i pored silnih urgencija, zaključaka i rešenja suda, Agencija za privatizaciju nije ništa uradila oko isplate do današnjeg dana. Stalno izmišljaju razloge da nas ne isplate, i ne snose nikakve posledice. Inače, da nije bilo neistinite tvrdnje Stevanovića i Karana na završnom ročištu u sudu, deonice bi nam bile isplaćene početkom 2010. godine- - kažu za "Novosti" Luka Anđelić i Ljubinko Dragojlović, deoničari RK "Beograd".

U međuvremenu, kako napominju, od preuzimanja i vođenja stečaja RKB 2007, Agencija za privatizaciju je uzela više od 450 miliona dinara. I dalje za svaki mesec vođenja stečaja, stečajni upravnik, a sada je to Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, dobija više od milion dinara.

- Dok deoničarima ne daju ni dinara, Agencija za privatizaciju je od oročenih sredstava stečajne mase kompanije RKB i sredstava Robnih kuća "Beograd" u stečaju, od 2009. do polovine prošle godine, samo po osnovu kamata, uzele čak 2,4 milijarde dinara. Pored ovoga, Agencija za privatizaciju je za vođenje stečaja za kraće od tri godine dobila nagradu od 180 miliona dinara, od čega je povereniku Branimiru Karanu dato 36 miliona dinara. Istovremeno, oni nama deoničarima na razne načine više od šest godina osporavaju delić onoga što smo platili daleke 1992. godine- - ističu Anđelić i Dragojlović. -

Deoničari naglašavaju da se sredstva koja oni potražuju nalaze na računu banaka i nemaju nikakve veze sa budžetom Republike Srbije.

Žalili se na kamate

U Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika su i "Novostima" odgovorili da u rešenju Privrednog suda iz decembra 2014. stoji da će se novac isplatiti po okončanju svih parničnih postupaka. U ovom trenutku se u oba stečaja vode 23 parnična postupka, a od njihovoh ishoda, napominju, zavisi višak stečajne mase. Što se tiče Rešenja po kome deoničari imaju pravo i na zatezne kamate, stečajni upravnik odgovara da su se žalili.

- Na zaključak od 5. avgusta 2015. stečajni upravnik se žalio zbog formalnih i materijalnih nedostataka ovog akta, koji bi ukoliko bi bio sproveden doslovno, mogao naneti štetu budžetu Republike Srbije. Do ovog trenutka nije poznat ishod postupka po žalbi - navodi se u odgovoru Agencije.


Referentna kamatna stopa smanjena na nivo od 4,25 odsto
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu smanji za 0,25 procentnih poena, tako da ona od danas iznosi 4,25 odsto.

Istovremeno, Izvršni odbor je na današnjoj sednici usvojio i izmenu Odluke o kamatnim stopama Narodne banke Srbije, kojom je smanjen koridor kamatnih stopa u odnosu na referentnu kamatnu stopu sa ± 2,0 odsto na ± 1,75 odsto. Ta mera, po oceni Izvršnog odbora, doprineće daljoj stabilizaciji kamatnih stopa na međubankarskom novčanom tržištu, postepenom smanjenju raspona između izvršne i referentne stope i jačanju transmisije kroz kanal kamatnih stopa.

Odluka Izvršnog odbora da smanji referentnu kamatnu stopu opredeljena je očekivanim niskim inflatornim pritiscima po osnovu većine domaćih faktora, ali i nižim troškovnim pritiscima i pritiscima na strani tražnje iz međunarodnog okruženja. Sve izvesnije usporavanje rasta pojedinih zemalja u usponu, pre svega Kine, moglo bi imati negativne efekte na globalnu tražnju i privredni rast, posebno na brzinu oporavka zone evra, našeg najznačajnijeg trgovinskog partnera. Na smanjenje inflatornih pritisaka deluje i dalji pad svetske cene nafte i drugih primarnih proizvoda i njihov niži očekivani rast u narednom periodu. U takvim okolnostima moguće je i da će se normalizacija monetarne politike FED-a odvijati sporijom dinamikom nego što se prethodno očekivalo. Pored toga, monetarna politika Evropske centralne banke dodatno je ublažena u decembru, a najavljena je i mogućnost uvođenja novih ekspanzivnih mera u martu.

Izvršni odbor je ocenio da će do umerenog rasta međugodišnje inflacije doći od sredine godine i da bi ona krajem ove ili početkom naredne godine trebalo da se vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja.

Narodna banka Srbije će nastaviti pažljivo da prati kretanja u međunarodnom okruženju i da, kao i do sada, koristi sve raspoložive mere kako bi inflacija ostala niska i stabilna, što je, uz očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i relativno stabilan devizni kurs, uslov za ubrzan, ali održiv privredni rast. Ublažavanju eventualnih eksternih šokova bitno doprinose i postignuti rezultati u oblasti fiskalne konsolidacije i održivosti javnih finansija, unapređenja poslovnog i investicionog ambijenta i smanjenja spoljne neravnoteže.

Narodna banka Srbije očekuje da će nastavak ublažavanja monetarne politike biti praćen daljim padom kamatnih stopa na kredite i nastavkom započetog oporavka kreditne aktivnosti, što će doprineti i većim investicijama.

Izvršni odbor je usvojio februarski Izveštaj o inflaciji, koji će biti predstavljen javnosti u petak, 19. februara.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 17. marta.


Key Policy Rate Cut to 4.25%
The NBS Executive Board decided in its meeting today to cut the key policy rate by 0.25 pp, to 4.25%.

The Executive Board also adopted amendments to the Decision on Interest Rates Applied by the National Bank of Serbia, narrowing the interest rate corridor from ± 2.0% to ±1.75% relative to the key policy rate. The amendments were put through in an effort to contribute to further stabilisation of interest rates in the interbank money market, gradual reduction of the spread between the effective rate and the key policy rate, and strengthening of the interest rate transmission channel.

The Executive Board-s decision was taken in consideration of the expected continuation of low inflationary pressures on account of the majority of domestic factors, as well as of weaker cost-push and demand-side pressures stemming from the international environment. The slackening of some emerging markets, notably China, which seems increasingly certain, could have negative effects on global demand and economic growth, especially as regards the pace of growth of Serbia’s key trade partner – the euro area. The continuing decline in global prices of oil and other primary commodities and the subdued prospects for their growth in the period ahead also work towards easing inflationary pressures. In such circumstances it is even possible that the pace of normalisation of the Fed-s monetary policy will be slower than expected earlier. Besides, the ECB eased its monetary policy again in December and announced the possibility of further accommodation in March.

The Executive Board assessed that year-on-year inflation will rise moderately from the middle of the year and return within the target tolerance band late this or early next year.

The National Bank of Serbia will continue to monitor closely the developments in the international environment and use all available instruments, to keep inflation low and stable, as this, together with preserving financial stability and a relatively stable exchange rate, is a precondition to accelerated but sustainable economic growth. Moreover, progress in fiscal consolidation and ensuring sustainability of public finances, improvement in the business and investment environment, and the narrowing of external imbalances will be of great assistance in moderating the effect of any external shocks.

The National Bank of Serbia expects that the continued monetary easing will lead to a further decline in lending rates and sustained recovery in lending, which will contribute to higher investment.

The Executive Board also adopted the February Inflation Report, which will be presented to the public on Friday, 19 February.

The next rate-setting meeting will be held on 17 March 2016.


Turski investitori zainteresovani da ulažu u infrastrukturu
Turske kompanije zainteresovane su da ulažu u Srbiju, naročito u infrastrukturne projekte, rekao je danas ambasador Turske u Srbiji Mehmet Kemal Bozaj.

"Turski investitori posebno su zainteresovani za tri infrastrukturna projekta sa kojima su se upoznali u predstavljenoj Knjizi projekata Ministarstva", rekao je Bozaj prenoseći zainteresovanost turskih investitora potpredsednici vlade i ministarki građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorani Mihajlović na sastanku u Vladi Srbije.

U pitanju su pre svega izgradnja deonica Pojate-Preljina, Beograd-Zrenjanin i Novi Sad-Ruma, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva, saopbraćaj i infrastrukture.

Bozaj je rekao da su građevinske kompanije iz Turske sa iskustvom gradnje puteva na nekoliko kontinenata zainteresovane da se detaljnije informišu o ovim projektima zbog čeg će u se u narednom periodu sastati sa stručnim timom Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kako bi se razmotrile mogućnosti za saradnju, navedeno je u saopštenju.


Turkish companies interested in investing in infrastructure
Turkish companies are interested in investing in Serbia, in particular in infrastructure projects, Turkish Ambassador to Serbia Mehmet Kemal Bozay said Thursday.

Turkish investors are particularly interested in the three infrastructure projects that they have become familiar with from a project book presented, Bozay told Serbian Deputy Prime Minister Zorana Mihajlovic - who is also minister of construction, transport and infrastructure - during a meeting in the government building.

The road sections from Pojate to Preljina, Belgrade to Zrenjanin and Novi Sad to Ruma are the primary area of interest, Mihajlovic-s ministry said in a statement.

Turkish construction companies, which have gained experience in road construction on several continents, are interested in more detailed information on the projects, Bozay said, announcing a meeting with the ministry-s expert team to discuss possibilities for cooperation, the statement said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta