Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Air Serbia razmatra uvođenje druge interkontinentalne linije
Kompanija Air Serbia razmatra uvođenje druge interkontinentalne linije, nakon letova za Njujork. Šef korporativnih komunikacija ove kompanije Nikola Vukomanović kaže da Air Serbia "ozbiljno razmišlja o proširenju odredišne mreže još jednim letom ka dalekoj destinaciji. Naravno, konačna odluka o ovom pitanju će biti doneta u narednom periodu".

Ovo je prvi put da je aviokompanija javno potvrdila da razmišlja o svojoj drugoj interkontinentalnoj liniji, više od godinu dana nakon što je lansirala pet nedeljnih letova između Beograda i Njujorka, prenosi ExYU Aviation.

U 2016. godini bivši predsednik i izvršni direktor Etihad Aviation Group James Hogan je rekao da se razmišljalo o letovima za Čikago i Toronto i dodao da bi ove linije mogle biti uvedene za dve do tri godine.

- Najpre, put u Njujork mora postati održiv. Ne želimo da donosimo odluku koja bi vratila kompaniju nazad - rekao je Hogan.

Nedavno je srpska premijerka Ana Brnabić rekla da Vlada trenutno pregovara o lansiranju neprestanih letova između Beograda i Nju Delhija, a u kompaniji Air Serbia ranije su pominjali mogućnost letova i za Daleki istok, naročito Kinu.


Preduzeće "Stumpp&Baier" jedini ponuđač za čuveni Boreli
Nemačko preduzeće "Stumpp&Baier" jedini je ponuđač na završenom javnom pozivu za zakup pogona DP "Boreli" u stečaju, piše somborski portal SOinfo.
BEOGRAD - Nemačko preduzeće "Stumpp&Baier" jedini je ponuđač na završenom javnom pozivu za zakup pogona DP "Boreli" u stečaju, piše somborski portal SOinfo.

Kako navode, dugogodišnji partner somborskog Borelija ponudio je 3.000 evra mesečno za zakup proizvodnog pogona i angažovanje većeg broja radnika.


Dobit Komercijalne banke 48 miliona evra u devet meseci
Komercijalna banka je od januara do kraja septembra ove godine zabeležila dobitak pre oporezivanja od 5,7 milijardi dinara (48 miliona evra), što je više od dobitka planiranog biznis planom, saopšteno je danas iz te banke.
BEOGRAD - Komercijalna banka je od januara do kraja septembra ove godine zabeležila dobitak pre oporezivanja od 5,7 milijardi dinara (48 miliona evra), što je više od dobitka planiranog biznis planom, saopšteno je danas iz te banke.

Time je nastavljena pozitivna tendencija u poslovanju, a očekuje se da će se ovako pozitivni trendovi u poslovanju Komercijalne banke nastaviti i do kraja godine.


Produžen rok za dostavljanje nacrta ugovora o koncesiji za Aerodrom Nikola Tesla
Rok za dostavljanje konačne verzije nacrta ugovora o koncesiji za beogradski Aerodrom Nikola Tesla ponuđačima kvalifikovanim za drugu fazu postupka produžen je do 1. novembra.

Kako je objašnjeno u obaveštenju Vlade Srbije i Aerodoma, rok je produžen kako bi se ponuđačima pružila prilika da pregledaju i daju komentare na dodatno izmenjen nacrt ugovora o koncesiji.

Rok za slanje obavezujućih ponuda za koncesiju za Aerodrom je 23. novembar.

Kvalifikovani ponuđači za koncesiono upravljanje beogradskim aerodromom su švajcarsko-francuski konzorcijum Zurich Airport sa kompanijama Eiffage i Meridiam Eastern Europe Investments, indijsko-grčki konzorcijum GMR Infrastructure limited i Terna, francuska kompanija Vinci Airports, južnokorejsko-tursko-kiparski konzorcijum Incheon international Airport corporation, Yatirimlari ve Islatme, VTB capital infrastructure i kineski konzorcijum HNA i China National Aero-Technology.

Poziv zainteresovanim koncesionarima objavljen je 10. februara 2017.

Koncesija za finansiranje, razvoj kroz izgradnju i rekonstrukciju, održavanje i upravljanje infrastrukturom aerodroma i obavljanje delatnosti operatera daje se na rok od 25 godina. Tenderom je predviđeno da koncesiju neće moći da dobiju kompanije koje upravljaju aerodromima u radijusu od 450 kilometara od Beograda.


Ponovo na dobošu imovina kikindskog Prima produkta
Stečajna upravnica kikindskog preduzeća Prima produkt oglasila je novu prodaju imovine ove kompanije javnim prikupljanjem ponuda. Na dobošu su se ponovo našli proizvodni objekti u Kikindi, kao i kombajni, teretna i putnička vozila.

- Bilo je zainteresovanih koji su došli da pogledaju imovinu koja je oglašena na prodaju. Svako ko je zainteresovan i ovog puta može da dođe i uveri se u kakvom je stanju - kaže za eKapiju stečajna upravnica Jelica Vukolić, dodajući da je do sada prodata "jedino oprema van upotrebe".

Naime, zrenjaninska firma Rvač kupila je kombajne za grašak i kukuruz šećerac za 1,6 miliona dinara, dok je PIK Bečej pazario linije za grašak i boraniju, za 274.000 dinara.

Najvišu procenjenu vrednost imaju proizvodni objekti u Kikindi, a ona sada iznosi 1,14 milijardi dinara. Kombajni su procenjeni na 9,5 miliona, 15 miliona i 26,9 miliona dinara, kamion na 2,3 miliona, a putnička vozila između 120 i 502 hiljade dinara.

Ove procenjene vrednosti nisu minimalno prihvatljive, niti obavezujuće za potencijalne kupce. Oni svoje ponude mogu dostaviti do 30. novembra u 10 časova.

Podsetimo, u fabrici za preradu voća i povrća Prima produkt proizvodnje nema od 2014. godine, a stečaj je pokrenut u novembru 2015. godine i kako niko nije podneo plan reorganizacije proglašen je bankrot.


Dobit Pošta Srbije 13,8 mil EUR u devet meseci 2017.
Javno preduzeće Pošte Srbije je u periodu januar-septembar ove godine ostvarilo neto dobitak od 1,7 milijardi dinara (13,8 mil EUR), saopšteno je iz te kompanije.

Ukupni prihodi su u tom periodu dostigli 18,7 milijardi dinara, rashodi 16,5 milijardi dinara, a dobit iz poslovanja je iznosila 2,2 milijarde dinara, dok je preduzeće planiralo poslovni dobitak od 308 miliona dinara tokom posmatranih devet meseci, navodi se u saopštenju.

Poslovni prihodi su veći od planiranih i na kraju trećeg kvartala iznose 18,1 milijardu dinara, pri čemu je nešto više od polovine te sume obezbedio komercijalni servis, uz nastavljen trend rasta prihoda od paketskih, ekspres i logističkih usluga, koji u 2017. godini iznosi preko 12%.

Poslovni troškovi su srezani i za 10,3% su ispod planiranih.

U posmatranom periodu, Pošta je izdvojila 845,9 miliona dinara za investicije, što je za oko 12% više nego prošle godine, a najviše je uloženo u nabavku novih tehnoloških transportnih sredstava koja su osnov poštanske delatnosti.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta