Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Formiranje Klastera železnica Jugoistočne Evrope 10. februara u Beogradu
Klaster železnica Jugoistočne Evrope biće formiran u Beogradu u sredu, 10. februara, najavio je danas saradnik Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić.

On je agenciji Beta rekao da će taj klaster biti prva profesionalna organizacija kompanija iz zemalja bivše Jugoslavije, nakon 25 godina, sa ciljem da jača regionalnu saradnju u oblasti železnica i omogući lakše i efikasnije povezivanje sa železničkom mrežom i sistemom Evropske unije.

- Cilj će biti i zajednički rad na projektima rekonstrukcije i modernizacije železničke infrastrukture, edukacija i usavršavanje zaposlenih na železnici i u kompanijama podizvođačima i povećanje bezbednosti u regionalnom sistemu železničkog saobraćaja - istakao je Rajić.

Formiranje klastera je inicijativa nemačkih i austrijskih kompanija, kako bi se poboljšao nivo modernizacije železnica u regionu.

Rajić je ocenio da je Srbija crna tačka na železničkoj mapi Evrope, i da je promet robe i putnika manji u Srbiji, nego u zemljama okruženja.

Na osnivačkoj konferenciji klastera biće izabrano rukovodstvo i doneta odluka o unutrašnjoj organizaciji.

Klaster će omogućiti i povezivanje kompanija iz regiona jugoistočne Evrope sa kompanijama članicama drugih velikih evropskih klastera kao što su Klaster Bavarskih železnica (CNA), Klaster austrijskih železnica, Berlinski klaster železnica, Klaster železnica Donje Saksonije, Španski klaster železnica, Francuski klaster železnica, udruženja železničkih kompanija u Velikoj Britaniji i skandinavskim zemljama.

Na ovaj način stvoriće se preduslovi za šire poslovno povezivanje i organizovati poslovne konferencije na kojima će preduzeća iz Srbije i zemalja regiona dobiti priliku da pronađu kvalitetne strateške partnere.

Kompanije iz zemalja EU će kao članice Klastera kroz transfer znanja pomoći kompanijama iz regiona da se osposobe i podignu nivo kvaliteta u cilju lakšeg prodora na tržište EU.


"Mercator" očekuje 2,6 mlrd EUR prihoda u 2016. godini
Grupa "Mercator" u 2016. godini planira prihode od prodaje u iznosu od 2,6 mlrd EUR, što je nešto više od prošlogodišnjeg rezultata.

Poslovni plan za 2016. predviđa rast prihoda na svim tržištima na kojima "Mercator" posluje, osim na hrvatskom, a najveći promet biće ostvaren na slovenačkom (56,2% planiranih prihoda) i srpskom tržištu (35,7%).

Rast u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori temeljiće se prvenstveno na otvaranju novih trgovina, dok će u BiH prihodi rasti zahvaljujući većim prihodima od iznajmljivanja trgovačkih prostora. U Hrvatskoj će se nastaviti sa zatvaranjem preostalih maloprodajnih jedinica, pa će prihodi i dalje padati.

Grupa "Mercator" u 2016. godini planira neto dobit od 55,3 mil EUR, odnosno nastavak trenda jačanja poslovanja. Podaci za prošlu godinu još uvek nisu objavljeni, ali prema prvom polugodištu 2015. neto dobit je trebalo da iznosi oko 50 mil EUR.

Za investicije u ovoj godini namenjeno je 34 mil EUR, većinom za obnovu postojećih prodajnih mesta i to, kao i lani, najvećim delom na slovenačkom i srpskom tržištu. Na dva glavna tržišta planira se značajan rast novih trgovačkih površina i obnova postojećih. U Sloveniju će biti usmereno 58,2% ukupnih investicija, a u Srbiju 27,2%.

"Mercator" će nastaviti sa prodajom nepotrebne imovine i monetizacijom svojih nekretnina.


Mercator is expecting EUR 2,6 billion profit in 2016
Mercator Group in 2016 is planning sales profit of EUR 2,6 billion which is a bit more than last year-s result.

Business plan for 2016 implies growth of profit at all markets where Mercator operates apart from Croatian and the highest turnover will be generated at Slovenian (56,2% planned profit) i and Serbian market (35,7%).

Growth in Slovenia, Serbia and Montenegro will be based mainly on opening of new shops while in Bosnia and Herzegovina, profit will grow thanks to greater income generated through renting trading areas. In Croatia, they will continue with closing of the remaining retail units so profits will continue to decrease.

Mercator will continue sale of unnecessary property and monetization of its real estate.


Kostić: AIK banka može da konsoliduje region
Vlasnik MK Grupe Miodrag Kostić, koji je nedavno preuzeo 14 odsto Gorenjske banke, izjavio je da ga ne zanima preuzimanje Deželne banke Slovenije (DBS), ali da ga interesuje širenje u Hrvatskoj i Crnoj Gori, ocenivši da AIK banka može da bude konsolidator na regionalnom nivou.

"Ne kupujem banku DBS. Zanima me povećanje udela u Gorenjskoj banci. Bude li cena primerena, dobićemo odobrenja Banke Slovenije i ostalih regulatora", rekao je Kostić u intervjuu za ljubljanski Dnevnik, a prenosi portal Seebiz.

Srpski biznismen je podsetio da MK Grupa ima u vlasništvu AIK banku koja je, kako je rekao, peta najveća banka u Srbiji, i troškovno najefikasnija banka na srpskom tržištu.

"Uveren sam da AIK banka može da bude konsolidator na regionalno nivou, a da bismo to ostvarili moramo preći granice Srbije. Ne govorim tu samo o Sloveniji, već i o Crnoj Gori i Hrvatskoj", naveo je Kostić.

Kako je predočio, razvoj MK Grupe u poslednjih tridesetak godina pokazuje da "gotovo ništa nismo otuđili, rastemo organski, nismo prezaduženi, a sva društva dobro rade i osiguravaju egzistenciju za oko 5.000 zaposlenih".

Dmantovao je spekulacije prema kojima je on samo "slamnati" kupac za američki Apolo, koji bi, nakon preuzimanja NKBM-a i slovenske podružnice Rajfajzena, želeo da postane najjači bankarski igrač u Sloveniji.

"Slamnati kupac nikad nisam bio i nikada neću biti. To su tako bizarne spekulacije koje ne bih detaljnije komantarisao", zaključio je Kostić


Rok za prvu ratu poreza na imovinu 17. februar
Rok za uplatu poreza na imovinu za prvi kvartal 2016. godine pomeren je zbog Dana državnosti na 17. februar.
Prva rata ovogodišnjeg poreza na imovinu plaća se u iznosu četvrtine ukupnog poreza za 2015. godinu.

Obveznici tog poreza su gradjani, preduzetnici i preduzeća, a prikupljaju ga lokalne samouprave koje će rešenja za plaćanje poreza na imovinu za 2016. godinu početi da uručuju od maja.

Porez na imovinu se plaća u četiri rate prva do 15. februara, druga do 15. maja, treća do 15. avgusta, a poslednja do 15. novembra.

Za svaki dan kašnjenja uplate poreza na imovinu obveznik plaća zateznu kamatu, a za izbegavanje plaćanja tog poreza predvidjena je kazna od 5.000 dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta