Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Luka Novi Sad obara rekorde dok čeka na kupca
Spekulacije o tome kako će Luka Novi Sad uskoro biti privatizovana, pa i samo pominjanje potencijanih kupaca ostaju i dalje bez zvanične potvrde u Ministarstvu privrede i u ovom državnom preduzeću. Sve to je, međutim, nije omelo da nastavi sa poslovnim rezultatima u pretovaru robe, koji nagoveštavaju rekordnu godinu.

Kako kažu u Luci, pretovareno je tokom ove godine 829.000 tona robe, dok je prethodnih za celu kalendarsku godinu pretovarano oko milion.

Luka Novi Sad jedina je od rečnih pristaništa u Srbiji ostala u državnom vlasništvu. Preduzeće je iz sopstvenog prihoda uplatilo u republički budžet 6,2 miliona dinara.

Prodaja Luke i ranije je često pominjana, u igri su bili i strateški partneri iz Kine, Azerbejdžana, a u poslednje vreme pominju se i firme iz Nemačke. Zvaničnih potvrda, međutim, nema. U Ministarstvu privrede ne pominju eventualne rokove za njenu prodaju, iako su u martu uputili javni poziv potencijalnim investitorima. U LNS može se čuti da je prodaja pitanje za nadležne u ministarstvu, jer oni zvaničnih informacija o prodaji firme nemaju.

- Sudeći prema rezultatima pretovara prethodnih meseci, nalazimo se pred novim, verovatno, apsolutnim godišnjim rekordom u pretovaru robe. U dve prethodne godine pretovareno je više od milion tona tereta, a samo ove godine do danas već celih 829.000 tona - navode u Luci.

U Luci Novi Sad posebno ističu mesec mart, kada su pretovarene 164.584 tone robe, kada je postignut apsolutni mesečni rekord pretovara.
- Nikada do tada nije pretovareno toliko robe. To je znatno više od najboljeg rezultata, koji je ostvaren za vreme mandata aktuelnog menadžmenta, još u novembru 2014. godine. Tada je bilo pretovareno 152.478 tona - zadovoljni su u Luci.

Lučkim kranovima u ovoj godini najviše je pretovareno kukuruza, čak, 343.227 tona. Fenomenalan je bio i rezultat pretovara veštačkih đubriva - više od 100.000 tona.

U Luci Novi Sad navode da se poslovi skladištenja odvijaju u stabilnim uslovima, kao i da su u američkoj kompaniji Lear, koja je zakupila njene hale za obuku radnika za buduću fabriku, izuzetno zadovoljni.


Na bivšem aerodromu kod Bojnika podignute plantaže voća na 18 hektara
Na delu nekadašnjeg vojnog aerodroma kod Bojnika podignuti su zasadi voća sa sistemima za navodnjavanje, prehranu i zaštitu od grada kakvi do sada nisu viđeni na teriotriji Jablaničkog okruga.

Na mestu koje su do pre tri godine "krasile" deponije smeća, danas su nanizane plantaže krušaka, jabuka i šljiva sa pomoćnim objektima i vidikovcem sa koga puca pogled na panoramu Bojnika i okoline, jednog od najsiromašnijih mesta u Srbiji.

Posed od 21 hektara, od koji blizu 18 pod voćem, vlasništvo je Dragana Đorđevića (34), jednog od najmlađih preduzetnika u Leskovcu. Kada je na aukciji kupio parcelu, nije ni slutio da će narednih godinu dana izbacivati na stotine kamiona smeća, rastinja i grudobrane sa piste, koja se samo naslućivala, ali i da ceo prostor poravna i pripremi za sadnju.

- Bio je to za mene novi izazov u poslu. S jedne strane, hteo sam na konkretnom primeru da pokažem kako se zapušteno zemljište može privesti pravoj nameni, a s druge strane sam se poveo za sopstvenim ubeđenjem da je poljoprivreda, posebno voćarstvo, budućnost Srbije - objašnjava Đorđević koji je parcelu kupio na licitaciji.

Najstariji zasad je onaj sa kruškama, na površini od oko 7 hektara sa sortama viljemova, karmen i santa. Jabuke su zasađene na 9 hektara. Najzastupljeniji je zlatni rajder, zatim greni smit, ajdared, gala i red čif, dok su šljive sorte čačanska rodna i stenlej posađene na oko 800 ari. Voda za navodnjavanje zahvata se iz arterskih bunara.

- Sadili smo veći broj sorti koje sazrevaju i beru se u rasponu od 15 dana. Berba jabuka i krušaka je završena pre nekoliko dana, prvi rod šljiva očekujemo naredne godine. Naša su očekivanja da za 5 godina imamo prinos od 8 do 10 vagona po hektaru - objašnjava.

Plantaža je obogaćena i torom u kome se uzgajaju svinje mangulice i kućicama gde se predahne posle napornog rada, pa ceo kompleks odaje utisak raskošnog i uređenog ranča.

Inače, Đorđević je i vlasnik uspešne trgovine Expert stil u Leskovcu, gradu u kome se još njegov deda bavio privatnim preduzetništvom.

- Da, znam da je poljoprivreda, za razliku od trgovine, nestabilan i rizičan posao, da su ulaganja velika i da prinosi ne zavise samo od uloženog truda već i od vremenskih prilika. Uprkos tome, uživam u ovom poslu, imam veliku podršku supruge i troje dece, ali i ostalog dela porodice. Veoma sam zahvalan na pomoći i podršci i ljudima iz Poljoprivredne savetodavne stručne služba u Leskovcu, kao i Ministarstvu poljoprivrede - objašnjava Dragan Đorđević, vlasnik najmodernijih plantaža voća u leskovačkom kraju.


Simpov nameštaj ponovo iz Zubinog Potoka - Posao za 75 radnika
Već dva meseca rukovodstvo Simpa u Vranju, Kancelarija za KiM i lokalna samouprava u Zubinom Potoku traže načine da ponovo pokrenu proizvodnju u Fabrici lameliranog nameštaja u ovoj opštini na severu Kosova koja, iako je bila među najuspešnijim na celom Kosovu i Metohiji, dve godine ne radi.

Generalni direktor Simpa Slađan Disić nedavno je izjavio da je ova kompanija spremna da, čim se za to stvore zakonski uslovi, pruži maksimalnu pomoć svom nekadašnjem pogonu u Zubinom Potoku, koji je pre zatvaranja, 80-90% svoje proizvodnje plasirao na tržišta Švedske i Norveške.

U Vranju su spremni da bivšem pogonu u Zubinom Potoku isporuče potrebni repromaterijal i da potom preuzmu i plasiraju sve što ova fabrika proizvede. U početku bi uposlili 55-60% raspoloživih kapaciteta i većinu od 75 bivših radnika.

Pogon Simpa u Zubinom Potoku godinama je bio primer dobrog rada i uspešne fabrike, međutim, kada su počeli problemi na administrativnim prelazima i razne opstrukcije iz Prištine, u Simpu su odlučili da fabriku poklone crkvi, odnosno Eparhiji raško-prizrenskoj.

Svi pokušaji lokalne samouprave u Zubinom Potoku i Eparhije da fabriku preregistruju i ponovo je pokrenu do sada su ostajali bez rezultata, jer su u Prištini uvek nalazili načina da pravnim začkoljicama, tvrdeći da je i pogon Simpa imovina države Kosovo, spreče njegovo ponovno oživljavanje.

Svoje pogone u Zubinom Potoku svojevremeno su izgradili korporacija Lola iz Beograda, Javor iz Ivanjice, VIK iz Vršca, Gradac iz Valjeva, Nada Tomić iz Niša i druge srpske fabrike. Cilj je bio da mladi ljudi ostanu u ovom kraju i da se Srbi ne sele.


Evrotehna exporting more than half of its production
The products of the Konarevo-based company Evrotehna, which has been producing power distribution cabinets and rack cabinets since 2000, can be found from the south of Africa all the way to Vladivostok.

The enterprise has recently been visited by Dr. Predrag Terzic, mayor of Kraljevo, who said on the occasion that it was a very good company, whose products had multiple uses and were exported by other companies as well, along with additional equipment.

According to the company-s director, Miodrag Gracanca, their greatest advantage is that they are using their own designs to create products, which enables then to modify products in line with customers demands very quickly, in which they have no competition.

– The entire production process is carried out in our own facilities, except for galvanic zinc coating. We process around 1,000 tons of sheet metal and produce more than EUR 2 million worth of goods a year. More than a half of our products end up outside of Serbia, whether it is those directly exported or those with installed equipment, which are exported by our partners. We are present everywhere from the south of Africa all the way to Vladivostok. For years, our main market was Russia, but now, due to the sanctions, the export has been reduced. I hope that we will re-establish the cooperation with Russia – Gracanac says, as reported by the official website of the City of Kragujevac.

Due to a somewhat reduced demand in the Russian market, instead of one or two trucks full of goods a month, as was the practice until recently, they have only exported three trucks worth of goods this year.

Evrotehna employs 67 workers, of which 11 with a college degree.


Ljajic requests permission for export of wheat to Egypt
Minister of Trade, Tourism and Telecommunications Rasim Ljajic has requested the permission for the export of grains from Serbia to the Egyptian market. He has discussed the possibilities with the ambassador of Egypt, Ezzeldin Mahmoud Fahmy, the Ministry reported.

Ljajic requested that Serbia be included in the list of countries which are allowed to export wheat to Egypt.

Fahmy said that he would request the relevant institutions in Cairo to quickly send a commission for testing the quality of wheat, whose report is necessary in order to put a state on the list of exporters of wheat to Egypt, according to Egyptian regulations.

Ljajic and Fahmy estimated that it was possible to establish cooperation in energy, tourism and pharmaceutical industry.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta