Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ko su kompanije koje žele Galeniku
Komisija za sprovođenje postupka strateškog partnerstva za Galeniku odobrila je u petak, 19. avgusta, prijave sva tri ponuđača i sada sledi dostavljanje predloga rang-liste Vladi Srbije. Sve tri zainteresovane kompanije ispunile su uslove, nakon što su dva puta dopunjavale dokumentaciju, tako da su u trci i dalje Cadila Pharmaceuticals Limited iz Indije, EMS S.A. iz Brazila i Konzorcijum Frontier Pharma Limited iz Velike Britanije i LLC NPA Petrovax Pharm iz Rusije.

Prema pisanju dnevnog lista Danas, vrednost ponuđena na tenderu za četvrtinu Galenike nije manja od 7 mil EUR, a sve kompanije koje su dostavile ponude su prilično velike na nacionalnom nivou, ali se ne mogu nazvati liderima u ovoj oblasti na globalnom tržištu.

Prvi od potencijalnih kupaca dela Galenike je kompanija iz Indije Cadila Pharmaceuticals Limited, sa sedištem u Ahmedabadu. Kompanija postoji od 1951. godine, a trenutno proizvodi i prodaje lekove u 85 zemalja sveta. Njihov fokus je, kako se naglašava na sajtu kompanije, na inovacijama i istraživanjima u raznim oblastima, a specijalizovani su za istraživanja u 12 sektora među kojima su lečenje kardiovaskularnih bolesti, antibiotici, antidiabetici, analgetici, imunologija. Na novim dostignućima u ovim oblastima radi 300 naučnika.

Kompanija EMS S.A. je najveća farmaceutska kompanija u Brazilu. Trenutno zapošljava 4.500 radnika, a ima dve fabrike, obe u državi Sao Paolo. EMS sarađuje sa brojnim poznatim kompanijama u ovoj industriji i prisutna je u 30 zemalja sveta. Postoji već 66 godina, a prema podacima iz 2012. imala je prihod od oko 2,8 mlrd USD.

Treći zainteresovani ponuđač je Konzorcijum u kom su britanski Frontier Pharma Limited i ruski LLC NPA Petrovax Pharm. Kompanija iz Velike Britanije postoji od aprila 2016. godine i nema mnogo podataka o njoj, osim da je sedište firme u Londonu, kao i da je direktor 31-godišnji Britanac Kiran Najdo.

S druge strane, njihov partner u ovom poslu je ruska kompanija koja ove godine slavi 20. rođendan i lider je, kako tvrde na svom sajtu, u farmaceutskoj industriji Rusije, naročito kada je reč o inovativnim rešenjima. Najpoznatiji su po lekovima grippol i polyoxidonium, a za potrebe vakcinacije protiv gripa na nacionalnom nivou pre dve godine napravili su 13,5 miliona vakcina grippol plusa.

foto: EM Karuna/shutterstock.com
Pre tri godine ova kompanija postala je deo Interros grupe, jedne od najvećih investicionih kompanija u Rusiji (metal, infrastruktura, nekretnine, turizam). Interros je bio i glavni finansijer najskupljih olimpijskih igara u istoriji, Zimskih igara u Sočiju pre dve godine. Procenjuje se da je vrednost imovine ove ruske kompanije oko 15 mlrd USD.

Kako navodi Blic, menadžeri indijske kompanije i britansko-ruskog konzorcijuma vrlo precizno su se pozabavili troškovima koji bi ih čekali ukoliko uđu u Galeniku. Navodno, ovi potencijalni kupci zemunske fabrike u svojim ponudama u broj navode koliko radnika žele da vide, odnosno za koliko njih bi morala da se pobrine država.

Izvor Blica otkriva da obe kompanije na prvi pogled nude slične uslove, ali ipak postoje značajne razlike u pogledu radnika. Britansko-ruski fond, recimo, vidi Galeniku sa 700 radnika i ne traži nikakve uslove. Indijci istovremeno pristaju na 50 ljudi više, ali uz čak 11 uslova koji iz ugla menadžmenta i zaposlenih u ovoj fabrici teško da mogu biti prihvatljivi.

Za 25% kapitala Galenike obe kompanije nude oko 7 mil EUR, koliki je i minimalni zahtev države kao većinskog vlasnika ove fabrike. Britansko-ruski fond nudi i investicije od 30 do 40 mil EUR.

- Smanjenjem broja radnika oni u startu žele da stabilizuju firmu, ali u ponudi navode da bi sa ulaganjima u širenje proizvodnje, novu tehnologiju i zaštitu životne sredine zapošljavali nove ljude i povećavali zarade. Spremni su i da odmah nakon potpisivanja ugovora o strateškom partnerstvu sa Galenikom isplate sve dogovorene obaveze, uključujući i 70 mil EUR dugova koje ova fabrika ima prema komercijalnim bankama. Indijci, s druge strane, traže pomoć od države u smislu rešavanja ovog problema - kaže sagovornik Blica.

Oba potencijalna kupca računaju da će država otpisati 130 mil EUR duga Galenike prema državnim kompanijama, a podrazumevaju i da će država rešiti problem viška oko 700 radnika, s kojima treba da dogovori socijalni program.

Brazilci ispali iz igre?

Prema nezvaničnim informacijama, farmaceutska kompanija EMS iz Brazila, čija je tehnička ponuda prihvaćena, mogla bi da ispadne iz igre zbog nepravilnosti u finansijskom delu. Izvor Blica kaže da se o tome čeka izveštaj privatizacionog savetnika.


Who are the companies interested in Galenika?
The commission for carrying out the strategic partnership procedure for Galenika approved on Friday, August 19, all three bids. The submission of the shortlist proposal to the Government of Serbia is to follow. All three interested companies have met the conditions, following two instances of amending the documentation. The competing companies are still India-s Cadila Pharmaceuticals Limited, Brazil-s EMS S.A. and the Consortium of Frontier Pharma Limited from Great Britain and LLC NPA Petrovax Pharm from Russia.

According to Danas, the amount offered at the tender for a fourth of Galenika is not lower than EUR 7 million, and all three companies are rather large on a national level, but can-t be called leaders in this area in the global market.

The first of the potential buyers is India-s Cadila Pharmaceuticals Limited, headquartered in Ahmedabad. The company was founded in 1951, and it currently produces and sells pharmaceutical drugs in 85 countries. They focus, as the company-s website emphasizes, on innovations and research in various areas, and they specialize in research in 12 sectors, among which are treatment of cardiovascular diseases, antibiotics, antidiabetics, analgesics and immunology. Three hundred scientists work on new achievements in these areas.

EMS S.A. is the largest pharmaceutical company in Brazil. It currently employs 4,500 workers and has two factories, both in the state of Sao Paulo. EMS cooperates with numerous well-known companies in this industry and is present in 30 countries. It has existed for 66 years, and, according to 2012 data, it had an income of around USD 2.8 billion.

The third interested bidder is the Consortium of Frontier Pharma Limited from Great Britain and LLC NPA Petrovax Pharm from Russia. The British company has existed since April 2016 and information about it is scarce. What-s known is that the company is headquartered in London and that the director is Kiren Naidoo, a 31-years-old Briton.

On the other hand, their Russian partner celebrates its 20th birthday this year and is the leader, as their website claims, in the Russian pharmaceutical industry, especially when it comes to innovative solutions. Their best known products are grippol and polyoxidonium. Two years ago, for the vaccinations needs on a national level, they made 13.5 million vaccines of grippol plus.

Three years ago, this company became a member of Interros Group, one of the largest investment companies in Russia (metal, infrastructure, real estate, tourism). Interros was also the main funding body of the most expensive Olympics in history, the Sochi 2014 Winter Olympics. The value of the Russian company-s property has been estimated at around USD 15 billion.

As Blic reports, the managers of the Indian company and the British-Russian consortium have very precisely defined the expenses to be incurred in case they enter Galenika. Allegedly, these potential buyers of the Zemun factory state in their bids how many employees they wish to keep, and how many the state should take care of.

A Blic source reveals that, at first sight, both companies offer similar conditions, but that there are nevertheless significant differences regarding the workers. The British-Russian fund, for example, sees Galenika with 700 workers and sets no conditions. The Indian company agrees to 50 employees more, but sets as many as 11 conditions, which are hardly acceptable to the management and the employees.

Both companies offer around EUR 7 million for 25% of Galenika-s capital, which is at the same time the minimum amount required by the state as the majority owner of the factory. The British-Russian fund also offers investments of EUR 30 to 40 million.

– They wish to stabilize the company initially by reducing the number of employees, but the offer states that, through investing in expanding the production, new technology and environmental protection, they could employ new people and raise salaries. They are ready to meet all their payment obligations immediately after the agreement on strategic partnership with Galenika is signed, including EUR 70 million of the company-s debts towards commercial banks. The Indians, on the other hand, ask for the state to help them solve this problem – says the Blic interviewee.

Both potential buyers are counting on the state-s writing off of EUR 130 of Galenika-s debts towards state-owned companies, and they-re also taking it for granted that the state will solve the problem of a surplus of around 700 workers through a social program.

Brazilians out?

According to unofficial information, Brazil-s EMS, whose technical offer has been accepted, might be disqualified due to irregularities in the financial part. The Blic source says that the report of the privatization adviser is being waited for.


Pravosnažno okončan stečajni postupak Pivare Niš - Nedavno pokrenuta i proizvodnja piva
Pravosnažnim rešenjem Privrednog suda u Nišu okončan je stečajni postupak Pivare Niš, čime je omogućen nastavak rada kompanije. Ovo je jedan od primera, uz leskovačku Nevenu ili sremskomitrovački Mitros, da stečaj ne mora da znači kraj poslovanja i proizvodnje, već priliku za novi početak.

Pogoni koji su u vreme otvaranja stečaja bili zapušteni, a proizvodnja zaustavljena, ponovo su u funkciji proizvodnje piva koje je nekada zauzimalo značajno mesto na jugoslovenskom tržištu.

Deo radnika koji su nakon neuspešne privatizacije i kraha firme, kojom je došla do stečaja, ostali bez posla, ponovo su radno angažovani.

Uspešnim stečajnim postupkom niške pivare obezbeđena je najveća inostrana investicija u Nišu u poslednje dve godine.

Naime, u avgustu prošle godine Odbor poverilaca je odobrio prodaju Pivare Niš u stečaju bugarskoj kompaniji Grupa Kapitalni projekti u Nišu, koju zastupa Stefan Stefanov iz Bugarske, za 130 miliona dinara (1,1 mil EUR).

Nakon odluke Odbora poverilaca da prihvati ponudu bugarske firme, drugi učesnik na licitaciji, kompanija Luss investment koja nije ispoštovala rokove iz javnog oglasa, podnela je žalbu sudu tvrdeći da stečajni upravnik nije blagovremeno obaveštavao sva zainteresovana lica o prodaji. Njihova žalba je odbijena.

U pivaru je odmah nakon kupovine, novi vlasnik uložio novac za remont proizvodnih pogona.


Za dva meseca Air Serbia prevezla 17.000 putnika za Njujork
Predsednik Nadzornog odbora kompanije Air Serbia Siniša Mali kaže da je za dva meseca, koliko avion te kompanije leti direktno za Njujork iz Beograda, prevezeno nešto više od 17.000 putnika, a iskorišćenost kapaciteta je skoro 80%.

- Prevezli smo 17.410 putnika do danas, a iskorišćenost kapaciteta je 79,1%. Avioni su nam skoro puni, što pokazuje da smo opravdano doneli odluku o uvođenju direktnog leta - istakao je Siniša Mali.

Rezultati su zadovoljavajući, podvukao je Mali i dodao da se nada da će se taj trend uspeha zadržati u narednom periodu.

- To je važno, jer dovodimo poslovne ljude iz Amerike, kao i turiste i pozicioniramo grad i zemlju kao centar regiona - objasnio je Mali.

Dodaje da je uvođenje direktne linije Beograd-Njujork, bio veliki iskorak ne samo sa kompanija Air Serbia, već i za Vladu Srbije, jer je Beograd postao jedini grad u regionu koji ima direktne letove za Severnu Ameriku nacionalnim avio-prevoznikom.

Direktna linija Beograd-Njujork zvanično je, nakon četvrt veka, otvorena 23. juna, kada je sa aerodroma Nikola Tesla poleteo avion Airbus A330, pod oznakom YU500. Na toj liniji Air Serbia saobraća pet puta nedeljno, a letelica ima 254 mesta - 236 sedišta u ekonomskoj klasi i 18 u biznis klasi.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta