Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NBS spremila brojne aktivnosti povodom Svetske nedelje štednje
Narodna banka Srbije će od danas do 2. novembra obeležiti Svetsku nedelju štednje programima finansijske edukacije.

Pored posete Centru za posetioce Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra 12, uz stručno vođenje zaposlenih kroz stalnu postavku i tematske izložbe, planirano je održavanje različitih aktivnosti iz oblasti finansijske edukacije za mlade, saopšteno je iz NBS.

Biće realizovane radionice "Moj budžet i ja", "Dinar naš novac" i "Znamenite ličnosti na opticajnim novčanicama", kao i turnir u edukativnoj igri "Finansije za kasnije".

Pored toga, predstavnici NBS će tokom nedelje štednje gostovati u biblioteci "Centar za kulturu" u Kladovu, a u Centru za posetice će ugostiti učenike i profesore Trgovinsko - ugostiteljske škole iz Leskovca.Učesnici pomenute tri radionice analiziraće pojmove trošenja, zaduživanja i štednje i upoznaće se sa istorijatom novca uopšte, a posebno dinara, a informisaće se i o elementima zaštite novčanica od falsifikovanja, kao i na koji način da upravljaju svojim novcem i budžetom.

Edukativna igra "Finansije za kasnije" će na zabavan i maštovit način uvesti učesnike u svet finansijskih proizvoda i načina planiranja svojih finansija u budućnosti.

U okviru posete izložbenom prostoru NBS, predviđeno je stručno predstavljanje osnovne izložbene postavke "Novac na tlu Srbije od najranije pojave do danas", na kojoj su hronološki predstavljeni odabrani primerci iz numizmatičke zbirke Narodne banke Srbije, kao i tematskih izložbi "Kovani novac Srbije" o procesu izrade kovanog novca od idejnog rešenja do realizacije i "Falsifikati", o obeležjima zaštite novčanica dinara, evra i dolara od falsifikovanja.

Posetioci će moći da pogledaju video materijale, koriste interaktivne sadržaje, i da kao suvenir dobiju novčanicu sa sopstvenim likom u boji.

Svetski dan štednje ustanovljen je 31. oktobra 1924. godine na skupu bankara u Milanu, kada je osnovan i Međunarodni institut za štednju. Bankarski sektor i finansijske institucije svetski dan štednje obeležavaju svake godine sprovođenjem različitih aktivnosti.


Dolar ojačao na desetonedeljni MAKSIMUM
Dolar je ojačao na 10-nedeljni maksimum u petak pošto su investitori išcekivali da vide da li će podaci o privrednom rastu dovesti do prekida višemesečnog jačanja nacionalne valute.

Spekulacije da će američke kamatne stope iduće godine biti povećavane agresivnije nego što se predviđalo uticalo bi na jačanje dolara u odnosu na evro.

Očekuje se da će Federalne rezerve podići kamatne stope za 25 bazičnih poena u decembru.

Dolarski indeks je porastao za 0,1 procenat u odnosu na korpu valuta, na 96,749 poena, što predstavlja najviši nivo od 16. septembra.
Evro je, u međuvremenu, pao na 10-nedeljni minimum od 1,135 dolara. Jedinstvena valuta je zabeležila dvomesečni minimum od 1,1353 dolara na prethodnom trgovanju, pošto predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi nije uspeo da ubedi trgovce da će ECB nastaviti sa zatezanjem monetarne politike nakon sledećeg leta, imajući u vidu da politička i ekonomska neizvesnost u monetarnoj uniji narasta.

Američki dolar je izgubio 0,4 procenta prema japanskom jenu, i trgovao se na 111,89 jena.

Domaće međubankarsko devizno tržište otvorilo se u petak na nivou od 118,30/60. Tokom prepodnevnog dela trgovanja dinar je ojačao na 118,25/55.

Obim zabeležen na međubankarskom tržištu do 12,30 časova iznosio je 19,4 miliona evra po prosečnom kursu od 118,4483. Tokom popodnevnog dela trgovanja dinar je bio stabilan. Tržište se zatvorilo na nivou od 118,25/55.

Obim na međubankarskim prekonoćnim pozajmicama (BEONIA) iznosio je 2.000 miliona dinara na nivou od 2,20 do 2,45.


Investors needed for privatization of another 90 companies “Forced” bankruptcy not an option
Of the 556 companies that were on the list for privatization four years ago, 90 remain. The Government is satisfied with the finished procedures. They are now looking for sustainable solutions for the factories of the petrochemical complex as well.

Companies which used to incur the biggest losses have been successfully privatized. With the arrival of Chinese companies to Zelezara and RTB Bor, more than ten thousand jobs have been saved. The Ministry of Economy is performing analyses for the privatization of the remaining 90 companies and some solutions are expected to be ready by the New Year.

– I hope that the tempo will now increase and that we will enter 2019 with around 80 companies remaining, which is then further to drop to 50 or 40, so we can say that we are heading toward the completion of the privatization procedure in Serbia – says Dragan Ugrcic, Assistant Minister of Economy.

The tendering for another two strategic companies, MSK and Petrohemija, will start in the first quarter of the next year. Petrohemija is very important, as it is one of the biggest exporters from Serbia.

– Petrohemija and Zelezara need a stronger company to run it, someone who can recover it technologically and ecologically – says Ljubodrag Savic, a professor at the Faculty of Economic in Belgrade.

The Ministry of Economy is also optimistic about solving the statuses of other, smaller companies.

– The fact that there are no potential investors for these companies at the moment doesn"t mean that there won"t be in a year or two. What is very important is for those companies not to be a burden to the taxpayers and the budget of Serbia. We are waiting for true investors and we do not want to force those companies into bankruptcy – Ugrcic says.

The plan is for the privatization process to be completed by the end of 2020 in order for those companies to enter the development stage, in line with the agreement between the Government of Serbia and the IMF.


Čekaju se investitori za još 90 neprivatizovanih preduzeća - "Guranje" u stečaj nije opcija
Od 556 preduzeća, koliko je pre četiri godine bilo na spisku za privatizaciju, ostalo je još 90. U Vladi su zadovoljni okončanim postupcima. Traga se za održivim rešenjima i za fabrike Petrohmijskog kompleksa.

Nekada najveći gubitaši uspešno su privatizovani. Samo u Železari i RTB-u dolaskom kineskih vlasnika sačuvano je više od deset hiljada radnih mesta. U Ministarstvu privrede rade analize za privatizaciju preostalih 90 preduzeća, a neka rešenja očekuju i do Nove godine.

- Ja se nadam da će taj tempo sada da se ubraza i da ćemo već u sledeću godinu ući sa osamdesetak preduzeća i taj će broj preduzeća da pada na 50, na 40, tako da možemo da kažemo da idemo ka okončanju suštinskog postupka privatizacije u Srbiji - kaže Dragan Ugrčić, pomoćnik ministra privrede.

Za još dva strateška preduzeća, MSK i Petrohemiju, tenderi će biti raspisani u prvom tromesečju iduće godine. Petrohemija je veoma značajna, jer je među najvećim izvoznicima u zemlji.

- Petrohemiji treba, kao i Železari, neko ko je snažniji i jači, ko može time da upravlja, ko može tehnološki i ekološki da dovede u red. Da to bude na teritoriji Evrope i da zadovoljava evropske kriterijume, verovatno još ponešto da uradi od svega toga i to bi moglo da bude veoma efikasno preduzeće - smatra Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

U Ministarstvu privrede su optimisti da će se rešiti i statusi preostalih manjih preduzeća.

- To što u ovom trenutku ne postoji interesovanje potencijalnih investitora za neko od preduzeća, ne znači da neće postojati za godinu ili dve. Ono što je jako važno da ta preduzeća ne koštaju poreske obveznike Srbije i nisu na teretu budžeta. Čekamo prave investitore, ne želimo po sili da guramo ta preuzeća u stečaj, zašto bismo ako rade i izmiruju svoje obaveze - navodi Ugrčić.

Plan je da se proces privatizacije završi do kraja 2020. godine kako bi i ta preduzeća ušla u razvojnu fazu, a što je u skladu i sa dogovorom Vlade i MMF-a.


Direktna banka pripojila Piraeus banku - Poslovaće i u Čačku, Valjevu, Vršcu...
Direktna banka Kragujevac saopštila je danas da je uspešno završila pripajanje Piraeus (Pireus) banke Beograd, čime je, kako navode, proširila svoje poslovanje i ojačala poziciju na bankarskom tržištu.

- Ovim spajanjem je značajno uvećana prodajna mreža, ponuda proizvoda i usluga, kao i vrednost ukupne imovine Direktne banke. Dodatno, pojačano je prisustvo u važnim privrednim centrima u Srbiji i omogućeno je dalje širenje poslovanja banke u gradovima gde do sada nije bila prisutna, poput Čačka, Valjeva i Vršca - navodi u saopštenju.

Kako navode, Direktna banka je zabeležila dobit i rast u svim segmentima poslovanja, a objedinjena neto dobit na kraju trećeg kvartala 2018. godine iznosila je 1,72 milijarde dinara.

- Uz uvećanje baze klijenata za više od 50%, na ukupan broj od preko 133.000 klijenata, banka je posle pripajanja udvostručila i svoje tržišno učešće, dok je vrednost ukupne imovine dostigla iznos veći od 63,37 milijardi dinara - navodi su saopštenju.

Poslovnu mrežu Direktne banke sada čini 47 ekspozitura i 106 bankomata. Banka je, kako dodaju, značajno uvećala i broj zaposlenih, tako da je sada klijentima na raspolaganju tim od 640 bankarskih stručnjaka.

Direktna banka navodi da će i u narednom periodu nastaviti da unapređuje svoju ponudu proizvoda i usluga, pomerajući uslužnu delatnost u sferu digitalnog, gde će se većina bankarskih transakcija obavljati putem naprednih internet aplikacija i servisa.

Prioritet banke, kako dodaju, ostaje dalji razvoj inovativnih bankarskih rešenja.


Direktna Banka acquires Piraeus Bank – Bank also to operate in Cacak, Valjevo, Vrsac...
Direktna Banka Kragujevac announced today that it had successfully finalized the acquisition of Piraeus Bank Belgrade, whereby it has expanded its operations and strengthened its position in the banking market.

– This merger considerably increases the sales network, the offer of products and services and the value of the total assets of Direktna Banka. Furthermore, the presence in important economic centers in Serbia has been strengthened and the further expansion of the bank"s operations in towns it hasn"t been present in before, such as Cacak, Valjevo and Vrsac, has been enabled – the press release says.

As they say, Direktna Banka has also realized a profit and growth in all segments of its operations, and the total net profit at the end of the third quarter of 2018 amounted to RSD 1.72 billion.

– With an increase in the pool of clients by over 50% to over 133,000, the bank has also doubled its market share thanks to this merger, whereas the value of the total assets amounts to over RSD 63.37 billion – the press release says.

The network of Direktna Banka now consists of 47 branch offices and 106 ATMs. The bank, they add, has also considerably increased the number of employees, so a team of 640 of banking experts is now available to clients.

Direktna Banka says that it will continue upgrading its offer of products and services in the upcoming period by transferring its services to the digital sphere, where most banking transactions will be carried out through advanced online apps and services.

A further development of innovative banking solutions remains the bank"s priority, they add.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta