Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Novi Zakon o javnim preduzećima obuhvataće ukupno 728 firmi
Novi Zakon o javnim preduzećima, čiji će se predlog pred poslanicima naći do kraja februara, obuhvatiće ukupno 728 javnih preduzeća, rečeno je "Tanjugu" u Ministarstvu privrede.

U Srbiji ima 37 javnih preduzeća čiji je osnivač Republika Srbija i 691 javno preduzeće čiji je osnivač autonomna pokrajina ili jedinice lokalne samouprave.

- Osnovni cilj zakona je da obezbedi profesionalizaciju u poslovanju javnih preduzeća i uvođenje odgovornog korporativnog upravljanja. Želimo da dobrim pravnim okvirom obezbedimo pristup dobrog domaćina u vođenju javnih preduzeća, ali i obezbedimo odgovarajući sistema kontrole i sankcija za neodgovorno poslovanje- rekla je pomoćnica ministra privrede Dubravka Drakulić.

Zato, kako je navela, treba promeniti temelj odnosno postojeći zakonski okvir koji je u praksi pokazao određene nedostatke i pravne praznine, a posebno u delu koji se odnosio na kontrolu i odgovornost za upravljanjem javnim preduzećem.

Drakulić je rekla "Tanjugu" da je težnja Ministarstva privrede da efekat tog zakona budu promene u odnosu prema poslu i lošim navikama.

- Predlogom zakona bolje uređujemo sistem kontrole rada javnih preduzeća i uvodimo sankcije za neodgovorno upravljanje. Jasnije definišemo uslove za izbor direktora, predsednika i članova nadzornog odbora kako u pogledu radnog iskustva, tako i u pogledu krivične o odgovornosti i stranačkog angažovanja, što doprinosi profesionalizaciji menadžmenta- istakla je Drakulić.

Ona je dodala da je u cilju efikasnijeg upravljanja u javnim preduzećima ukinut izvršni odbor kao još jedan kolektivni organ.

- Na ovaj način personalizuje se i odgovornost, kako direktora, tako i izvršnih direktora. Predlogom ovog zakona onemogućavamo, pre svega na lokalnom nivou, nekontrolisano osnivanje javnih preduzeća, kao i ostavljanje već osnovanog javnog preduzeća sa, na primer, jednim zaposlenim i ogromnim gubicima- navela je pomoćnica ministra zadužena za javna preduzeća.

Ona, takođe, ističe da je taj zakon izrađen u radnoj grupi koju su činili predstavnici ministarstava, loklanih samouprava i Privredne komore Srbije.

- U njega su utkane sugestije pojedinih nezavisnih tela i usaglašen je sa Svetkom bankom i ima pozitivn stav MMF. Očekujemo da će poslanici o Zakonu o javnim preduzećima raspravljati do kraja februara. Svaki zakon, pa i ovaj, tokom skupštinske rasprave može biti unapređen. Nama je svakao cilj da zakon bude dobar i primenjiv- zaključila je Drakulić.

Direktori javnih preduzeća u Srbiji biraće se na javnom konkursu i neće moći da budu partijski funkcioneri, predviiđeno je Predlogom zakona o javnim preduzećima koji je dostavljen parlamentu na usvajanje po hitnom postpku.

Direktora javnog preduzeća imenuje Vlada, na period od četiri godine, na osnovu sprovedenog javnog konkursa, a moraće da ima završen najmanje četvorogodišnji fakultet, da ima najmanje pet godina radnog iskustva i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima kojim se javno preduzeće bavi.

Predlog zakona predviđa, takođe, da direktor javnog preduzeća nije član organa političke stranke odnosno da mu je određeno mirovanje u vršenju funkcije u organu političke stranke.

Direktor javnog preduzeća se imenuje nakon javnog konkursa, koji sprovodi komisija od pet članova, od kojih dva imenuje vlada, jednog odbor Skupštine Srbije nadležan za poslove privrede, a jednog vlada za svako pojedinačno imenovanje direktora.


Sve više kompanija na "beloj listi" građevinarstva u Srbiji
Javno preduzeće "Putevi Srbije" i dalje je prvo na "beloj" listi poželjnih građevinskih preduzeća za poslovanje, kada je u pitanju poštovanje zakona, dugovanje državi i zaposlenima, bezbednost zaposlenih i njihov pravni status, saopštio je u nedelju Kabinet potpredsednice Vlade Zorane Mihajlović.

Nakon ažuriranja "bele i crne liste" Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za četvrti kvartal 2015. godine, rezultat je pokazao da je nakon više od godinu dana od kako je sačinjena lista, broj građevinskih kompanija na njoj porastao za oko 13% , dodaje se u saopštenju.

Osim ukupnog broja analiziranih građevinskih preduzeća, u porastu je i broj onih na beloj listi, pa se za poslednji kvartal 2015. tamo našlo 379 preduzeća što je 62,33% kompanija sa liste. U 2014. "belu listu" činilo je 60% predstavljenih preduzeća, odnosno njih 327.

S druge strane, u padu je broj građevinskih preduzeća sa nula bodova koja se nalaze na "crnoj listi" - 2015. ih je bilo 88 ili 14,5%, a 2014. 86 odnosno 15,9% .

Teške povrede na radu u 2015. su prepolovljene (sa 54 u 2014. na 27 u 2015.) a zahvaljujući insistiranju Ministarstva na čestim kontroloma, više je i evidentiranih povreda prava radnika na putevima. Tako je u 2014. evidentirano 36 radnika na crno, a u 2015. njih 82.

Više od godinu dana od objavljivanja prve liste, koja se stalno revidira, neki od dobrih primera su kompanija "Putevi Užice" koja je izmirila poreski dug za oko 155 miliona dinara i izašla iz blokade, preduzeće "Peštan" koje je bilo na "crnoj listi" u 2014. godini zbog pet teških povreda na radu, a sada je prvo na listi dobavljača bez ijedne teške ili lake povrede u 2015, sa 709 zaposlenih od čega 74% na neodređeno vreme, i koje nema nijednog "ugovorca".

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture uvelo je u decembru 2014. godine "crne i bele liste" građevinskih preduzeća kako bi se uveo red u građevinsku industriju, kako bi se izbegli slučajevi da se poslovi dodeljuju "fantomskim firmama" bez zaposlenih, kako bi poslovanje tih kompanija postalo tranparentnije.

Kriterijumi su dugovanja koja ta preduzeća imaju prema državi za porez i prema zaposlenima kroz obavezno socijalno osiguranje, radno-pravni status zaposlenih, odnosno da li su stalno zaposleni ili angažovani ugovorima o delu ili privremeno-povremenim poslovima, da li poštuju zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, da li su evidentirane teže ili lakše povrede, i da li preduzeća angažuju radnike na crno.


Devizne rezerve NBS u januaru 10,1 mlrd EUR
Devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) iznosile su na kraju januara ove godine 10,10 mlrd EUR, što je za 273,5 mil EUR manje u odnosu na prošli mesec, saopšteno je u petak, 12. februara 2016. godine iz NBS.

Januarske devizne rezerve, koje obezbeđuju pokrivenost novčane mase (M1) sa 261% i više od šest meseci uvoza robe i usluga, više su za 55,4 mil EUR u odnosu na isti mesec 2015. godine. Veći odlivi iz deviznih rezervi u januaru su realizovani po osnovu povlačenja devizne obavezne rezerve banaka i intervencija NBS na međubankarskom deviznom tržištu u ukupnom neto iznosu od 419,2 mil EUR.

Uz to, odlivi su uključili i isplatu dospelih hartija od vrednosti Republike Srbije denominovanih u evrima, izmirivanje obaveza države prema inokreditorima i otplatu duga MMF-u na ime iskorišćenih sredstava u okviru stendbaj aranžmana iz 2009. godine u ukupnom iznosu od 138,4 mil EUR. Ostali odlivi iznosili su 3,1 mil EUR neto.

Veći devizni prilivi su u januaru ostvareni od prodaje državnih hartija od vrednosti denominovanih u evrima na domaćem finansijskom tržištu u iznosu od 159,6 mil EUR i po osnovu korišćenja kredita u iznosu od 38,3 mil EUR, kao i po osnovu kamata i donacija u iznosu od 14,1 mil EUR. Ostali prilivi iznosili su 30,6 mil EUR.

Neto devizne rezerve na kraju januara iznosile su 8,41 mlrd EUR. Te rezerve predstavljaju ukupne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve, kao i za sredstva povučena od MMF-a u okviru aranžmana zaključenog 2009. godine.

Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u januaru iznosio je 685,6 mil EUR i bio je za 314,9 mil EUR manji nego u prethodnom mesecu.

Dinar je u januaru nominalno depresirao prema evru za 1,3%, a NBS je u tom mesecu intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu prodajom 290 mil EUR u cilju ublažavanja preteranih dnevnih oscilacija kursa, navodi se saopštenju.


FX reserves of NBS at EUR 10.1 billion in January
At end-January, NBS FX reserves amounted to EUR 10,104.5 mln, down by EUR 273.5 million m-o-m, or up by EUR 55.4 mln y-o-y, the National Bank of Serbia (NBS) announced Friday (12 February 2016) on its website.

The January FX reserves, covering 261% of money supply (M1) and more than six months’ worth of imports of goods and services, were up EUR 55.4 mln y-o-y. The largest outflows from FX reserves during the month were triggered by banks’ withdrawal of excess allocations under FX required reserves and NBS interventions in the interbank FX market (EUR 419.2 mln net).

Outflows were also caused by the redemption of maturing euro-denominated government securities, the settlement of the Republic of Serbia’s liabilities to foreign creditors, and repayment of drawings under the 2009 stand-by arrangement with the IMF (EUR 138.4 mln). Other outflows equalled EUR 3.1 mln net.

Major inflows in January came from the sale of euro-denominated government securities in the domestic financial market (EUR 159.6 mln) and disbursement of loans (EUR 38.3 mln), as well as interest receipts and grants (EUR 14.1 mln). Other inflows amounted to EUR 30.6 mln.

At end-January, net FX reserves, defined as FX reserves less banks’ FX required reserves and drawings under the arrangement with the IMF concluded in 2009, came at EUR 8,411.0 mln.

Trading volumes in the IFEM reached EUR 685.6 mln, down by EUR 314.9 mln from the month before.

The dinar depreciated against the euro by 1.3% in nominal terms in January. The NBS intervened in the IFEM by selling EUR 290 mln in order to ease excessive daily volatility of the exchange rate, the NBS release reads.


Šećerane Helenik šugara u Srbiji nisu na prodaju
Generalni direktor šećerana u Crvenki i Žablju Petros Gemintzis izjavio je da njihov vlasnik, kompanija Helenik šugar, neće prodavati te fabrike.

"Naprotiv, konsoliduje se ponovo Helenik šugar u Grčkoj, a u Srbiji imamo u planu da aktiviramo obe fabrike ove godine, i u Crvenki i u Žablju. Ne možemo da planiramo veću proizvodnju šećera bazirajući se samo na jednoj fabrici. Dosledno radimo na tome da obe fabrike budu spremne za preradu u sledećoj kampanji", rekao je Gemintzis za portal Agrosmart (www.agrosmart.net).

Dodao je da se "biznisi kupuju i prodaju", ali da Helenik šugar u Srbiji "ni za ovu godinu, niti u bližoj perspektivi" nema takve planove" za šećerane.

Prošle godine šećerana "Šajkaška" u Žablju nije pokrenula proizvodnju, a kako je saopštila, razlog za to bile su smanjene površine zasejane šećernom repom.

O prodaji ove šećerane spekuliše se već nekoliko godina, naročito otkako se u Grčkoj pogoršala ekonomska situacija, a osim stranih, kao mogući kupci pominjali su se i domaći biznismeni Miodrag Kostić i Petar Matijević.

Petros Gemintzis je rekao da ima puno prostora za razvoj, ako se pogledaju potrebe regiona za šećerom i količine šećera koje proizvede ova industrija u celoj Srbiji, što je mnogo manje nego što su zahtevi tržišta.

"To znači da imamo prostora, a nećemo ispustiti tu priliku i učinićemo sve da zajedno postignemo bolje rezultate", kazao je Gemintzis.

Gemintzis nije precizirao koju cenu šećerne repe će šećerane u Žablju i Crvenki ponuditi kooperantima ove godine, ali je rekao da će sigurno biti viša od prošlogodišnje i dodao da im je namera da udvostruče proizvodnju.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta