Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Za subvencije investitorima u 2019. godini 15 milijardi dinara iz budžeta
Model subvencionisanja investitora, koji je još 2006. godine po uzoru na irski i slovački model patentirao tadašnji ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić ne samo da i dalje živi – nego će dogodine dostići svoj vrhunac. Budžetom za 2019. planirano je oko 15 milijardi dinara za subvencije privatnim preduzećima. To je oko 2,5 milijardi dinara više nego ove godine.

Toliko puta osporavan model privlačenja stranih ulagača, u borbi sa konkurentskim zemljama iz okruženja, možda se može opravdati onim čuvenim citatom Siniše Malog, ministra finansija, "ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti", koji je upotrebio u nedavnoj skupštinskoj raspravi o budžetu, kada su poslanici i ministar nadahnuto replicirali jedni drugima citatima iz stripa "Alan Ford".

Fiskalni savet ocenjuje da se i u budžetu za narednu godinu zadržava praksa da se daje samo sumarna vrednost za podsticaje (kao zbir svih subvencija za investitore) uz navođenje liste od oko 40 preduzeća koja dobijaju novac.

– Na ovaj način ostaje nepoznato koliko se para odobrava svakom investitoru pojedinačno, što umanjuje transparentnost budžeta – upozorava Fiskalni savet u "Oceni predloga zakona o budžetu za 2019".

Autori ovog izveštaja primećuju da subvencije za investitore rastu i da se vlada sve više oslanjala na ovu netržišnu meru kao način podsticanja investicija, a to ne treba da bude zamena za reformu privrednog ambijenta.

– Posle vrednosti od oko 10 milijardi dinara u periodu od 2012. do 2015. subvencije rastu na oko 12,5 milijardi dinara u prethodne dve godine, da bi se planom za 2019. za investitore predvidelo oko 15 milijardi dinara. Pomenuta dinamika za 2019. bila je i očekivana, s obzirom na to da je u budžetu za 2018. data planirana trogodišnja dinamika, koja se sada, za 2019. godinu, i ostvaruje – navodi Fiskalni savet i preporučuje da treba početi sa smanjivanjem subvencija, po isteku planiranog trogodišnjeg perioda, to jest od 2021. godine.

Posle izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije, iz aprila ove godine, u kojem je navedeno da je politika subvencionisanja stranih investicija netransparentna i da nema sistemske kontrole trošenja tog novca, bilo je nagoveštaja da će biti redizajniran Dinkićev model subvencionisanja. Premijerka Ana Brnabić više puta je rekla da bi podsticaji ubuduće mogli da se odobravaju samo za inovacije i nove tehnologije, umesto za svako radno mesto.

Skupština Srbije je pre nekoliko dana usvojila Izmene i dopune zakona o ulaganjima u kome nema naznaka da će biti promenjena politika subvencionisanja. U Ministarstvu privrede kažu da će posebnom uredbom biti definisano ko, koliko i pod kojim uslovima može da dobije subvencije.

– Izmenama zakona naglašena je jednakost domaćih ili stranih, fizičkih ili pravnih lica koja se mogu pojaviti kao ulagači. Izjednačeni su domaći i strani ulagači u pogledu prava na oslobađanje od carinskih i drugih dažbina prilikom investiranja – kažu u ministarstvu.

Kao oblici državne pomoći ovim zakonom su predviđeni dodela podsticaja, poreski podsticaji i olakšice, oslobađanja od plaćanja taksi, carinske povlastice...

Stručnjaci odavno smatraju da nije opravdano subvencionisati svako radno mesto, već se moraju definisati prioritetne oblasti. Milorad Filipović, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže da je napravljen određen pomak i da se u poslednje vreme cilja ka kompanijama koje donose visoke tehnologije. Otvaraju se tehnološki parkovi i sve više se promoviše inovaciona delatnost, ali efekti toga će biti vidljivi za tri do pet godine.

– Strani investitori su do sada dobili 443 mil EUR subvencija. To je u proseku 6.795 EUR po novootvorenom radnom mestu. Ako se uzme u obzir da četvrtinu investicija predstavljaju subvencije postavlja se pitanje šta mi dobijamo – sumira Filipović dosadašnju politiku dodele subvencija stranim investitorima.

On je sa Miroljubom Nikolićem, stručnim saradnikom Ministarstva privrede prošle godine sačinio "Analizu efekata odobrenih podsticajnih sredstava za privlačenje investicija od 2006. do 2016". Izračunali su da je u tom periodu iz budžeta za podsticaje potrošeno 501,8 mil EUR. Čak 90% tog iznosa dobili su stranci. Uz pomoć subvencija otvoreno je 82.015 novih radnih mesta. Potpisano je 314 ugovora o dodeli podsticaja, i to 149 sa domaćim, a 165 sa stranim investitorima. Najveći broj ugovora raskinut je sa domaćim kompanijama (83), dok je sa strancima raskinuto tek 16 ugovora.

Međutim, pošto je prvobitna zamisao bila da se subvencionišu radna mesta u nerazvijenim područjima i da se tako podstiče njihov razvoj, iz ove analize se zaključuje da je najviše podsticaja dodeljeno u najrazvijenijim opštinama (140 projekta), a samo 30 u najmanje razvijenim lokanim samoupravama. Najviše novca otišlo je u prerađivačku industriju.

Najčešće je reč o proizvodima niske složenosti, male dodate vrednosti, sa velikim angažovanjem manuelnog rada nisko kvalifikovanih radnika, bez značajnijeg efekta prelivanja i uključivanja lokalnih dobavljača u lanac proizvodnje.

Od 188 subvencionisanih projekata prerađivačke industrije samo četiri su bila iz oblasti visoke tehnologije.


Pet decenija Srbije na energetskoj mapi regiona
Rafinerija nafte u Pančevu jedna je od najmodernijih u regionu, a njen dalji razvoj značajan je iskorak za naftni sektor ne samo Srbije, već i celog regionaRafinerija nafte u Pančevu jedna je od najmodernijih u regionu, a njen dalji razvoj značajan je iskorak za naftni sektor ne samo Srbije, već i celog regiona, rečeno je na svečanosti upriličenoj povodom 50 godina od početka proizvodnje u pančevačkoj fabrici.
Javnosti su na skupu održanom u zgradi Geozavoda u Beogradu predstavljeni rezultati u razvoju rafinerije – od početka proizvodnje u decembru 1968. godine pa do rekordne proizvodnje od 3,6 miliona tona koja je ostvarena u 2017. godini. Takođe, predstavljeni su i planovi za dalji razvoj Rafinerije koji će pančevačkoj fabrici obezbediti status jednog od najmodernijih postrojenja u Istočnoj Evropi, a NIS-u omogućiti da zadrži poziciju lidera na regionalnom tržištu naftnih derivata.

Na skupu kome su prisustvovali predstavnici Vlade Srbije, najviši menadžeri NIS-a i brojne javne ličnosti, odato je i priznanje generacijama zaposlenih u Rafineriji koji su razvijali jedinstvenu viziju o stalnom napretku i modernizaciji svoje fabrike i naftnog sektora Srbije. Od nje se nije odustalo ni tokom bombardovanja 1999. godine kada su u Rafineriji poginula trojica radnika i učinjena materijalna šteta koja je procenjena na stotine miliona dolara.

O razvoju Rafinerije je u ime NIS-a govorio Kiril Tjurdenjev, generalni direktor kompanije:

„Ovo je godina jubileja i veoma sam zadovoljan što i ovog puta možemo da podelimo nove dobre rezultate. Prema svim pokazateljima, ove godine ćemo imati apsolutno rekordnu preradu u Rafineriji, a u odnosu na prošlu godinu i veći promet i izvoz derivata. Investicije u poslovne projekte i u lokalnu zajednicu, u ovoj godini su više nego u prošloj. Sve ovo ne bi bilo moguće bez jako dobre saradnje sa našim akcionarima, pre svega sa Vladom Republike Srbije i Gasprom njeftom, kao i sa našim poslovnim partnerima. Naš strateški cilj je stvaranje novih vrednosti za naše akcionare, za zajednicu i za naše zaposlene. Dalja modernizacija rafinerije, digitalna transformacija i povećanje efikasnosti, modernizacija prometa, izgradnja novih postrojenja u skladu sa principima zelene energije, kao i nastavak ulaganja u zajednicu – samo su neke od njih“.
U ime Vlade Srbije prisutnima se obratio Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike:

“Naftna industrija Srbije je jedan od najznačajnijih segmenata naše privrede i ekonomije i jedan od najvažnijih stubova našeg energetskog sistema. Želim da se zahvalim na današnji dan svim ljudima zaposlenima u NIS-u, kao i našim partnerima iz Gasprom njefta na stabilnoj poslovnoj politici. NIS je bez sumnje jedan od ključnih zamajaca naše ekonomije i privrede, ali i ključni segment našeg daljeg razvoja. Kompanija koja se pokazala kao stabilan partner i ozbiljan segment našeg ukupnog industrijskog razvoja, koja zajedno sa Vladom Republike Srbije vodi uspešnu politiku energetske stabilnosti i sigurnosti građana u oblasti snabdevanja energentima. Svih ovih godina, NIS je lider u oblasti kvaliteta i na ponos cele Srbije se razvija, ostvaruje nove vrednosti, definiše nove standarde. Ponosan sam na NIS, mislim da cela Srbije treba da bude ponosna na NIS i sve one stotine hiljada ljudi koji su prošli kroz ovaj sistem i na taj način učestvovali u ekonomskom razvoju Srbije. Naftna industrija Srbije predstavlja lidera u svojoj oblasti, lidera u regionu, koji nameće nove kvalitete, kako po pitanju ostvarivanja poslovnih rezultata, tako i u oblasti zaštite životne sredine, efikasnosti i svega onog što nosi 21. vek. Sa ponosom gledamo kako se NIS razvija kao deo našeg zajedničkog aranžmana sa Gasprom njeftom, u kome je Srbija značajan akcionar i mi zajedno razvijamo tu kompaniju po najvišim standardima.”Poseban deo svečanosti bio je posvećen rezultatima koji su ostvareni tokom ubrzane modernizacije Rafinerije započete 2009. godine. Najpre je početkom rada kompleksa MHC/DHT (kompleks za blagi hidrokreking i hidroobradu) u novembru 2012. godine u Rafineriji omogućena proizvodnja goriva evropskog kvaliteta što je doprinelo unapređenju energetske stabilnosti Srbije, a NIS-u donelo ulogu lidera na regionalnom tržištu naftnih derivata.
Sada je u Rafineriji nafte u Pančevu u toku druga faza modernizacije čiji je kapitalni projekat izgradnja postrojenja za duboku preradu sa tehnologijom odloženog koksovanja, investicija vredna više od 300 miliona evra. Planirano je da novo postrojenje počne da radi u trećem kvartalu 2019. godine kada će biti proizvedene veće količine najkvalitetnijih naftnih derivata, pre svega dizela, a počeće i domaća proizvodnja koksa, proizvoda koji se sada uvozi u Srbiju. Ova faza modernizacije doprineće da Rafinerija nafte u Pančevu bude rame uz rame sa najboljim svetskim rafinerijama po dubini prerade (99,2 odsto) i predstavlja značajan iskorak za naftni sektor Srbije i regiona.


Mali akcionari traže zabranu promene vlasništva B92?
Mali akcionari B92 razmatraju mogućnost da se obrate Privrednom sudu i traže privremenu meru zabrane promene vlasništva nad B92 a.d, kao i arbitražu pred Stalnom arbitražom Privredne komore Srbije, saznaje Udruženje novinara Srbije (UNS).

Podsetimo, nedavno je objavljena prodaja B92 a.d, odnosno O2 TV, Plej radija i sajta B92, kao i TV Prva i Prva CG za 180 mil EUR.

Većinski vlasnik ovih medija bila je grčka Antena grupa na čelu sa Teodorom Kirjakuom, ali u vlasničkoj strukturi B92 a.d. nalaze se i mali akcionari, kao i B92 trast koji se sastoji od osnivača i bivših menadžera, koji zajedno imaju oko 14% akcija.

Kako UNS saznaje, dosadašnji većinski vlasnik nije pozvao B92 trast i male akcionare da prodaju svoj udeo po istoj ceni, iako je to obaveza po ugovoru akcionara.

Akcionarskim ugovorom većinski akcionar, u ovom slučaju Antena, bio je u obavezi da i malim akcionarima ponudi da po istoj ceni prodaju svoj udeo u B92. To se do sada nije dogodilo. Podsetimo, Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) doneo je rešenje da se promenom vlasničke strukture Prve televizije d.o.o. i Radio-difuznog preduzeća B92 a.d. iz Beograda ne narušava medijski pluralizam.

Prva televizija d.o.o. i Radio-difuzno preduzeće B92 a.d. iz Beograda, kako piše na sajtu REM-a, podneli su 11. decembra prijavu promene vlasničke strukture REM-u za koju je istog dana dobijena saglasnost.

Promena, kako se navodi u rešenjima, sastoji se u tome što Kopernikus Corporation Ltd. sa Kipra stiče od Antena Southeast Europe BV, Holandija potpunu kontrolu nad indirektnim vlasnikom većinskih akcija B92, društvom Astonko Holdings LTD sa Kipra.

Inače, kako se navodi u prijavi, osnivači Kopernikus Corporation Ltd. sa Kipra su Srđan Milovanović sa 50% vlasništva i Kopernikus Corporation BV iz Holandije sa ostalih 50%. Vlasnik 100% udela u kapitalu ovog društva je takođe Srđan Milovanović.


RS otkupila državne obveznice u iznosu od 10 milijardi dinara
Republika Srbija je, zahvaljujući suficitu u budžetu, otkupila državne obveznice u iznosu od 10 milijardi dinara, objavilo je Ministarstvo finansija.
Na drugom prevremenom otkupu trogodišnjih dinarskih državnih obveznica, koje dospevaju 22. februara 2019, otkupljeno je milion komada tih hartija od vrednosti, po stopi prinosa od tri odsto.
Otkupljene su sve ponudjene obveznica, a bile su dostavljene ponude za otkup državnih hartija od vrednosti u ukupnom iznosu od oko 16,5 milijardi dinara.Sredstva za prevremeni otkup trogodišnjih dinarskih državnih obeznica obezbedjena su iz suficita budžeta koji je ostvaren tokom 2018. godine, s ciljem smanjenja obaveza po osnovu javnog duga koje dospevaju u 2019. godini, navelo je Ministarstvo finansija.


Bliži se dan preuzimanja: "BG aerodrom spreman za Vansi"
Beograd -- Aerodrom "Nikola Tesla" spreman je da ga preuzme francuska kompanija Vansi, izjavio je izvršni direktor beogradskog aerodroma Raša Ristivojević.
"Koncesionara ćemo imati vrlo brzo i mislim da smo svi ponosni na to, kako smo sve uradili za tu koncesiju", rekao je Ristivojević, na Konferenciji o bezbednosti aerodroma (ASCE) u Srbiji i Jugoistočnoj Evropi, ne precizirajući tačan datum preuzimanja.

On je istakao da je to dobar projekat, najveći u regionu u poslednjih 20 godina. "Sve je spremno za koncesiju. Vlada i aerodrom su uradili sve što je potrebno da koncesija bude uspešna", istakao je Ristivojević.

Ugovor o koncesiji beogradskog aerodroma "Nikola Tesla" na 25 godina potpisan je 22. marta sa francuskom kompanijom Vansi erports, u prisustvu premijerke Ane Brnabić.

Ukupna nominalna vrednost te transakcije je oko 1,46 milijardi evra, a tu spadaju jednokratna naknada, minimalne godišnje koncesione naknade i kapitalna ulaganja.

Ugovor u Palati Srbija potpisali su potpredsednica vlade i ministarka gradjevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, glavni izvršni direktor Vansi koncesija i predsednik Vansi erports Nikola Notbar, Masimo Bruco iz kompanije Vansi erports Srbija i v. d. generalnog direktora aerodroma "Nikola Tesla" Saša Vlaisavljević.

Ugovor o koncesiji na 25 godina obuhvata finansiranje, upravljanje, održavanje, proširenje i nadogradnju postojećeg aerodromskog terminala i poletno-sletne staze.

Kompanija Vansi aerodromi ponudila je jednokratnu koncesionu naknadu u iznosu od 501 miliona evra. Tada je najavljeno da će se isplata vršiti kroz dividendu i to: Republici Srbiji 417 miliona evra i malim akcionarima 84 miliona evra. Tokom perioda trajanja koncesije biće plaćana godišnja koncesiona naknada.

Kako je tada saopšteno, minimalna koncesiona naknada po godini se kreće između 4,4 miliona evra do 15,1 miliona evra.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta