Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Cirkularna ekonomija stvoriće radna mesta - Prenošenje italijanskog iskustva u izgradnji novog model
Primena održive, zelene i cirkularne ekonomije dovodi do zaštite životne sredine, ali i do otvaranja novih radnih mesta i povećanja konkurentnosti privreda zemalja koje je primenjuju, rečeno je na prvom Italijansko-srpskom forumu održive, zelene i cirkularne ekonomije, na kojem je istaknuta značajna podrška i prenošenje iskustava Republike Italije Srbiji.

Glavni cilj foruma bio je da se potencijalnim investitorima predstave 22 projekta koje je razvio Italijanski Nacionalni savet za istraživanje CNR a koje je Vlada Republike Srbije odobrila kao projekte od velikog značaja. Skup je otvorio Erik Košuta (Eric Cossutta) predsednik Udruženja italijanskih industrijalaca - Konfindustrija Srbija, koji je naglasio značaj razvoja cirkularne ekonomije.

- Posle Velike Britanije, Italija zauzima sve bolje mesto i pokazuje svoj savršeni model cirkularne ekonomije, koji predstavlja potpuno nov koncept razvoja i načine na koje se mogu koristiti reciklirani materijali, i Italija ta iskustva namerava da prenese prijateljskoj Srbiji - rekao je Košuta.

On je naglasio da je Konfindustrija na ovom forumu želela da objedini dva termina - zelenu i održivu ekonomiju, jer je to tranzicija prema novom modelu privrede koji donosi nova radna mesta, povećava konkurentnost preduzeća i štiti životnu sredinu, jer, kako je naglasio, prirodni resursi nisu neograničeni.

- To su shvatile i vlasti Republike Srbije, jer je primetna veća koncentracija raznih aktivnosti na očuvanju životne sredine. Još u januaru 2015. godine Italijanski nacionalni Savet za istraživanje CNR i Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije potpisali Protokol o saradnji u cilju pružanja institucionalne podrške za implementaciju inovativnih projekata koji će doprineti bržem razvoju i modernizaciji agroindustrije i sektora životne sredine i energetike u Srbiji. Faktor cirkularne ekonomije može biti odlučujući za zemlju koja želi da podstakne svoj rast - istakao je Košuta.Ambasador Italije u Srbiji Karlo Lo Kašo je naglasio da je tema ovog foruma od ključnog značaja za formiranje stabilne budućnosti, kako za privredu tako i za građane jedne zemlje.

- Održivi razvoj je već dugi niz godina u centru međunarodne političke, ekonomske i socijalne debate i danas predstavlja globalni cilj. U tom kontekstu, cirkularna ekonomija je najefikasnije sredstvo za konkretne modele održivog razvoja. Razvijanje cirkularne ekonomije ne samo da je moguće, već nosi i konkretne pogodnosti. U Italiji sektor cirkularne ekonomije zapošljava 500 000 ljudi, a procenjuje se da ostvaruje promet veći od 80 mlrd EUR - rekao je ambasador Lo Kašo.

On je ukazao na to da cirkularna ekonomija predstavlja najefikasniji model za ostvarivanje održivih proizvodnih modela. Jer, kada neki proizvod dostigne svoj kraj, onda stupa na snagu cirkularna ekonomija kako bi se posle mogao ponovo upotrebiti u industriji. Kako je istakao, prelazak na cirkularnu ekonomiju nije lak, zbog čega je i organizovan forum na kojem su se okupili predstavnici celog ovog lanca iz Srbije i italije, kako bi se našla najbolja rešenja za Srbiju.

Ministar zaštite životne sredine u Srbiji Goran Trivan rekao je da ministarstvo na čijem je čelu ima veoma značajne projekte sa Republikom Italijom i da u decembru planira konferenciju od izuzetnog ne samo ekološkog, već i političkog značaja, sa gostima iz više od 20 zemalja, čiji će jedan deo biti posvećen i cirkularnoj ekonomiji.

- Predloženo je da to bude susret zemalja Južne Evrope, upravo iz razloga što zaštita životne sredine i svi problemi sa tim u vezi nemaju granice, pa je zbog toga neophodna šira regionalna saradnja, u čemu imamo punu podršku Italije - dodao je Trivan.Ministar je naglasio i da se ovaj proces uvođenja cirkularne ekonomije u Srbiju ne može realizovati bez pomoći međunarodnih organizacija, EU i drugih institucija, jer to u našim uslovima, usled nedostatka finansija i kadrova, pre svega mladih, predstavlja "donkihotovsku borbu".

- Ipak ima nade za nas, naročito kada znamo da ima ko da nam pomogne, što pokazuje i današnji skup Konfindustrije - zaključio je Trivan.

Prvog dana Foruma posetioci su imali priliku da čuju brojne izlagače, a zaključeno je da, kada je reč o razvoju cirkularne ekonomije, postoji ponuda. Tu su različiti fonodovi, projekti i inicijative, a čeka se potražnja. Kako je navedeno, važno je na pravi način povezati ponudu i potražnju, a Italija i udruženje Konfindustrija spremni su da pomognu u tome i podele sa Srbijom svoja iskustva i primere dobre prakse.

Drugi dan foruma predviđen je za B2B sastanke, na kojima će kompanije imati priliku da se susretnu sa potencijalnim partnerima kao i predstavnicima finansijskih institucija koje će moći da finansijski podrže projekte i predložene inovacije.

Forum su organizovali Udruženje Konfindustrija Srbija u saradnji sa Ambasadom Italije u Beogradu, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom zaštite životne sredine Republike Srbije, a uz podršku ITA Beograd i CCIS-a.


Obustavljen prethodni stečajni postupak u Srpskoj fabrici stakla Paraćin
Privredni sud u Kragujevu doneo je rešenje o obustavljanju prethodnog stečajnog posttupka u Srpskoj fabrici stakla u Paraćinu, jer je predlagač stečaja, firma Veksilum Balkan, povukao predlog za pokretanje stečajnog postupka.

Rešenje o tome istaknuto je na elektronskoj tabli Privrednog suda, a potpisao ga je predsednik tog suda i stečajni sudija Branislav Jovović. Agonija zaposlenih u paraćinskoj Staklari trajala je više od godinu dana. Veksilum je podneo rešenje za otvaranje stečaja 18. aprila prošle godine zbog navodnog duga koji je, sa kamatama, dostigao sumu od 47 mil EUR.

Zbog utvrđivanja postojanja stečajnog razloga, Sud je najpre 4. maja pokrenuo prethodni stečajni postupak da bi, nakon prvog ukinutog rešenja, stečaj bio otvoren 20. septembra prošle godine. Privredni apelacioni sud, po žalbi, ukida ovo rešenje i vraća ga Kragujevcu na ponovni postupak, tamošnji sud ponovo otvara stečaj, ali je usledilo novo ukidanje 7. marta.

Veksilum je čak tražio izuzeće steačjnog sudije, što je odbijeno, da bi 23. novembra neočekivano povukao predlog za stečaj.

Sa danom otvaranja stečaja, 20. septembra prošle godine, svim radnicima Staklare, a bilo ih je oko 800, prestao je radni odnos. Sa većim brojem sklopljen je ugovor o angažovanju, dok je 230 staklara, otpušteno bez otpremnine.

Okupljeni u grupu "Otpušteni preko Fejsa", više od godinu dana tvrdili su da je dug nepostojeći. Tužili su fabriku i očekuju povratak na posao.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta