Ruske železnice zainteresovane za Gošu? - Razgovori sa lokalnom samoupravom 12. septembra U fabrici šinskih vozila Goša i dalje traje štrajk. Nakon protesta u Beogradu, a potom i u samoj Smederevskoj Palanci, štrajkači su se povukli u krug fabrike gde čekaju ishod najnovijih pregovora koje, kako kažu, sami iniciraju.
- Razgovarali smo sa nekim našim kupcima, u pitanju je nekoliko firmi, da nam daju novac unapred i da odradimo posao za njih. Više bez para niko od nas neće, niti može da radi - kaže za Politiku Milan Vujičić, predsednik štrajkačkog odbora, navodeći da čekaju ishod ovih pregovora.
Upitan šta je sa dva vagona koje bi trebalo da završe za Železnice Srbije, pod uslovom da im se isplati prva tranša od 30.000 dinara po radniku, Vujičić navodi da je reč o dva vagona za Srbija voz.
- Ako nam se uplati prvi deo koji je obećan, odradićemo taj posao kao minimum procesa rada, a štrajk nećemo prekidati jer mi ne možemo da živimo od tih 30.000. Ali, da su hteli da ispune dogovor, novac bi nam već "legao".
Da ipak ima nekih nagoveštaja za izlazak iz polugodišnje agonije i lavirinta u Goši, potvrđuju najnovije najave iz opštine Smederevska Palanka.
- Rukovodstvo opštine nam je reklo da u utorak, 12. septembra, dolaze predstavnici ruskih železnica u opštinu. Navodno, oni imaju plan i ponudu da sa nekom slovačkom firmom, koja nema veze sa našim bivšim vlasnikom, otkupe Gošu. Ali, svi pričaju i obećavaju - kaže Vujičić.
On smatra da država "pere ruke" od radnika FŠV Goša. To je jasno, kaže, iz priče koju ponavljaju stalno da su oni privatna firma.
- Istina je da smo privatna firma, ali zakon o radu ne razlikuje radnike privatnih i drugih firmi. Poenta je u tome da država ne zna kako da objasni ljudima u Srbiji zašto su dozvolili da taj privatnik ne plaća porez i doprinose radnicima pet godina. Gurnuli bi oni nas i u stečaj, ali kako da objasne zašto neko nije radio svoj posao - kaže Milan Vujičić.
Mišković zainteresovan za zagrebački hotel Esplanade - Delta planira izlazak na berzu Delta Holding, nakon otvaranja hotela Intercontinental u Ljubljani, nastavlja sa širenjem svog hotelskog biznisa u regiji. U Delti ne kriju da im je cilj da hotel osim u Ljubljani, otvore i u Zagrebu, Podgorici i Tirani.
Miroslav Mišković kaže da njegova kompanija u Zagrebu planira da kupi neki od postojećih hotela, dok Marija Desivojević Cvetković, više potpredsednica Delte za strategiju i razvoj, objašnjava da je njihova želja hotel Esplanade, ali i dodaje da zasad nisu započeli konkretne razgovore.
- Zasad je naša odluka da ne idemo u građenje novog, već preuzimanje postojećeg hotela koji bi se mogao uklopiti u vrhunske standarde koje postavlja Intercontinental. Za ovakav posao potrebna je i saglasnost druge strane, a Esplanade je naša želja - kazala je ona.
Na pitanje imaju li interes za širenje hotelskog biznisa po hrvatskoj obali Desivojević odgovara kako nisu kompanija koju zanima turistički sektor, jer su orijentisani na otvaranje biznis hotela visoke kategorije u velikim glavnim gradovima.
U Delta Holdingu kažu i da im je sledeći korak izlazak na berzu. Kako su objasnili, želja im je da kroz godinu i po njihov Delta Agrar bude izlistan u Londonu ili Varšavi.
- Na tome radimo i namera nam je da putem berze prikupimo nova sredstva za investicije u agro sektor koji nam odlično posluje i obara sve rekorde - kazala je Desivojević.
Na pitanje razmišlja li Delta i o širenju svog agrobiznisa u Hrvatsku, posebno ukoliko se budu prodavale neke Agrokorove kompanije, Ivan Kostić, potpredsednik Delte za poljoprivredu, napomenuo je kako odlično posluju s Agrokorovim kompanijama u Srbiji, posebno Dijamantom, i dodao da bi možda postojao interes za neke kompanije u Srbiji, ali zasada ne i za Hrvatsku.
Država će pomoći RTB Bor oko otvaranja rudnika Cerovo 2 Država Srbija pomoći će Rudarsko-topionicarškom basenu (RTB) "Bor" oko otvaranja rudnika bakra i zlata "Cerovo 2", odakle bi se, preradom u naredne dve decenije, moglo dobiti oko 350.000 tona bakra, 18 tona zlata i skoro 120 tona srebra, pišu današnje "Večernje novosti". BEOGRAD - Država Srbija pomoći će Rudarsko-topionicarškom basenu (RTB) "Bor" oko otvaranja rudnika bakra i zlata "Cerovo 2", odakle bi se, preradom u naredne dve decenije, moglo dobiti oko 350.000 tona bakra, 18 tona zlata i skoro 120 tona srebra, pišu današnje "Večernje novosti".
"Da bi se otvorio rudnik "Cerovo 2", neophodna su ulaganja od oko 120 miliona evra. Mi toliki novac nemamo, ali možemo da uložimo bar deo te sume kako bi rudnik, fazno, počeo sa radom. Na taj način, popunili bismo, većim delom, kapacitete topionice i ne bi, u tolikoj meri, zavisili od uvoza koncentrata bakra", rekao je sagovornik tog lista iz Vlade Srbije, koji nije imenovan.
Važna investicija, Italijani prave i petu fabriku Italijanska kompanija Kalcedonia počeće na proleće 2018. proizvodnju garderobe i donjeg veša u novoj fabrici u Kikindi, čija se izgradnja očekuje već u oktobru.
Planirano zapošljavanje 300 radnika, koji će tokom novembra početi obuku za rad u pogonu italijanskog konfekcijskog giganta.
Lokalna samouprava u Kikindi ponudila je uslove koji su bili najpovoljniji na tržištu, tako da je italijanski investitor doneo odluku da sledeća fabrika bude izgrađena na severu Banata.
Grad je grupi Kalcedonia prodao zemljište površine 3,3 hektara, u okviru nove industrijske zone za oko 12 miliona dinara uz obavezu da investitor izgradi fabriku površine 4.500 kvadratnih metara.
Gradonačelnik Kikinde, Pavle Markov, istakao je da nijedan investitor koji je odlučio da započne proizvodnju u novoj radnoj zoni nije korisnik državnih subvencija, dodajući da postoji prostor za još jednog velikog ulagača i time bi industrijska zona bila popunjena.
Adriano Zoni, direktor italijanske kompanije u Subotici, podsetio je da ova firma trenutno u Srbiji raspolaže sa 3.000 radnika.
Zaposleni u kikindskom pogonu trebalo bi na proleće da započnu proizvodnju majica dugih i kratkih rukava, donjeg veša i garderobe slične kao i u subotičkoj fabrici.
Italijanska Kalcedonija već ima tri fabrike u Srbiji i četvrtu u kojoj je suvlasnik.
Referentna kamatna stopa smanjena na 3,75 odsto Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu smanji na nivo od 3,75 odsto.
Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor je imao u vidu da je tekuća inflacija niža, kao i da je srednjoročna avgustovska projekcija inflacije niža u odnosu na majsku projekciju, kako za ovu, tako i za narednu godinu.
Niska i stabilna bazna inflacija na nivou od oko 2 odsto međugodišnje, koja se u julu spustila na 1,7 odsto, kao i inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede unutar granica cilja, ukazuju na to da su inflatorni pritisci i dalje niski. Takođe, fiskalna kretanja od početka godine znatno su povoljnija od očekivanih, uz ostvaren suficit na konsolidovanom nivou od oko 2,1 odsto bruto domaćeg proizvoda u prvoj polovini godine. Pored toga, i u odnosu na nižu avgustovsku projekciju, inflatorni pritisci su dodatno sniženi po osnovu nižih uvoznih cena izraženih u dinarima i pada premije rizika zemlje, koja je dostigla najniži nivo otkada se prati za Srbiju.
Izvršni odbor očekuje da će inflacija i u narednom periodu nastaviti da se kreće u granicama cilja od 3,0 odsto ± 1,5 procentnih poena. Inflaciju će, pored pomenutih faktora, usporavati i visoka baza kod cena naftnih derivata, a od početka 2018. i izlazak ovogodišnjih jednokratnih poskupljenja pojedinih proizvoda i usluga iz međugodišnjeg obračuna. Zbog toga će se inflacija kretati na nivou nižem od trenutnog. U srednjem roku, postepen rast svetskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i agregatne tražnje u Srbiji delovaće u suprotnom smeru.
Izvršni odbor je ocenio da kretanja na međunarodnom robnom i finansijskom tržištu i dalje karakteriše neizvesnost, što nalaže opreznost monetarne politike. Neizvesno je kretanje svetskih cena primarnih proizvoda, a posebno nafte. Na međunarodnom finansijskom tržištu, neizvesnost u najvećoj meri i dalje proističe iz divergentnosti monetarnih politika vodećih centralnih banaka, FED-a i Evropske centralne banke, što može da utiče na tokove kapitala prema zemljama u usponu. Ipak, inflacija u međunarodnom okruženju i dalje je niska, a poslednjih meseci, sa iscrpljivanjem efekata rasta cena energenata, dodatno se usporava. Takođe, uprkos ekonomskom oporavku, nema signala da rastu inflatorni pritisci sa strane tražnje i da bi zaoštravanje monetarne politike vodećih centralnih banaka moglo biti brže od najavljenog.
Smanjenjem referentne kamatne stope u uslovima niskih inflatornih pritisaka, Narodna banka Srbije pruža dodatnu podršku kreditnoj aktivnosti i privrednom rastu.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 9. oktobra.
Kabinet guvernera
Key Policy Rate lowered to 3.75% At its meeting today, the NBS Executive Board decided to lower the key policy rate to 3.75 per cent.
In making the decision, the Executive Board was guided by the lower current inflation as well as the reduced medium-term August inflation projection compared to the May projection, both for this and for the next year.
Low and stable core inflation at the level of around 2% year-on-year, which went down to 1.7% in July, as well as inflation expectations of the financial and corporate sectors which are within the target tolerance band, suggest that inflationary pressures remain low. Fiscal developments have also been significantly more favourable than expected since the beginning of the year, with achieved surplus of around 2.1% of GDP at consolidated level in the first half of the year. Furthermore, relative to the lower August projection, inflationary pressures were additionally reduced based on the lower import prices expressed in dinars and decreased country risk premium, which reached its lowest level since it has been monitored for Serbia.
The Executive Board expects inflation to remain within the tolerance band of 3.0%±1.5 pp in the period ahead. In addition to the above, factors that will also slow down inflation will be the high base of petroleum product prices and the drop out of this year"s one-off price hikes of certain products and services from the y-o-y calculation as of early 2018. For this reason, inflation will move below its current level. In the medium term, a gradual increase in the global prices of primary agricultural commodities and aggregate demand in Serbia will work in the opposite direction.
The NBS Executive Board assessed that movements in the international commodity and financial markets are still fraught with uncertainties, which mandates caution in the conduct of monetary policy. Uncertainties surround global primary commodity prices, particularly oil prices. In the international financial market, uncertainties stem largely from the diverging monetary policies of the leading central banks, the Fed and ECB, which may impact capital flows to emerging economies. However, inflation in the international environment is still low and has slowed down further in recent months, as the effects of energy price hikes wore off. In addition, despite the economic recovery, there are no signals of a rise of inflationary pressures on the demand side or that the leading central banks might tighten their monetary policies faster than they had previously announced.
By lowering the key policy rate amid low inflationary pressures, the NBS provides additional support to credit activity and economic growth.
The next rate-setting meeting will be held on 9 October.
Governor"s Office
Turci dali ponudu za preuzimanje preostalog udela u Halkbanci Turkiye Halkbankasi objavila je ponudu za preuzimanje 13,24% akcija Halkbanke Beograd, objavljeno je na sajtu Beogradske berze.
Ova turska banka ima nameru da preuzme 24.102 akciju srpske banke u kojoj već ima 86,76% vlasništva.
Cena koju se ponuđač obavezuje da plati ovom ponudom iznosi 10.000 dinara po jednoj akciji, a ponuda važi do 27. septembra.
Podsetimo, prvo predstavništvo Halkbanke u Srbiji otvoreno je 2013. godine na Terazijama, a 2015. godine je Halkbank kupila većinski deo kapitala nekadašnje Čačanske banke.
|