Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija prva u svetu po grinfild direktnim stranim investicijama
Srbija je prva u svetu po indeksu performansi grinfild direktnih stranih investicija jer su regulatorna reforma, niska cena rada i pristup tržištu EU nadvladali inače razočaravajuće ekonomske performanse zemlje, objavio je danas Fajnenšel tajms (Financial Times, FT).

Indeksom se meri privlačnost neke zemlje kao destinacije za grinfild direktne strane investicije gledano prema veličini njenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), a sačinio ga je fDi Intelidžens (fDi Intelligence), deo FT koji se bavi analizom podataka.

Srbija ima indeks 12,02 a slede Kambodža sa 11,24 i Makedonija sa 9,18, objavio je britanski poslovni dnevnik.

Indeks Srbije pokazuje da je zemlja u 2016. privukla više od 12 puta više grinfild direktnih stranih ulaganja nego što bi se očekivalo za ekonomiju te veličine.

Britanski list piše da su strani investitori u 2016. u Srbiji najavili 77 grinfild projekata prema 57 u 2015. od kojih je više od polovine (53 odsto) bilo u preradjivačkoj industriji, prvenstveno u proizvodnji elektronskih komponenti i auto-delova, a na listi privlačnih sektora slede nekretnine i tekstil.

Srbija je većinu investitora privukla kao izvozna platforma, pre nego kao tržište samo po sebi.

Iako je Srbija na Duing biznis listi Svetske banke na 44. mestu, ulagačima iz inostranstva je bila privlačna zahvaljujući reformama kojima je, pored ostalog, skraćeno vreme za registraciju kompanije i izdavanje gradjevinske dozvole.

Istovremeno su troškovi rada u npr. fabrici auto-komponenti sa 400 radnika u Srbiji više nego upola manji nego kod regionalnih konkurenata, poput Madjarske i Turske, pokazao je fDi Benčmark (Benchmark), deo FT koji poredi troškove poslovanja na različitim tržištima.

Srbija takodje ima pristup jedinstvenom tržištu EU za svoje industrijske proizvode zahvaljujući Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

Od 94 analizirane zemlje, 68 ima indeks veći od 1, što znači da njihov udeo u globalnim grinfild direktnim stranim investicijama nadmašuje njihov udeo u globalnom BDP.

Indeks manji od 1 ima 26 zemalja a medju 10 najvećih ekonomija u svetu samo Velika Britanija (2,29), Indija (2,11) i Francuska (1,06) imaju indeks veći od 1.

FT prenosi da je indeks performansi grinfild direktnih stranih investicija Kine pao za 0,03 poena, na 0,37, a u grupi slabo plasiranih je i Italija (0,37), dok je Japan najslabiji sa indeksom 0,22.

Indeks SAD je porastao sa 0,47 na 0,5, Rusija ima indeks 0,92 a Irska je sa 3,75 najbolje plasirana zapadnoevropska zemlja.

fDi Intelidžens se u izradi indeksa služio metodologijom koju je razvio Unktad za ukupne direktne strane investicije i primenjuje se samo na grinfild ulaganja a ne na npr. na integracije i akvizicije, kredite unutar preduzeća i druge forme prekograničnih ulaganja.


Prvi povukli nogu, za njih više nema sumnje
Češka narodna banka povećala je referentnu kamatnu stopu prvi put od 2008. godine.

Time je postala prva centralna banka u Evropskoj uniji koja je započela novi ciklus pooštravanja monetarne politike.

Ovaj potez, kako ocenjuje agencija Rojters, reflektuje sve izraženiju želju među evropskim centralnim bankama da se odustane od ultra-labave monetarne politike nakon finansijske krize. Većina njih, uključujući i Banku Engleske koja je danas zasedala - nisu mogle to da učine s obirom na neizvesnost u pogledu privrednog rasta i inflacije.

Međutim, podstaknut rastom ekonomije i inflacije iznad ciljanog nivoa, bord direktora Češke narodne banke glasao je za podizanje ključne dvonedeljne repo stope na 0,25 odsto sa nivoa od 0,05 procenata, na kom se nalazila od novembra 2012. godine.

Češka kruna je ojačala na 25,94 evra, što je rast na dnevnom nivou od 0,6 odsto.

Kruna je porasla za 4,0 odsto otkako je centralna banka u aprilu napustila politiku limitiranja kursa na oko 27 evra, što je bio prvi korak u normalizaciji monetarne politike.

Banka je u junu signalizirala povećanje kamate u trećem kvartalu, ali su tržišta bila podeljena oko toga koliko će se brzo kreatori monetarne politike odlučiti na takav potez.

Skeptici su procenjivali da će banka sačekati uglavnom zato što bi povećanje kamate moglo previše da ojača kurs i učini češke aktive još atraktivnijim za investitore iz evrozone, u vreme kada Evropska centralna banka nastavlja da kupuje aktive i drži negativnu kamatu na depozite.

Poslednje značajno povećanje referentne kamate među zemljama EU, imala je Poljska u maju 2012. godine, mada je Danska u januaru prošle godine kozmetički podigla svoju ključnu kamatu kako bi održala fiksni devizni kurs danske krune prema evru, ali njihova kamta i dalje iznosi minus 0,65 odsto, navodi Rojters.


"Nikola Tesla" da bude najbrže rastući regionalni aerodrom
Strateški cilj Vlade Srbije je da se beogradski aerodrom "Nikola Tesla" u narednim godinama razvija, kao i da postane najbrže rastući i najrazvijeniji aerodrom u regionu, izjavila je danas potpredsednica vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.

Ona je razgovarala sa predsednikom i direktorom međunarodnog aerodroma "Inčeon" u Južnoj Koreji, Joungom Čungom, o dobroj praksi u razvoju te vazdušne luke koju bi Srbija mogla da primeni i na razvoj beogradskog aerodroma, saopštilo je to ministarstvo.


Država prodaje posle propale privatizacije
Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za prikupljanje ponuda za kupovinu 75 odsto kapitala Betonjerke iz Sombora po početnoj ceni od milion evra.

Prijave za učešće u postupku nadmetanja za Betonjerku mogu da se dostave do 22. septembra, a otvaranje ponuda je 26. septembra.

Betonjerka se bavi proizvodnjom betona namenjenih građevinarstvu i ima 41 radnika.

To preduzeće je 2007. godine bilo prodato biznismenu Slaviši Puriću za 3,6 miliona evra, ali je privatizacija poništena 2008. godine jer novi vlasnik nije ispunjavao ugovorene obaveze.


SEE Link - Priključenje nove berze
Banjalučka berza postala je danas šesti aktivni član SEE Link platforme.

Sa priključenjem Banjalučke berze trgovanje putem SEE Link platforme prošireno je na šest tržišta, ukupne vrednosti tržišne kapitalizacije od preko 50 milijardi dolara i preko 900 raspoloživih hartija od vrednosti.

U narednom periodu očekuje se da se ovoj platformi priključe i berze iz Atine i Sarajeva.


SEE Link - New stock exchange joined
After applying to join SEE Link last year, Banja Luka Stock Exchange (BLSE) became an active member of the SEE Link network enabling trading on the respective market.

This is the third stock exchange that has actively joined SEE Link after three founding stock exchanges and the sixth stock exchange in row.

Besides BLSE, two more stock exchanges are preparing for connecting to SEE Link: Athens and Sarajevo stock exchange.

With BLSE accession, SEE Link order-routing system now supports trading for total of six markets, with a combined equity market capitalisation of more than US$ 50 billion and over 900 securities eligible for trading.


Može li država da predloži model za Agrokorove firme u Srbiji?
Rešenje Okružnog suda, kojim je postupak vanredne uprave u Agrokoru priznat kao "strani stečajni postupak" u Sloveniji, može značiti i najavu prodaje Mercatora i njegovih filijala u Srbiji (kako je to protumačeno u slovenačkim medijima), kaže u razgovoru za Sputnik ekonomista Mladen Kovačević, koji ocenjuje to kao "veoma verovatno".

- Agrokor je u ogromnim dugovima i jedino što im ostaje je da počnu da prodaju imovinu — a koliko znam, sva njihova preduzeća u Srbiji solidno posluju i može da se ostvari dobra cena. Verujem da će oni gledati da gde god mogu preduzeća koja su u sistemu Agrokora, pa i u Srbiji, što pre prodaju i dođu do novca - kaže Kovačević.

Srbija bi što pre morala da sačini strategiju o tome kako da zadrži domaća preduzeća koja su u sastavu Agrokora, ocenio je u razgovoru za Sputnik Kovačević.

- Trebalo bi da predstavnici naših ministarstava, Privredne komore, što pre sednu sa vrhunskim pravnicima i ekonomistima i nađu jedan model koji bi Srbiji najviše odgovarao. Da mi budemo inicijatori cele procedure oko toga šta će se dešavati sa preduzećima koja su u Srbiji, a nalaze se u sistemu Agrokora - ističe Kovačević.

On upozorava da ne treba čekati da nam iz Hrvatske nametnu neko rešenje, pa da se posle bunimo, jer od toga, kako kaže, neće biti vajde. Jedna od ideja je, kaže on, da im ponudimo da platimo onoliko koliko su oni platili, pa da te firme ponovo pređu u naše vlasništvo.

- Verovatno će reći da je to za njih neprihvatljivo, pogotovo što je evro u međuvremenu izgubio vrednost. Ali ni oni nisu u situaciji da budu drčni i traže neku visoku cenu - ističe ovaj ekonomista u razgovoru za Sputnik.

On podseća i da je Slovenija odmah donela lex specialis za Mercator i dodaje da bi i Srbija trebalo da uradi isto to, i to što pre — "da ne čekamo skrštenih ruku da nam oni nametnu lošija rešenja", napominje Kovačević i dodaje da je izuzetno važno da se izbegne da se nađemo pred svršenim činom, kako bismo prošli koliko-toliko bolje, zaključuje sagovornik Sputnika.

Tri žalbe na rešenje suda

Posle slovenačke vlade, i ruska Sberbanka se žalila na odluku Okružnog suda u Ljubljani, čijim je rešenjem praktično priznato da će se i u Sloveniji za sudbinu Mercatora pitati vanredna uprava Agrokora.

Sud je saopštio da je dosad dobio tri žalbe protiv rešenja kojim je postupak vanredne uprave u Agrokoru priznat kao "strani stečajni postupak" u Sloveniji.

Slovenački analitičari su ocenili da to rešenje znači da Mercator "pada" pod odredbe lex Agrokora, odnosno da će vanredni upravnik Agrokora Ante Ramljak imati prvu i poslednju reč u odlučivanju o imovini tog hrvatskog koncerna u Sloveniji. Slovenački mediji odmah su to komentarisali kao odobrenje da Ramljak upravlja Mercatorom, ili da ga po potrebi proda - celog ili u delovima, kao što je na primer samo srpski Mercator (uprkos ranijem usvajanju lex Mercator).

Iako je potom objavljeno da mera koju je doneo sud neće uticati na poslovanje i rad uprave Mercator-a i da na snazi ostaje slovenački "zakon o Mercatoru", koji sprečava da dođe do finansijskog iscrpljivanja poznatog trgovačkog lanca, koji samo u Sloveniji zapošljava više od 11.000 ljudi, Ljubljana se ipak žalila na rešenje suda.

Druge dve žalbe uputila je Sberbanka — jedna matična u Rusiji, inače najveći poverilac Agrokor grupe, a drugu Sberbanka u Ljubljani, jedan od najvećih poverilaca Mercatora. Sve tri žalbe sud je prosledio vanrednoj upravi Agrokor, od koje očekuje odgovor. Pored toga, Sberbanka je podnela i krivičnu prijavu protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića, zbog sumnje da je prikazao lažne podatke o finansijskom poslovanju pre nego što mu je banka odobrila kredit od 100 mil EUR, podseća se u tekstu Sputnika.

Novi nadzorni odbor Dijamanta

Inače, kao što je i bilo očekivano, na poslednjoj redovnoj Skupštini akcionara Dijamanta (29. juna 2016. godine), smenjeni su dosadašnji članovi Nadzornog odbora zrenjaninskog Dijamanta - Ljerka Puljić i Tomislav Lučić, a za članove imenovani Teo Vujčić i Vladimir Bošnjak.

Ranije je najavljivano da će ova sednica označiti "novu politiku Agrokora" tačnije njegovog privremenog upravnika Ramljaka prema zrenjaninskoj uljari, kojum zajedno sa Frikomom, smatraju za najzdraviji deo koncerna u Srbiji. Ramljak je predložio smenu čelnih ljudi NO Dijamanta - predsednice Ljerke Puljić i Tomislava Lučića, koji su slovili za najpoverljivije saradnike Ivice Todorića. Umesto njih, za nove ljude u NO predloženi su Teo Vujčić i Vladimir Bošnjak. Vujčić se kratko vreme već nalazio na čelu Dijamanta. Prethodno je upravljao zagrebačkom uljarom Zvijezda i bio generalni direktor hrvatskog Konzuma. Bošnjak je odnedavno i član nadzornog odbora slovenačkog Mercatora.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta