Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prva televizija i TV O2 prodate doskorašnjem vlasniku Kopernikusa - Vrednost akvizicije 180 mil EUR
Kompanija Antena grupa saopštila je da je postigla dogovor sa preduzetnikom Srđanom Milovanovićem o preuzimanju 100% osnivačkih prava Antena grupe u Srbiji i Crnoj Gori.

U vlasništvu Antena grupe su Prva televizija, O2 TV, Prva TV Crna Gora, Play radio, šest kablovskih kanala i tri portala: Prva.rs, O2tv.rs i B92.net. Vrednost akvizicije je 180 mil EUR.

Srđan Milovanović je doskorašnji suvlasnik kompanije Kopernikus technology, drugog po veličini kablovskog operatora u Srbiji, kojeg je Telekom Srbija nedavno kupio za oko 190 mil EUR.

Antena grupa je saopštila da je promena osnivačkih prava deo poslovne strategije kompanije, koja će se fokusirati dalje na razvoj osnovne delatnosti i poslovanja.

- Zadovoljni smo što smo izabrali pravog vlasnika pod čijim će vođstvom kompanija nastaviti fazu progresivnog rasta i daljeg jačanja liderske pozicije na tržištu - rekao je Teodor Kirijaku, vlasnik Antena grupe.

Novi vlasnik Srđan Milovanović je najavio da će se njegovi ciljevi i planovi kretati u pravcu "suverene gradnje i daljeg razvoja ove ugledne medijske kuće, uvećanja produkcionih kapaciteta i širenja medijske platforme", te da će "ambiciozne planove jačanja liderske pozicije kompanije sprovoditi isti tim ljudi koji važe za vrhunske profesionalce i jedne od najboljih u domaćoj medijskoj industriji".


I dalje bez kupaca za Jagodinsku pivaru
Jagodinska pivara nije prodata ni u utorak (4. decembra 2018. godine), jer niko nije uplatio depozit koji je iznosio 142,2 miliona dinara, saopšteno je iz Centra za stečaj u Beogradu.

Agencija za licenciranje stečajnih upravnika Srbije oglasila je 4. novembra prodaju Jagodinske pivare, jednog od najstarijih preduzeća u Srbiji.

Procenjena vrednost pivare bila je 711 miliona dinara, a "stečajni upravnik je bio dužan da prihvati najvišu dostavljenu ponudu, ukoliko je iznad 50% procenjene vrednosti predmeta prodaje".


Konzorcijum na čelu sa nemačkom firmom DSD Noel rekonstruiše brodsku prevodnicu HE Đerdap 1 - U "tim
Konzorcijum predvođen nemačkom kompanijom DSD Noel izvodiće radove na rekonstrukciji brodske prevodnice Hidroelektrane Đerdap 1, čija je vrednost 27 mil EUR, saopštilo je danas Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.

Izvođač je izabran na međunarodnom tenderu, nakon što je Evropska investiciona banka (EIB) obavestila Ministarstvo građevinarstva da nema primedbi na tenderski postupak, čime je potvrđeno da je javna nabavka sprovedena u skladu sa najvišim evropskim standardima, ističe se u saopštenju.

U konzorcijumu koji će izvoditi radove na rekonstrukciji brodske prevodnice, pored nemačke firme DSD Noel su i dve domaće firme - Feromont i Elektromontaža. U rekonstrukciju brodskih prevodnica na HE Đerdap 1 i HE Đerdap 2 ukupno će biti uloženo oko 55,5 mil EUR, a novac je obezbedilo Ministarstvo gradjevinarstva, saobraćaja i infrastrukture iz zajma Evropske investicione banke i Connecting Europe Facility (CEF) fonda Evropske unije.

Brodska prevodnica na HE Đerdap 1 nije rekonstruisana otkako je puštena u rad 1970. godine, a njen radni vek revitalizacijom će biti produžen za najmanje 25 godina. Planirano je da radovi počnu u septembru 2019. i da budu završeni za oko godinu dana.


Consortium headed by German company DSD Noel to reconstruct navigation lock at HPP Djerdap 1 – Team
The consortium headed by the German company DSD Noel will be carrying out the works on the reconstruction of the navigation lock at the Hydro Power Plant Djerdap 1, worth EUR 27 million, announced the Ministry of Construction, Transport and Infrastructure of Serbia.

The contractor was selected at an international tender after the European Investment Bank (EIB) notified the Ministry of Construction that it had no objections to the tendering procedure, confirming that the public procurement procedure had been carried out in line with the highest European standards.

In addition to DSD Noel, the consortium includes two Serbian companies – Feromont and Elektromontaza. Around EUR 55.5 million will be invested in the reconstruction of the navigation locks at HPP Djerdap 1 and HPP Djerdap 2, and the money has been provided by the Ministry of Construction, Transport and Infrastructure from the proceeds of the EIB and EUs Connecting Europe Facility (CEF).

The navigation lock at HPP Djerdap 1 has not been reconstructed since it was commissioned in 1970, and its lifespan will be extended by at least 25 years with this revitalization. The works are supposed to begin in September 2019 and should be completed in about a year.


NIS 2020. godine pušta u rad elektranu i vetropark - U 2019. startuje proizvodnja koksa
Puštanje u rad elektrane u Pančevu koju NIS gradi sa "Gasprom EnergoHoldingom" (GEH), planirano je 2020. godine, izjavio je Kiril Tjurdenjev, generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) u intervjuu za Gazprom reviju.

- Nama pripada 49%, GEH-u 51%. Ukupan iznos investicija iznosiće oko 180 mil EUR, a instalirana snaga elektrane je 200 MW - rekao je Tjurdenjev i dodao da se elektrana se gradi za povećanje efikasnosti energosnabdevanja NIS-ove rafinerije koja će koristiti paru, a da će se elektroenergija koja bude proizvedena u termoelektrani isporučivati na tržište.

Još jedan projekat obnovljivog generisanja koji realizuje NIS - gradnja vetroparka, ušao je u aktivnu fazu, izjavio je Tjurdenjev.

– Planirana je izgradnja 34 vetrogeneratora zbirne instalirane snage oko 100 MW i potpisan je sporazum sa mađarskom kompanijom MET, koja će zajedno sa NIS-om investirati u taj projekat u proporciji 50:50 i angažovati projektno finansiranje - kazao je prvi čovek NIS-a i najavio da će taj projekat biti završen do drugog kvartala 2020 godine.

- U Srbiji važi specijalna tarifa za proizvodnju iz obnovljivih izvora. "Tradicionalni" megavat košta oko 45-50 evra, a "obnovljivu" električnu struju proizvedenu iz vetra država će kupovati tokom 12 godina po ceni od 92 evra za MWh - dodao je Tjurdenjev.

On je podsetio i da NIS trenutno u Pančevu gradi postrojenje za odloženo koksovanje koje bi, kako je kazao, trebalo da proradi u trećem kvartalu 2019. godine.

- Zahvaljujući njemu, dubina prerade nafte u Rafineriji će dostići 99,2%. To je rekordna vrednost. Kompanija može proizvoditi za 0,5 miliona tona belih naftnih derivata više, što će dovesti do porasta profitabilnosti. Kao rezultat, u značajnoj meri će se smanjiti proizvodnja mazuta, ali zato ćemo dobiti za nas potpuno novi proizvod, a to je koks, koji se aktivno koristi u metalurgiji i građevinarstvu - rekao je Tjurdenjev i dodao da koks trenutno mora da se uvozi u Srbiju.

Govoreći o proizvodnji nafte, Tjurdenjev je naveo da će od 1,8 mlrd EUR koje NIS planira da investira od 2018. do 2025. godine, milijarda evra biti usmerena na proizvodnju.

- Planiramo da je održimo na nivou reda veličine 1,1 miliona tona. Moramo da radimo uglavnom sa malim iscrpljenim nalazištima, ali zahvaljujući već napravljenim ulaganjima, napornom radu naših stručnjaka i novim tehnologijama, do ovog trenutka uspevamo da zadržimo pad proizvodnje - kaže Tjurdenjev.

Na pitanje novinara zar ne bi bilo isplativije da se sredstva umesto na usporavanje pada proizvodnje na postojećim nalazištima, usmere na na kupovinu udela u nekakvom mlađem i perspektivnijem nalazištu, direktor NIS-a odgovoara da u osnovi toga "leži čista ekonomija".

– Savremene tehnologije omogućavaju da se efikasno razrađuju nalazišta. Za nas digitalizacija proizvodnje nisu samo moderne reči, nego skup sredstava koja se primenjuju u radu. Na primer, u sastavu NIS posluje Naučno-tehnički centar (NTC) u sastavu kojeg se nalazi drugi po snazi superkompjuter u regionu. Na njemu mi očitavamo 3D-modele nalazišta koji omogućavaju da se poveća efikasnost bušenja. Uz njegovu pomoć mi smo smanjili udeo "suvih" istražnih bušotina sa 50% do nule. Pri tome su od početka decenije za dva puta porasli obimi bušenja- do 60 bušotina godišnje - kaže Tjurdenjev i dodaje da se to ne dešava zato što kompanija ima sreće.

- Rast efikasnosti je rezultat mnogih napora. Između ostalog, imamo pedeset srpskih stručnjaka koji rade u našem Naučno-tehnološkom centru. Sada nameravamo da izađemo sa NTC NIS na spoljašnje tržište. Njegovi zaposleni već obavljaju pojedine vrste radova za matičnu kompaniju - ističe on i napominje da je u ovom regionu geologija komplikovana, da nalazišta nisu velika, a pri tome su i udaljena jedno od drugog.

- Ali naša kompanija planira da nastavi istraživanja u Srbiji, Rumuniji, kao i u Bosni i Hercegovini - kaže Tjurdenjev.

Kada je reč o preradi, Tjerdenjev je rekao da je u prvom polugođu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno skoro 1,7 miliona tona nafte.

- Očekujemo da ćemo u 2018. nadmašiti prošlogodišnji rekord. Prema usvojenoj strategiji, do 2025. godine mi treba da ostvarimo obim prerade od 4,1 miliona tona. Ovde treba naglasiti da instalirani kapacitet Rafinerije nafte Pančevo iznosi 4,8 miliona tona godišnje. Ali, prerađivati takav obim danas nije isplativo, jer će značajan udeo dobijenih proizvoda imati nisku maržu. Tražnje unutar Srbije i susednih zemalja za takve obime nema, a izvoz na udaljenija tržišta nema ekonomskog smisla. Zato povećanje prerade ide postepeno, zajedno sa modernizacijom proizvodnje - kazao je prvi čovek NIS-a.



Prerada ostaje samo u Pančevu

Na pitanje kakva je sudbina NIS-ovog potrojenja za preradu nafte u Novom Sadu, Tjurdenjev je rekao da "ona za sada čeka svoje vreme i svoje projekte".
- Sada tamo funkcioniše mala proizvodnja ulja, kao i skladišni kapaciteti. Nažalost, većinu projekata koje bi teoretski bilo moguće realizovati za razvoj tog preduzeća je isplativije realizovati u Pančevu. Mi ne odustajemo od razvoje te aktive, ali sada je naša delatnost u oblasti prerade koncentrisana na Rafineriju nafte u Pančevu - istakao je generalni direktor NIS-a.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta