Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Turski tok" ide i preko Srbije
Mađarska i ruski "Gasprom" potpisali su sporazum o produžetku gasovoda "Turski tok" preko teritorije Bugarske i Srbije do Mađarske.
Mađarski ministar inostranih poslova Peter Sijarto rekao je da je odobrena trasa realnije rešenje od one koja je trebalo da ide preko Rumunije i Hrvatske, prenosi "Sputnjik".

U ovom trenutku planirano je da se Mađarska priključi cevovodu do kraja 2019. godine.

U junu je saopšteno da je Rusija nastavila pregovore sa Mađarskom i Srbijom o izgradnji "Južnog toka", iako je Moskva ranije više puta saopštavala da se neće vraćati na taj projekat.

"Sputnjik" navodi da se saznalo da Bugarska računa na ruski gas koji će puniti gasni čvor koji finansira Evropska komisija.


Ulaganje u fondove i akcije povoljnije od štednje - Prošlo vreme visokih bankarskih kamata
Kamate na štedne uloge u Srbiji su pale pa je ponuda od samo jedan procenat na devize oročene na godinu dana veliko kao kuća. Ipak, građanima Srbije koji imaju višak novca u kućnom budžetu i žele da ga uvećaju, osim štednih uloga nude se i druge opcije za ulaganja - državne hartije od vrednosti, kupovina akcija na Beogradskoj berzi, penzioni fondovi i štedna životna osiguranja. Sve ove opcije donose više nego kada je novac položen na štedni račun u banci.

Šta je od ove ponude najisplativije i šta izabrati kao najbolje, berzanski analitičar iz kuće Wisebroker Nenad Gujaničić kaže da je to "kako se popularno kaže, pitanje od milion dolara".

- Naime, svaki čovek je priča za sebe i mnogo zavisi od toga koliki nivo rizika neko može da podnese. Shodno tome, uglavnom se i bira opcija za ulaganje. Mlađi ljudi razmišljaju drugačije od starijih, pa recimo čovek koji ima 25 godina obično lakše podnosi rizik i spremniji je da plasira novac na berzi ili da kupuje hartije od vrednosti. Stariji od 40 godina radije biraju sigurnije varijante, kao što su penzioni fondovi i štedna osiguranja - navodi on.

Naravno, svaka od ovih opcija ima svoje dobre strane, a koju će neko izabrati zavisi, uz godine života i spremnosti za rizik, i od novca kojim se raspolaže. Tako, recimo, državne obveznice donose odličan prihod. Kamata ide i do 4,5% godišnje nominovano u evrima. Za one koji su spremni da ih kupuju, važna je informacija da je pre toga potrebno otvoriti vlasnički račun za hartije od vrednosti i namenski račun u banci, kao i da se ove hartije mogu kupiti samo preko brokera. Uz to, minimalna suma je 5.000 EUR, a prilikom kupovine plaća se provizija od 0,3%. Prepreka da se građani češće odluče za kupovinu državnih obveznica je visina minimalne sume jer je 5.000 EUR za mnoge previše, ali rešenje bi moglo biti udruživanje više građana, što obezbeđuje podelu i dobiti i troškova.

Ulaganje u privatne penzione fondove već je zaživelo u Srbiji jer privatne penzije uplaćuje preko 200.000 građana. Penzije koje se isplaćuju posle određenog perioda, a može početi kada ulagač proslavi 58. rođendan, zavise od visine uplate. Tako oni koji 30 godina svakog meseca uplaćuju 2.800 dinara mogu računati da će, kada počne isplata, na ime penzije koju su sami sebi uplaćivali, dve decenije mesečno prihodovati 40.000 dinara.
Štedna osiguranja su takođe zanimljiva opcija. Za redovne mesečne uplate od 154 EUR u toku 20 godina dobija se odgovarajući prinos, odnosno oko pedesetak evra mesečno. Naime, klijent može računati na mesečnu naknadu od 203 EUR mesečno tokom dve decenije. Ova vrsta štednje ima i neke druge opcije. Naime, pri zaključenju ugovora klijent dobija polisu osiguranja, koja uključuje odgovarajuću naknadu u slučaju povrede i nesposobnosti za rad, čija visina zavisi od ugovora, a u slučaju smrti porodica dobija osiguranu sumu. Obe ove opcije dostupne su i pre isteka roka od 20 godina.

Mane privatnih penzionih fondova i štednog osiguranja je što su vezani za rokove, odnosno novac nije pri ruci uvek kada je potreban.

Preostaje i opcija trgovanja akcijama na Beogradskoj berzi, koja je i najneizvesnija, ali i može doneti najveći prihod. Za one koji mogu da podnesu veći rizik to je odlično. Ipak, ne treba ići grlom u jagode već je najbolje je obratiti se nekoj od brokerskih kuća. Uz nešto znanja i sreće možda će zaraditi više od onih koji koji se odlučuju za sigurnije varijante.

Kad se vraćaju visoke kamate?

Pre nekoliko godina u Srbiji su na kamate štedne uloge bile prilično visoke i sigurno je da bi domaće štediše volele da se tako nešto ponovi. Da bi kamate išle na više potrebno je da se poveća kreditna aktivnost u Srbiji ali i...

- Kamate centralnih banka u svetu su na niskom nivou kao i u Evropskoj uniji i dok se to ne promeni ni kod nas se ne može očekivati da kamate na depozite u stranoj valuti rastu - kaže Gujaničić.


Evropska komisija na pragu uvođenja antidamping mera smederevskoj Železari?
Evropska komisija namerava da preduzme kaznene mere protiv kineske kompanije Hesteel Srbija, ali i države Srbije, zbog kršenja antidamping mera Evropske unije, saznaje Danas u diplomatskim krugovima vodećih zemalja EU.

Kako tvrde sagovornici ovog lista, Vlada Srbije određenim manevrima zasad uspeva da spreči da do toga dođe, ali ni bliske veze sa Berlinom ne mogu dugoročno kompenzovati kršenje normi EU.

- Postoji osnovana sumnja da Kinezi izbegavaju antidamping mere preko svoje ćerke kompanije u Srbiji. Drugim rečima nadležni u Evropskoj komisiji su uvereni da Hesteel svoju kompaniju u Srbiji koristi za "prepakivanje" proizvoda poreklom iz Kine. Menadžment firme Hesteel se hvali fantastičnim rezultatima postignutim gotovo preko noći. Međutim, ogroman rast proizvodnje i izvoza njihove čeličane u Smederevu poklapa se sa padom izvoza ih Kine usled evropskih antidamping mera. To u Briselu osnovano izaziva veliku sumnju - navodi izvor Danasa i ukazuje na to da postoje indicije da Hesteel lim iz Kine spaja sa onim proizvedenim u Železari u Smederevu nakon čega ga prodaje kao njen proizvod.


European Commission to impose antidumping measures against Zelezara Smederevo?
The European Commission intends to undertake penalty measures against the Chinese company Hesteel Serbia, but also against the state of Serbia, over violating the EU antidumping measures, Danas learns in the diplomatic circles of the leading EU countries.

As the newspaper"s sources claim, the Government of Serbia is managing to prevent this from happening through certain maneuvers for the time being, but not even close ties with Berlin can compensate for violating the EU norms in the long term.

– There is reasonable doubt that the Chinese are circumventing the antidumping measures through its daughter company in Serbia. In other words, the relevant European Commission authorities are convinced that Hesteel is using its company in Serbia to "repackage" products made in China. The management of Hesteel boasts about fantastic results achieved practically overnight. However, the huge growth of the production and export of their steel mill in Smederevo coincides with a drop in exports from China due to the European antidumping measures. This is causing great suspicion in Brussels for a reason – the source of Danas says and points out that there are indications that Hesteel merges the sheet metal produced in China with that from Zelezara Smederevo and sells it as its own product.


Kruševačku fabriku želi da kupi samo ČEŠKI VOJNI TAJKUN
Firma “SCMG - 14. oktobar d.o.o. Beograd” jedina je dala ponudu za kupovinu imovine kruševačkog preduzeća IMK “14. oktobar”.

Vlasnik ove firme je Jaroslav Strnad, najkrupniji biznismen u vojnoj industriji u Češkoj i Slovačkoj. Njegova kompanija “Czechoslovak group” osnovala je u Srbiji ćerku firmu koja se javila na oglas za prodaju nekadašnjeg kruševačkog giganta. Češka kompanija, inače, u vlasništvu ima i velike kompanije kao što su “Tatra kamioni”, “Tatra vojna vozila”, “Avia”, “Dako”...

Češki vojni tajkun spreman je da plati nešto više od od 485 miliona dinara za “14. oktobar”, što je deset puta manje od procenjene vrednosti kapitala tog preduzeća, pa će konačnu odluku doneti Odbor poverilaca.

- Na prodaji održanoj 28. juna, u prostorijama stečajnog upravnika - Agencije za licenciranje stečajnih upravnika, Komisija za prodaju je konstatovala da nabolja i jedina ponuda u skladu sa oglasom od 30. maja ove godine iznosi 485.031.896 dinara, ponuđača “SCMG - 14. oktobar d.o.o. Beograd“ - navode iz Agencije za licenciranje stečajnih upravnika.

S obzirom na to da je ponuda niža od polovine iznosa procenjene vrednosti imovine stečajnog dužnika, stečajni upravnik će se obratiti Odboru poverilaca radi donošenja konačne odluke o pristigloj ponudi.

Prema podacima APR-a, firma “SCMG - 14. oktobar d.o.o. Beograd” osnovana je u martu prošle godine uz novčani ulog od osam miliona dinara. Vlasnik te firme je “Czechoslovak group A.S.”, direktor je Vladimir Sparavalo, državljanin Češke, dok su u nadzornom odboru sam Jaroslav Strnad, kao predsednik, Ilona Kadlecova, inače finansijski direktor kompanije “Czechoslovak group”, i Martin Bernat, svi iz Češke.

Da je češka korporacija zainteresovana za kruševačku fabriku, najavljivano je i ranije, a pominjano je da o kupovini pregovara “Tatra”, deo Strnadove grupe. O tome je ranije govorio i Bratislav Gašić, bivši gradonačelnik Kruševca, tada visoki funkcioner SNS, a sada direktor BIA.

- “Tatra” želi samo pogone u Kruševcu, ne one u Varvarinu, Brusu i Ražnju. Najavili su da će Dom kulture koji pripada fabrici pokloniti KUD “14. oktobar”. Takođe će pokloniti i zemljište na kojem se nalazi naselje Kolonija “14. oktobra”. Stanari su vlasnici zgrada, ali godinama ne mogu ništa da rade jer je zemljište u vlasništvu fabrike - rekao je ranije za kruševačke medije Gašić.

Kompanija je u stečaju od januara 2016. Od tada se tek u petom pokušaju pojavio ponuđač, češka kompanija.

Nekadašnji gigant zapošljavao je više od 8.000 ljudi, a danas ima tek 160 radnika. Opterećen je dugovima od 13,6 milijardi dinara, od čega je samo dug za zaostale plate milijardu dinara. Proizvodio je tešku mehanizaciju, bagere i traktore guseničare, ali je pravio i delove za tenkove.

Ko je Jaroslav Strnad

“Czechoslovak group” Jaroslava Strnada obuhvata više kompanija koje se bave vojnom i civilnom proizvodnjom. Među njima su i “Tatra”, koja proizvodi kamione i oklopna vozila. Poseduje i fabriku kamiona “Avia”, fabriku kočionih sistema za železnička vozila “Dako-CZ”, “DHS logistics”, koja se bavi i prevozom vojnih vozila, “EAS” za prodaju letelica, “Excaliburarmy” i “MSM group” za prodaju vojnih vozila, naoružanja i municije, “Jobair” za održavanje aviona, “New space technology”, koja razvija bespilotne letelice.


Agrokor dobio kredit od 480 mil EUR, počinje isplata dugovanja
Vanredni povjerenik hrvatske Vlade za Agrokor Ante Ramljak potvrdio je da je tom koncernu odobren kredit u iznosu od 480 mil EUR. Od tog iznosa 150 mil EUR biće potrošeno na isplatu dugova dobavljačima, dok će 80 mil EUR ostati na računu dok se ne vidi hoće li i taj iznos biti potreban.

Prema ranije objavljenim informacijama, kredit će biti odobren tzv. "roll up" modelom, odnosno priznaće im se jednaki iznos starih potraživanja kao prioritet kod naplate, uz 4% godišnje kamate koja se pripisuje glavnici ili 3,8% u gotovini plativo jednom godišnje.

- Prva tranša od 30 mil EUR iz današnjeg kredita biće isplaćena porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima i kooperantima do kraja jula. U sljedeće dvije do tri nedjelje slijedi isplata stopostotnog duga njima. S današnjim danom smo završili fazu preživljavanja. Uspjeli smo da sačuvamo kompaniju, neće biti stečaja i prelazimo u drugu fazu, a to je faza restrukturiranja - rekao je Ramljak.

U aranžmanu, uz Zagrebačku banku, Raiffeisen i Erste, učestvovaće i američki divovi JP Morgan i Goldman Sachs, te nekoliko fondova predvođenih fondom Knighthead. U kredit se, po istom izvoru, uključila i ruska banka VTB, a do kraja nedjelje mogla bi mu se priključiti i Sberbanka.

- Druga faza je borba za bolji profit i povećanje prihoda kompanije. Nema straha da će se nekakve neugodnosti dogoditi u formi propasti kompanije ili Konzuma. U stanju smo da dovedemo kompaniju na nivo profitabilnosti koji će vratiti dugove - rekao je Ramljak.

Agrokor će male dobavljače isplatiti za desetak dana, a velike do sredine avgusta.

Kraj faze preživljavanja i početak operativnog restrukturiranja znači da će se u Agrokoru i gasiti određen broj radnih mjesta, ali se ne zna o kojem broju ljudi se radi.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta