Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija zabeležila rast izvoza od 9,1% u januaru 2016.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u januaru 2016. iznosila je 1,923 mlrd EUR, što je za 5,0% više u odnosu na isti mesec lani, pri čemu je izvoz povećan za 9,1%, a spoljnotrgovinski deficit smanjen za 18,1%, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

Izvoz robe je vredeo 849 mil EUR, ili za 9,1% više nego u januaru 2015, dok je uvoz, sa iznosom 1,074 mlrd EUR, povećan 2,0% u odnosu na isti lanjski mesec.

Spoljnotrgovinski deficit je u posmatranom mesecu iznosio 225,6 mil EUR, što je smanjenje od 18,1% u poređenju sa istim mesecom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je dostigla 79% i veća je nego u januaru prošle godine kada je iznosila 73,5%.

Izraženo u dolarima, ukupna robna razmena sa svetom je iznosila 2,092 mlrd EUR, i manja je za 2,2% u odnosu na januar 2015.

Izvoz je u dolarima vredeo 923,5 mil, što čini rast od 1,8%, a uvoz je opao za 5,2% na 1,168 mlrd USD u poređenju sa lanjskim januarom. Deficit je iznosio 245,4 mil USD, što je pad od 24,8%.

Pad uvoza, kao i ukupne spoljnotrgovinske razmene, izraženo u dolarima, rezultat je jačanja ove valute, kako u odnosu na dinar, tako i u odnosu na evro.

Najveće učešće u izvozu imao je Region Šumadije i Zapadne Srbije (29%), zatim Vojvodina (28,3%), Beogradski region (24,5%) i Južna i Istočna Srbija (18,2%).

Što se tiče uvoza, na prvom mestu je Beogradski region s udelom od 43,7%, sledi Vojvodina (27,3%), Šumadija i Zapadna Srbija (18,5%) i Južna i Istočna Srbija (9,6%).

Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu, pojedinačno, bili su Italija (158,7 mil USD), Nemačka (132,6 mil USD), Bosna i Hercegovina (68,8mil USD), Ruska Federacija (51,2mil USD) i Rumunija (34,2 mil USD).

Na drugoj strani, najviše srpske robe je plasirano u Rusku Federaciju (145,8 mil USD), Nemačku (129,2 mil USD), Italiju (115,1mil USD), Kinu (112,7mil USD) i Poljsku (50,8 mil USD).

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, te tako zemlje članice Evropske unije čine 63,8% ukupne razmene.

Drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, gde je izvezeno robe za 128,8 mil US, a uvezeno za 32,8 mil USD u posmatranom mesecu, tako da je ostvaren suficit od 96 mil USD.

U zemlje CEFTA su uglavnom plasirani poljoprivredni proizvodi, proizvodi od metala, kao i razni gotovi proizvodi, a kod uvoza su najzastupljeniji bili gvožđe i čelik, kameni ugalj i briketi, povrće i voće, medicinski i farmaceutski proizvodi...


Nema zainteresovanih za kupovinu PKB korporacije
Za kupovinu imovine Poljoprivredne korporacije Beograd (PKB) nije stigla nijedna ponuda, izjavio je danas gradonačelnik Beograda Siniša Mali. On je novinarima kazao da sada sledi razgovor sa Ministarstvom privrede da se vidi šta će se dalje preduzeti i u kom vremenskom periodu, ali je naglasio da rešenje za PKB mora da se nađe do kraja maja kada ističe zaštita od naplate poverioca.

Mali je podsetio da su procenjene obaveze PKB-a prema poveriocima između 60 i 70 mil EUR.

Javni poziv za prodaju 51% imovine PKB-a objavljen je krajem prošle godine, po početnoj ceni od oko 154 mil EUR.

- Videćemo šta ćemo preduzeti, ali mislim da će se raditi o smanjenju cene sa 51 na 30%, a za to je neophodno uraditi novu procenu vrednosti kapitala na dan 31. decembar 2015, što mislim da će se dogoditi u sledećih nekoliko nedelja - naglasio je Mali.

On je dodao da PKB funkcioniše normalno i da grad i dalje iz meseca u mesec pomaže to preduzeće koliko može, da bude stabilno. Na prodaju je bilo ponuđeno 17.677 hektara zemljišta u opštinama Palilula, Surčin i Zrenjanin, građevinski objekti koji se koriste u poslovne svrhe, udeli PKB-a u pojedinim preduzećima EKO-LAB, PKB Agroekonomik Institut za naučnoistraživački rad i transfer tehnologije u poljoprivredi, Poljoprivredna avijacija PKB, kao i Veterinarska stanica PKB.

Procenjena vrednost promenljive imovine PKB-a na kraju 2014. godine iznosila je 39,6 mil EUR, a stalne imovine 303,9 mil EUR. Promenljiva imovina obuhvata celokupno stado, zalihe, zasađene useve na zemljištu i njena tržišna vrednost trebalo je da bude utvrđena u roku od 30 dana od proglašenja kupca.

PKB obrađuje oko 21.000 hektara zemlje i polovina tih površina uglavnom služi za proizvodnju stočne hrane.


"Aerodrom Nikola Tesla" očekuje neto dobit od 3,3 milijarde dinara
Bruto dobit beogradskog aerodroma u 2015. godini iznosiće 3,971 milijardi dinara, što je za 6% više u odnosu na 2014. godinu, dok je očekivana neto dobit 3,314 milijardi dinara, kaže v.d. generalnog direktora "Aerodroma Nikola Tesla" Saša Vlaisavljević i dodaje da je to "jedan od najboljih poslovnih rezultata od osnivanja beogradskog aerodroma".

Podsećamo, "Aerodrom Nikola Tesla" u 2015. godini je, na ime međudividendi i dividendi, u budžet Republike Srbije uplatio ukupno oko 2,2 milijarde dinara.

Pored finansijskih, aerodrom je zabeležio i rekordne rezultate i u oblasti prometa putnika i robe pa je u 2015. ugostio više od 4,77 miliona putnika, dok je prevoz robe i pošte povećan za 25, odnosno 43%.

Za beogradski aerodrom, 2016. godina takođe je počela uspešno. U januaru ove godine prevezeno je 1.100 tona robe i pošte, čime je ostvaren rast od 33% u odnosu na isti period 2015. godine.

Ukupni prihodi u januaru iznose 665 miliona dinara i viši su za 5% u odnosu na januar protekle godine. Ukupni rashodi u prvom mesecu 2016. godine manji su za 20% u odnosu na isti period 2015. godine i iznose 429 miliona dinara.


Nikola Tesla Airport expects net profit of RSD 3.3 billion
The gross profit of the Belgrade airport in 2015 will be at RSD 3.971 billion, up 6% from 2014, while the net profit is expected to reach RSD 3.314 billion, says Aerodrom Nikola Tesla (Nikola Tesla Airport) Acting General Manager Sasa Vlaisavljevic, who also adds that "it is one of the best business results since the establishment of the Belgrade airport".
Let us remind that the Aerodrom Nikola Tesla company paid a total of about RSD 2.2 billion in interim and final dividends to the budget of the Republic of Serbia in 2015.
Aside from record financial results, the airport also set records for passenger and cargo traffic in 2015 by transporting more than 4.77 million passengers and boosting freight and mail traffic by 25 and 43%, respectively.
The year 2016 too started off successfully for the Belgrade airport. January saw the company transport 1,100 tonnes of goods and mail, up 33% from the same period in 2015.
January 2016 revenues totaled RSD 665 million, up 5% from January 2015. Total expenditures in the first month of 2016 were 20% smaller than in the same month last year, amounting to RSD 429 million.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta