Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bankomat Komercijalne banke postavljen u robnoj kući IKEA
Posetioci robne kuće IKEA u Bubanj Potoku od sada mogu da podižu gotovinu na bankomatu Komercijalne banke, saopšteno je danas iz te banke.
BEOGRAD - Posetioci robne kuće IKEA u Bubanj Potoku od sada mogu da podižu gotovinu na bankomatu Komercijalne banke, saopšteno je danas iz te banke.

Dostupnost bankomata će pratiti radno vreme IKEE, svakog dana od 10 do 21 čas.


Letnja akcija "Dunava"- polise na popust
Za polisu putničkog zdravstvenog osiguranja kažemo da je zdravstvena legitimacija za građane Srbije kada poslovno i turistički otputuju u instranstvo. S toga Kompanija "Dunav" za putničko zdravstveno osiguranje, odnosno paket putnog osiguranja, svojom Letnjom akcijom nudi značajne popuste, ali i neke druge pogodnosti.
Pri ugovaranju putničkog zdravstvenog osiguranja, odnosno uz ugovor paketa putnog osiguranja, najveća osiguravajuća kuća u Srbiji odobrava sledeće popuste:

10% na premiju putničkog zdravstvenog osiguranja za turistička i poslovna putovanja u inostranstvо, koja u kontinuitetu ne traju duže od 30 dana ili
15% popusta na premiju paketa putnog osiguranja ukoliko se zaključuje samo osnovno osiguravajuće pokriće (putničko zdravstveno osiguranje, osiguranje od posledica nesrećnog slučaja – nezgode i osiguranje od građanske odgovornosti), odnosno 20% popusta na premiju osiguranja u slučaju ugovaranja jednog ili oba dopunska pokrića (osiguranje od otkaza putovanja i osiguranje prtljaga); ovi popusti primenjuju se za poslovna ili turistička putovanja u inostranstvо koja u kontinuitetu ne traju duže od 90 dana.

Navedeni popusti primenjuju se prilikom zaključenja individualnih, grupnih i porodičnih ugovora o osiguranju.

Osiguranici koji zaključe ugovor o putničkom zdravstvenom osiguranju odnosno paket putnog osiguranja imaju priliku da koriste i dodatne komercijalne popuste:

кupovina međunarodne karte osiguranja po ceni od 1.800 dinara ukoliko je kod Kompanije zaključeno osiguranje od auto-odgovornosti, ili se ono zaključi tokom akcijskog perioda;
30% komercijalnog popusta na premiju osiguranja pomoći na putu ukoliko je početak trajanja osiguranja u akcijskom periodu;
zaključenje polise o osiguranju imovine i članova domaćinstva po specijalnoj ceni putem paketa „letnja čuvarkuća“, kreiranom za pružanje pokrića u periodu godišnjih odmora, ako je početak trajanja osiguranja u akcijskom periodu.

Sve informacije u vezi sa uslovima Letnje akcije putničkog zdravstvenog osiguranja, odnosno paketa putnog osiguranja, i još nekim uslugama "Dunav osiguranja", zainteresovani građani mogu dobiti na više od 600 prodajnih mesta Kompanije ili besplatnim pozivom na telefonski broj Kontakt centra 0800 386 286, kao i putem internet adrese www.dunav.com


Na Aerodromu Niš opslužen 200.000-ti putnik
Na Aerodromu Niš danas je na letu avio-kompanije Vizer iz Memingena opslužen 200.000-ti putnik od početka ove godine, što predstavlja apsolutni rekord po broju opsluyyenih putnika u dosadašnjoj istoriji aerodroma.

"Zahvaljujući broju evropskih destinacija do kojih se leti sa niškog aerodroma (ukupno 10) i broju letova kojih je 23 na nedeljnom nivou, plus najavljeni letovi od 31. oktobra 2017. na relaciji Stokholm-Niš-Stokholm, naša očekivanja su da će do kraja godine na našem aerodromu biti opsluženo preko 320.000 putnika", navodi se u saopštenju Javnog preduzeća "Aerodrom Niš".


Vlada Srbije usvojila Predlog zakona o elektronskom dokumentu
Vlada Srbije usvojila je danas Predlog zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju koji omogućava da se elektronski dokumenti priznaju kao i papirni ali i različite nivoe identifikacije fizičkih i pravnih lica.

Iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija saopšteno je da elektronsko poslovanje isključuje odlazak na šalter i time štedi vreme i materijalne resurse.

Kako je navedeno, zakon je značajan za unapredjenje i promociju elektronskog poslovanja jer omogućava brže i efikasnije poslovanje, smanjuje troškove poslovanja, privrednih subjekata, organa javne vlasti i gradjana.

Doprineće modernizaciji i efikasnijem radu organa javne uprave ali i lakši i sigurniji pristup uslugama tih organa kao i drugih subjekata koji se pružaju elektronskim putem, piše u saopštenju.

Zakon uredjuje i elektronski potpis, elektronski pečat, vremenski žig, elektronsku dostavu i elektronsko čuvanje dokumenata, što će, prema navodim iz ministarstva omogućiti jednostavnu i jeftiniju upotrebu kvalifikovanih elektronskih sertifikata, razmenu dokumentacije u elektronskom obliku i uništavanje papirne dokumentacije kada je obezbedjena usluga kvalifikovanog elektronskog čuvanja.

Predlogom novog zakona uvodi se i usluga elektronskog potpisa "u cloud-u"’ (oblaku), što znači da će putem mobilnih telefona korisnici moći da se elektronski potpisuju, navodi se u saopštenju i dodaje da će se na taj način doprineti znatno većoj upotrebi elektronskog potpisa koji je mnogo praktičniji od postojećih rešenja.

Navedene usluge od poverenja uticaće na povećanje elektronskog poslovanja, elektronskih transakcija i omogućiće elektronsko opštenje između organa javne vlasti i stranaka.

Usvajanjem ovog zakona kreirana je osnova za uspostavljanje moderne elektronske uprave u Srbiji, koja će gradjanima i privredi omogućiti brže i efikasnije usluge i jednostavniju komunikaciju sa državnim organima od kuće i putem mobilnog telefona, ističu iz resornog ministarstva.


Kumanski Marko Biser izbegao stečaj - Interallis Chemicals povukao predlog o pokretanju postupka
Sudija Privrednog suda u Zrenjaninu Ljiljana Popov donela je rešenje o obustavljanju stečajnog postupka nad firmom Marko Biser iz Kumana, koja je registrovana kao društvo sa ograničenom odgovornošću za promet, usluge i ugostiteljstvo.

Ovakva odluka usledila je nakon što je beogradsko preduzeće Interallis Chemicals povuklo predlog za pokretanje stečaja, koji je prethodno, u maju ove godine, podnelo zrenjaninskom Privrednom sudu. Kao razlog za otvaranje stečajnog postupka, beogradska firma je navela trajniju nesposobnost preduzeća Marko Biser da izvršava svoje finansijske obaveze, s obzirom na to da se nalazi u blokadi od 11. septembra 2014. godine.

Zbog toga je sudija Popov u junu donela rešenje o otvaranju prethodnog stečajnog postupka nad firmom Marko Biser.

Slučaj firme Marko Biser u direktnoj je vezi sa još jednim stečajem, i to onim nad Biserom iz Kumana. Marko Biser, naime, vlasnik je Bisera sa blizu 18% kapitala, dok je većinski vlasnik, sa skoro 64%, firma Marko iz Novog Sada, koja je takođe u stečaju.

Marko Biser upisan je na istoj adresi kao i Biser iz Kumana. U pitanju je, kao što je Dnevnik već pisao, pravi privredni i finansijski galimatijas. Zanimljivo je da je stečajna upravnica Bisera, Ružica Mikloš, zatekla i preuzela dva pečata iste firme – jedan je bio kod jednog bivšeg direktora, a drugi kod njegovog prethodnika. Završni računi nisu predati, stečajna upravnica nije mogla da dođe do podataka koliko je Biser nekom dužan, ima li hipoteke, potraživanja...

Biser sa ovim vlasnicima već je bio na pragu stečaja pre nekoliko godina, ali ga je nekim čudom izbegao, predloživši plan reorganizacije. Biser, inače, ima imovinu koja nije bez vrednosti. Likvidaciona vrednost građevinskih objekata utvrđena je na 75 miliona dinara, tu valja dodati i zemljište vredno četiri miliona, kao i postrojenja i opremu procenjene na 1,4 miliona dinara.


Sprema li se država da proda svoju imovinu u Crnoj Gori?
U poslednjih nekoliko dana državne institucije traže procenu imovine Srbije u Crnoj Gori ili nude pod zakup imovinu naše države u njoj. Tako je Direkcija za imovinu Srbije objavila oglas u kojem traži ovlašćenog procenitelja za procenu tržišne vrednosti nepokretnosti Srbije, tačnije MUP-a, u Bečićima.

Reč je o objektima, u okviru kojih je pet zgrada s pomoćnim zgradama i zemljištu hotela Beograd, kao i pokretnim stvarima u njima da bi se oni ili priveli nameni ili prodali.

Narodna banka Srbije oglasila je poziv za dostavljanje zatvorenih pismenih ponuda za davanje u zakup na neodređeno vreme svog poslovnog prostora u Podgorici, površine 81 kvadratni metar.

Da je došlo vreme da se reši pitanje imovine srpskih preduzeća i Srbije na Crnogorskom primorju dalo se naslutiti u februaru ove godine, kada je crnogorski premijer Duško Marković bio u zvaničnoj poseti Srbiji i srpskoj vlasti predložio da se pomoću zajedničkih projekata ta imovina stavi u funkciju da bi počela da donosi profit. Prilikom razgovora sa srpskim premijerom i predsednikom, Marković je istakao da se imovina koju Srbija poseduje u Crnoj Gori, a koja nije iskorišćena, procenjuje na više od 100 mil EUR.

Odmarališta velikih srpskih preduzeća iz prošlih vremena, kao i hoteli s više hiljada kreveta, koji su šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka bili moderni, danas su u Crnoj Gori zapušteni, malo održavani i koriste se samo tri letnja meseca u godini ili čekaju privatizaciju.

Svoja odmarališta na Budvanskoj rivijeri i plaži imali su EPS, MUP, Institut za rehabilitaciju Beograd, neke poznatije srpske firme, ali većina ih danas radi samo u toku letnje sezone. Srbija je od prodaje dela kompleksa Inex Zlatna obala u Sutomoru zaradila 11,7 mil EUR, ali je ostalo još mnogo hotela i odmarališta srpskih preduzeća koja čekaju da budu prodata ili da se u njih dodatno uloži da bi postala atraktivna za turiste.

Koliko tačno vredi imovina srpskih preduzeća i njihovih odmarališta u Crnoj Gori niko u ovom trenutku ne može da kaže, pa je procena da je ona više od 100 mil EUR jedino što se uzima kao podatak, mada može biti reči i o znatno većem iznosu.

Privredna komora Srbije u Crnoj Gori je još pre tri godine pokrenula s državnim organima Crne Gore i Srbije pitanje rešavanja imovine srpskih preduzeća i srpske države jer je svima jasno da Srbija ima u vlasništvu ili suvlasništvu izuzetno značajne i atraktivne turističke kapacitete koji su nedovoljno iskorišćeni i ne daju ni izbliza efekte koji se, s obzirom na atraktivnost lokacija, očekuju.

Tada su procene PKS-a bile da Srbija ima pravo bogatstvo uz samu obalu Jadranskog mora, a pominjane su lokacije i hotel Šumadija u Bečićima, zatim hotel Beograd u Bečićima u vlasništvu MUP-a, Vrmac u Prčnju, kao deo Instituta za rehabilitaciju Beograd, tri hotela u Tivatu, a država Srbija imala je i 26% vlasništva u Institutu Dr Simo Milošević.

Komisija formirana 2012. godine

Čak je 2012. godine formirana i Komisija koja je trebalo da popiše srpske nekretnine u Crnoj Gori, ali ni ona ništa nije uradila, tako da nema preciznog spiska pa se i ne zna šta je tačno srpsko. Postojao je i predlog da se kroz pregovore Srbije i Crne Gore odloži primena crnogorskih propisa o privatizaciji i naplati poreza za one koji nekretnine ne koriste da bi srpska preduzeća imala više vremena da nađu bolje kupce i dobiju više novca.


Potraživanja Agrokorovih poverilaca objavljuju se 11. septembra
Trgovački sud u Zagrebu odbacio je zahtev Ante Ramljaka, vanrednog poverenika u Agrokoru, od 8. avgusta da se produži rok za objavljivanje lista prijavljenih potraživanja poverilaca za još 45 dana.

U rešenju Trgovačkog suda donetog 13. jula, a koje je objavljeno na internet stranici suda, piše da će Agrokor posle 11. septembra biti u mogućnosti da verodostojno iskaže odnose poverilaca i svih 76 preduzeća iz njegovog sastava nad kojima je otvoren postupak vanredne uprave, prenosi Jutarnji list.

Iz Trgovačkog suda su naveli da oni mogu da dozvole produženje samo onih rokova koje su oni odredili, što ovde nije slučaj.

Jutarnji piše da, iako se ovde na prvi pogled radi o udarcu za Agrokorovu vanrednu upravu, izvori bliski koncernu tvrde da stvari zapravo stoje drugačije, i da je Trgovački sud zapravo samo potvrdio ono što su sedištu koncerna tvrdili i ranije - da se jedinstvena lista potraživanja ne može objaviti pre 11. septembra.

Naime, broj kompanija u postupku vanredne uprave menjan je u nekoliko navrata, pa se tako menjao i datum kada počinje da teče rok od 60 dana za prijavu potraživanja.

- Agrokor se neće žaliti na rešenje Trgovačkog suda jer ono daje uputstva kako postupiti kod prijavljivanja potraživanja i potvrđuje da se jedinstvena lista može očekivati posle 11. septembra. Drugim rečima, sud u rešenju konstatuje da on ne može da menja rokove jer je to posao zakonodavca, a rokovi, s obzirom na to da je popis kompanija obuhvaćenih vanrednom upravom u nekoliko navrata menjan, ne počinju za sve da teku od istog datuma - objašnjava sagovornik Jutarnjeg.

Do sada je primljeno više od 12.800 prijava potraživanja, na više od dva miliona stranica, navodi list i dodaje da se u vanrednoj upravi Agrokora žale na slučajeve da poverioci isto potraživanje prijavljuju po nekoliko puta.


Bain Capital i Cinven kupili Stadu - Vlasnik Hemofarma prodat za 5,4 mlrd EUR
Bain Capital i Cinven kupili Stadu - Vlasnik Hemofarma prodat za 5,4 mlrd EUR
Ilustracija (Foto: Pavel Kubarkov/shutterstock.com)
Vlasnici investicionih fondova Bain Capital i Cinven uspeli su u ponovoljenoj ponudi da dogovore preuzimanje nemačkog proizvođača generičkih lekova, kompanije Stada, za 5,4 mlrd EUR, javlja agencija Bloomberg.

Kupci su uspeli da ostvare minimalni prag privatanja za preuzimanje 63% akcija, na koje je ponuđač bio spreman, nakon korekcije tog praga sa početnih 75% akcija, navodi njujorška agencija, pozivajući se na saopštenje objavljeno na zvaničnom veb sajtu Stada grupe.

Sve saglasnosti antimonopolskih regulatora su obezbeđene, a ponuđene akcije će biti prenete pre kraja meseca, navodi se u saopštenju proizvođača lekova iz Bad Vilbela.

U okviru nemavckog faramceutskog giganta Stada od 2006. godine posluje i vršački Hemofarm.


Saopštenje izdavaoca- Energoprojekt holding a.d. , Beograd
Saopštenje izdavaoca- Energoprojekt holding a.d. , Beograd

DOKUMENT


Business News - Energoprojekt holding a.d. , Beograd
Business News - Energoprojekt holding a.d. , Beograd

DOCUMENT


NIS isplaćuje dividendu za 2016.
Kompanija NIS isplaćuje svojim akcionarima dividendu iz dobiti za 2016. godinu.

Ukupan iznos sredstava namenjenih za isplatu dividende iznosi 25 odsto neto dobiti u 2016. godini, odnosno 4.021.069.000 dinara.

Odluka o isplati dividendi doneta je na Skupštini akcionara NIS a.d. Novi Sad 27. juna ove godine. Pravo na isplatu dividende imaju svi akcionari koji su bili upisani u Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrednosti kao vlasnici akcija na Dan akcionara IX redovne Skupštine akcionara - 17. juna 2017. godine.

Građanima Srbije koji poseduju akcije NIS-a biće isplaćeno 20,96 dinara po akciji, što je iznos koji se dobije kada se od bruto vrednosti dividende po akciji (24,66 dinara) odbije porez od 15 odsto koji je NIS dužan da obračuna i uplati za ove akcionare pri isplati dividendi.

Isplata manjinskim akcionarima obavlja se preko Centralnog registra hartija od vrednosti, na račune koje koriste za trgovanje akcijama ili na račune koje su dostavili prilikom prijavljivanja za besplatne akcije.

Na Dan dividende, 17. juna 2017. godine, NIS je imao ukupno 2.125.876 akcionara, a većinski akcionar je ruska kompanija „Gasprom njeft“ koja poseduje 56,15 odsto akcija Društva. Republici Srbiji pripada 29,87 odsto akcija NIS-a, a ostalim manjinskim akcionarima 13,98 odsto akcija Društva. Republici Srbiji će na ime dividende iz dobiti za prošlu godinu u budžet biti ukupno uplaćeno 1.201.240.115 dinara.

Generalni direktor NIS-a, Kiril Tjurdenjev, izjavio je povodom isplate dividende iz dobiti za 2016. godinu:

"NIS petu godinu zaredom isplaćuje dividendu svojim akcionarima. Ponosni smo što i ove godine potvrđujemo status pouzdanog partnera, kako našim velikim akcionarima „Gasprom njeftu“ i Republici Srbiji, tako i malim akcionarima. Nastavićemo da unapređujemo svoje poslovanje i povećavamo efektivnost, kako bismo u budućnosti održali dividendnu rentabilnost na visokom nivou, za sve naše akcionare", rekao je on.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta