Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fiat, Tigar i Hesteel najveći izvoznici iz Srbije
Kompanija Fiat Crysler automobili Srbija zadržala je i u avgustu prvo mesto na listi najvećih srpskih izvoznika, sa ostvarenim izvozom od 768 mil EUR u prvih osam meseci 2016, a slede ga pirotski Tigar i smederevski Hestil, objavilo je danas Ministarstvo finansija.

Ukupna vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika u prvih osam meseci 2016. iznosila je 2,6 mlrd EUR.

Tigar je od januara do kraja avgusta tekuće godine izvezao robu u vrednosti 208,4 mil EUR, a smederevska čelicana Hesteel za 207,2 mil EUR.

Na četvrtom mestu je NIS sa izvozom od 150,7 mil EUR, a na petom Philip Morris operations iz Niša sa izvozom "teškim" 149,9 mil EUR.

HIP Petrohemija iz Pančeva je u posmatranih osam meseci imala izvoz od 136,8 mil EUR a MK grupa 116,5 mil EUR.

Osmo mesto pripada Gorenju iz Valjeva i Stare Pazove sa realizacijom izvoza od 116,2 mil EUR, a devetu poziciju je zauzela Viktorija grupi sa izvozom od 111,1 mil EUR.

Tetra pak production Beograd je na 10. desetom mestu sa izvozom od 110,0 miliona, a Yura korporacija iz Race sa 103,3 mil EUR zauzima poziciju broj 11.

Listu petnaest najvećih izvoznika zaključuju Hemofarm sa 100,1 mil EUR, Bosch 94,8 miliona, Leoni iz Prokuplja 94,5 miliona i Jugoimport SDPR Beograd sa 84,2 mil EUR.


Potpisan kolektivni ugovor u smederevskoj železari - Sindikalci zadovoljni dogovorom sa Kinezima
Nezavisni sindikat metalaca u kompaniji Hesteel Srbija saopštio je da je potpisan kolektivni ugovor u bivšoj Železari Smederevo, ne navodeći detalje, osim da je on "odraz fer odnosa i međusobnog poštovanja" i da su "prava radnika na visokom nivou".

- Potpisani kolektivni ugovor u Hesteel Srbija je rezultat teških ali fer pregovora koje su sindikati vodili sa predstavnicima te kompanije više od 40 dana - izjavio je predsednik Nezavisnog sindikata metalaca Hesteel Srbija Mileta Gujaničić.

- Ovo je prvi put da smo pregovarali sa kineskim menadžmentom, uz puno neizvesnosti na samom početku i u toku pregovora, ali krajnji rezultat i sadržina odražavaju fer odnos i uvažavanje koje smo imali. Radnici železare mogu biti bezbrižni i naredne tri godine, kolika je važnost kolektivnog ugovora.

Osim sindikalnih predstavnika, potpis na kolektivni ugovor je stavio i generalni direktor kompanije Hesteel Srbija Sihai Song.


Do kraja 2016. osam emisija hartija od vrednosti
Uprava za javnih dug objavila je danas da je u četvrtom kvartalu ove godine predviđena emisija dinarskih državnih hartija od vrednosti do 80 milijardi dinara i evro denominovanih državnih hartija do 225 mil EUR.

Kada je reč o dinarskim državnim hartijama od vrednosti, planirana je emisija 13. oktobra trogodišnjih državnih obveznica sa prodajom do 20 milijardi dinara.

Zatim je za 25. oktobar predviđena prodaja sedmogodišnjih državnih obveznica do 25 milijardi dinara, 15. novembra - pedesettronedeljni državni zapisi sa obimom emsije od 10 milijardi dinara, 15. decembra - trogodišnje državne obveznice u vrednosti do 15 milijardi i 20. decembra - pedesettronedeljni državni zapisi sa obimom emisije od 10 milijardi dinara.

Kada je reč o državnim hartijama od vrednosti denominovanim u evru, za 19. oktobar je planirana prodaja 15-godišnjih državnih obveznica sa obimom emisije od 75 mil EUR, a 4. novembra prodaja dvogodišnjih hartija sa obimom emisije od 100 mil EUR.

Takođe, 29. novembra će biti organizovana aukcija pedesettronedeljnih državnih zapisa sa obimom emisije od 50 mil EUR.


Fiat, Tigar and Hesteel biggest exporters from Serbia
Fiat Chrysler Automobiles Serbia remained in the first place on the list of the biggest Serbian exporters in August as well, with EUR 768 million worth of export in the first eight months of 2016, followed by Tigar from Pirot and Hesteel from Smederevo, the Ministry of Finance reported today.

The total value of export of the top 15 exporters in the first eight months amounted to EUR 2.6 billion.

Tigar exported EUR 208.4 million worth of goods from January till August, whereas the Smederevo-based steel mill exported goods in the amount of EUR 207.2 million.

NIS placed fourth with EUR 150.7 million worth of export, whereas the Nis-based Philip Morris Operations exported EUR 149.9 million worth of goods.

HIP Petrohemija exported goods in the amount of EUR 136.8 million, and MK Group’s export amounted to EUR 116.5 million.

The Valjevo and Stara Pazova-based Gorenje placed eight (EUR 116.2 million), and Victoria Group placed ninth (EUR 111.1 million).

Tetra Pak Production Belgrade placed tenth (EUR 110.0 million), and the Raca-based Yura Corporation follows with EUR 103.3 million.

The top 15 list of exporters is rounded up by Hemofarm (EUR 100.1 million), Bosch (EUR 94.8 million), Leoni Prokuplje (EUR 94.5 million) and Jugoimport SDPR Beograd (EUR 84.2 million).


Improving public procurement procedures leads to savings
Savings up to 20% relative to the previous year can be made by improving the public procurement system and the money saved can be used wherever it is needed, including schools and kindergartens, said Minister of Finance Dusan Vujovic.

Vujovic also pointed to the necessity of educating all those in the public procurement system so that Serbia would approach the world standards. – This will facilitate bringing negotiations about the fifth chapter in the accession process of Serbia to the EU to an end, as the chapter deals with public procurement procedures – Vujovic said.

In 2015, around 5,000 procuring entities, through more than 100,000 signed contracts, agreed on public procurement procedures in the amount of more than RSD 355 billion, which is 8.93% of the GDP.

Commenting on the fact that there were 100,000 public procurement contracts in 2015, Vujovic estimated that the number could have reached 150,000 if there hadn’t been restrictive regulations, since the Serbian Law on Public Procurement prescribes that a process can’t begin if the totality of the assets needed for the procedure hasn’t been provided.

The mayor of Belgrade, Sinisa Mali, stated that Belgrade was the first local self-government in Serbia to organize a centralized public procurement service and that savings of RSD 1.2 billion had been made in the previous two years as a result.

According to him, before 2013, when the procedure was initiated, nearly 40% of public procurement procedures had been carried out through negotiations, whereas the practice is now present in only 3% of the procedures.

– We have proven this way that we wish to be completely transparent, to save money, but also to give a good example to other local self-governments in our country. Each public procurement procedure in Belgrade is processed through the public procurement portal, available to all procuring entities – Mali pointed out.


Izvoz Srbije za osam meseci porastao 9,5% - Spoljnotrgovinski deficit smanjen na 2,9 mlrd USD
Vrednost izvoza robe iz Srbije za osam meseci 2016. godine iznosila je 9,7 mlrd USD, što je rast od 9,5% u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Izraženo u evrima, izvoz je bio 8,7 mlrd EUR, 9,3% veći nego pre godinu dana.

U prvih osam meseci u Srbiju je uvezeno robe u vrednosti od oko 12,6 mlrd USD, što je za 6% više nego u istom periodu prethodne godine, dok je uvoz u evrima bio 11,3 mlrd EUR i za 5,8% je veći.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije od januara do juna iznosila je 22,3 mlrd USD i za 7,5% je veća nego u istom periodu prethodne godine, a u evrima oko 20 mlrd EUR, što je rast od 7,3%.

Spoljnotrgovinski deficit je iznosio 2,9 mlrd USD, što je smanjenje od 4,4% u odnosu na isti period prethodne godine, a izražen u evrima smanjen je za 4,5%, na 2,6 mlrd EUR. Pokrivenost uvoza izvozom je 77,2%, dok je u istom periodu prethodne godine iznosila 74,8%.

Najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (31,2%), zatim Region Šumadije i Zapadne Srbije (27,3%), Beogradski region (25%) i Region Južne i Istočne Srbije (16,3%). U uvozu je najveće učešće imao Beogradski region (45,3%), Region Vojvodine (26,2%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (17,6%) i Region Južne i Istočne Srbije (10%).

Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije u izvozu su bili Italija (1,5 mlrd USD), Nemačka (1,3 mlrd USD) Bosna i Hercegovina (809,4 mil USD), Rumunija (535,2 mil USD) i Ruska Federacija (511,6 mil USD). U uvozu su glavni partneri bili Nemačka (1,6 mlrd USD), Italija (1,3 mlrd USD), Kina (1 mlrd USD), Ruska Federacija (1 mlrd USD), i Mađarska (584 mil USD).

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 64,6% ukupne razmene, a drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima Srbija ima suficit od 1,3 mlrd USD.


Industrijska proizvodnja u Srbiji za osam meseci 2015. porasla za 5,3%
Industrijska proizvodnja u Srbiji za osam meseci ove godine veća je za 5,3% u odnosu na isti period 2015, saopštio je Republički zavod za statistiku. Industrijska proizvodnja je u avgustu ove godine bila veća za 5,1% nego u istom mesecu 2015.

Najveći rast, 7,4% u avgustu ove u odnosu na isti mesec prošle godine zabeležen je u sektoru Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija. U sektoru Rudarstvo, po istim parametrima rast iznosi 6,0%, a u sektoru Prerađivačka industrija 4,3%.

Podaci o industrijskoj proizvodnji po namenskim grupama u avgustu ove, u odnosu na isti mesec prethodne godine, pokazuju rast proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju od 14,3%.

Rast industrijske proizvodnje bio je i u namenskim grupama intermedijarnih proizvoda, osim energije (7%), energije (4,4%) netrajnih proizvoda za široku potrošnju (3,6%), i kapitalnih proizvoda (3,2%).

Obim industrijske proizvodnje u avgustu 2016. u odnosu na isti mesec prethodne godine, porastao je u 16 oblasti, a opao u 13.

Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u avgustu 2016. u odnosu na isti mesec prethodne godine, imale su proizvodnja električne energije, hemikalija i hemijskih proizvoda, prehrambenih proizvoda, metalnih proizvoda, osim mašina, i štampanje i umnožavanje audio i video zapisa.


BDP Srbije u 2015. godini nominalno porastao 3,5%, realno 0,8%
Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u 2015. godini iznosio je u tekućim cenama 4.043 milijardi dinara i za 3,5% je nominalno bio veći nego u prethodnoj godini, a realno povećanje je 0,8%, objavio je u petak (30. septembra) Republički zavod za statistiku.

Najznačajnije učešće u rastu BDP-a imali su sektor prerađivačke industrije (15,6%), sektor trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila (10,2%), sektor poslovanja nekretninama (8,9%) i sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (6,8%).

Učešće izdataka za ličnu potrošnju domaćinstava u BDP-u je bilo 73,8%, izdataka za finalnu potrošnju države 16,2%, bruto investicija u osnovne fondove 17,7%, izvoza robe i usluga 46,7% i uvoza robe i usluga 56,4%.

Po delatnostima, u 2015. godini u sektoru rudarstva ostvaren je realni rast bruto dodate vrednosti od 10,5%, sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom i parom 9,9%, sektoru usluga smeštaja i ishrane 6,2%, a u sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila 2,1% i sektoru prerađivačke industrije 1,9%.

Najveći realni pad bruto dodate vrednosti bio je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - 7,7%, a u sektoru administrativnih i pomoćnih uslužnih delatnosti i sektoru umetnosti, zabave i rekreacije po 2,2%.

Posmatrano sa rashodne strane, najveći realni rast beleže izvoz robe i usluga - 10,2%, i uvoz robe i usluga - 9,3%, dok bruto investicije u osnovne fondove takođe imaju realan rast od 5,6%.

Realni pad od 1,5% imali su izdaci za finalnu potrošnju države, navodi se u saopštenju Zavoda za statistiku. U 2014. godini BDP Srbije je realno smanjen za 1,8%, dok je u 2013. rast BDP bio 2,6%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta