Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Cena za PKB manja od 91 mil EUR - Država otpisuje dugove i prodaje imovinu od 300 mil EUR
Ministarstvo privrede i grad Beograd dogovorili su sa bankama reprogram dugova PKB, jer još nije završena procena vrednosti kapitala za 2015. godinu. Nakon toga, i pored protivljenja radnika, PKB će biti privatizovan po ceni koja ne bi trebalo da bude veća od 91 mil EUR.

To znači da će budući kupac imovinu koja je procenjena na 303 mil EUR kupiti na rasprodaji, jer će, pored umanjene vrednosti, kompanija biti rasterećena i dugova od 70 mil EUR, koje će preuzeti država.

Naime, pošto niko nije bio zainteresovan da kupi PKB po ceni od 154 mil EUR, što je 51% procenjene vrednosti kapitala na dan 31. decembra 2014, prema zakonu će uslediti pokušaj prodaje za 30% tržišne vrednosti.

Izvor "Blica" iz Vlade smatra da će do kraja godine kombinat biti privatizovan.

- Do kraja juna trebalo bi da se završi procena vrednosti kapitala, što je uslov za tender. Prvi rezultati na osnovu finansijskih izveštaja ukazuju na to da vrednost kompanije nije uvećana u odnosu na 2014. jer su gubici godinu dana kasnije povećani. To može i da umanji vrednost kapitala od 303 mil EUR i tada cena može biti i niža od 91 mil EUR - navodi izvor "Blica".

Cena od 154 mil EUR je bila previsoka za srpske firme, a strane nisu htele da uđu u posao jer se plaše kako će biti rešen problem vlasništva nad skoro 18.000 hektara zemlje.

Pored niske cene, prednost je i to što će dugove preuzeti država, kaže sagovornik "Blica".

U ovako izmenjenim uslovima za privatizaciju, Petar Matijević, vlasnik Industrije mesa "Matijević", koji je zajedno sa Miodragom Kostićem i njegovom "MK Group"-om napravio konzorcijum kako bi došli u posed PKB, možda se i odluči da se javi na tender.

- Cena od 154 mil EUR je bila previsoka. Prilikom određivanja prvobitne cene, država nije vodila računa o tome da je došlo do drastičnog pada cena poljoprivrednih proizvoda i da postoji rizik ulaganja u tu oblast. Ovoga puta i to bi trebalo da utiče na cenu ukoliko je država zaista zainteresovana da proda PKB. Još sam interesent za taj kombinat, ali tek kada bude raspisan tender moći ću da kažem da li ću se prijaviti na njega i da li ću učestvovati sam ili sa konzorcijumom. To zavisi i od odnosa s nemačkim "Tonnies"-om, koji je zainteresovan da kupi moju firmu - kaže Matijević za "Blic".

Ministar privrede Željko Sertić ističe da je za državu najbitnije da je s bankama dogovoreno da se prolongira naplata dugova.

- To PKB omogućava da nastavi da radi i da ne ode u stečaj. Sve drugo biće u skladu sa zakonom i dogovorom s gradom - kaže Sertić za "Blic".

Sindikati najavljuju akciju

Sindikati smatraju da Vlada namerno umanjuje vrednost PKB kako bi se nekom na rasprodaji dalo veliko bogatstvo.

- Vrednost kombinata je bar tri puta veća. Nećemo to mirno gledati - kaže Miloš Đorđević, predsednik Samostalnog sindikata PKB.

On navodi da je počelo prijavljivanje za socijalni program po kojem će radnici po godini staža dobiti 300 EUR.


Realni rast privrede Srbije 3,5 odsto u prvom kvartalu
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u prvom kvartalu 2016. iznosio je 3,5 procenata u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

Prema desezoniranim podacima, u prvom tormesečju je zabeležen rast BDP-a od 1,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal.

Najveći doprinos rastu BDP-a u posmatranom periodu dao je građevinski sektor kod kog je zabeležen realan rast bruto dodate vrednosti od 15 odsto na godišnjem nivou, kao i sektor industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama s rastom od 6,6 procenata.

Vredan pomena je i rast u sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila, saobraćaja i skladištenja i usluga smeštaja i ishrane koji je dostigao 4,1 procenat.

Međugodišnji realan rast je zabeležen i kod svih agregata upotrebe BDP-a u prvom tromesečju .

Izdaci za finalnu potrošnju domaćinstava povećani su 0,7 odsto, izdaci za finalnu potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge domaćinstvima za 0,3 odsto, izdaci za finalnu potrošnju države 3,2, bruto investicije u osnovne fondove 7,9, izvoz robe i usluga 11,5 i uvoz robe i usluga 4,7 procenata, navodi se u saopštenju.


Industrijska proizvodnja u aprilu porasla 8,4 odsto

Industrijska proizvodnja u Srbiji porasla je u aprilu ove godine za 8,4 odsto na godišnjem nivou dok je u periodu januar-april 2016. veća za 9,9 odsto nego u istom periodu godinu ranije, saopštio je Republički zavod za statistiku.

U odnosu na prosek iz 2015, industrijska proizvodnja u aprilu je bila veća za 5,7 odsto.

Rast je zabeležen sektorima rudarstvo od 12,5 odsto, i u prerađivačkoj industriji 11 odsto, dok je kod snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji registrovan pad od 1,8 odsto.

Posmatrano po namenskim grupama, u aprilu je na godišnjem nivou povećana proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju 25,4 odsto, intermedijarnih proizvoda (osim energije) 16,3 odsto, kapitalnih proizvoda 7,2 odsto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 5,2 odsto i energije 3,5 odsto.

Obim industrijske proizvodnje u aprilu 2016. u odnosu na april 2015. beleži rast u 23 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje - 71 odsto), a pad u šest oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje - 29 odsto).

Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u aprilu imali su: proizvodnja derivata nafte, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, proizvodnja duvanskih proizvoda, proizvodnja električne opreme i proizvodnja prehrambenih proizvoda.

Na mesečnom nivou, industrijska proizvodnja je u aprilu, prema desezoniranim podacima porasla za 2,9 odsto, pri čemu je prerađivačka industriju ostvarila rast od 4,0 odsto.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta