Ministarstvo privrede pozvalo je investitore da dostave pismo o zainteresovanosti za učešće u postupku privatizacije kragujevačke Energetike. Rok za to je 27. avgust.

Pismo o zainteresovanosti trebalo bi da sadrži osnovne podatke o zainteresovanom investitoru, iskazivanje interesa za učestvovanje u postupku privatizacije subjekta privatizacije, zatim predlog modela privatizacije,
indikativne cene, investicionog programa, okvirnog plana poslovanja i broja zaposlenih koje je investitor spreman da zaposli na neodređeno vreme.

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju i distribuciju energije i fluida Energetika Kragujevac u vlasništvu je Republike Srbije (82,63%) i Fonda za razvoj (17,37%).

Beograd -- Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da ima odličnu vest jer je
stopa ekonosmkog rasta u drugom kvartalu veća od plana.


Brnabić je novinarima kazala da rast BDP-a veći od planiranog otvara proctor za povećanje plata i penzija.

“Idemo na ukidanje Zakona o privremenom smanjenju penzija, tako da će povećanje penzija biti već od oktobra ili novembra”, navela je ona.

Kako je dodala, očekuje se još jedno povećanje plata u javnom sektoru.

“Ali o detaljima ćemo moći u narednih nekoliko dana”, rekla je srpska premijerka.

Beograd -- Uspostavljanjem LoRa mreže mi smo rame uz rame sa nekoliko svetskih kompanija, izjavio je generalni director telekoma Srbije Predrag Ćulibrk.

Kako je Ćulibrk kazao na predstavljanju, da uspostavljanjem LoRa mreže Telekom daje i značajan podstrek za ubrzanu digitalizaciju.

Ćulibrk je rekao da su zaposleni u Telekomu izuzetno ponosni što prvi u regionu puštaju mrezu IoT (internet stvari), odnosno tzv. Lora tehnologiju.

"Ovom tehnologijom u kompaniji rešavamo i decenijski problem Telekoma - sprečavamo neovlašćen prilaz našim stanicama i krađu kablova" , rekao je Ćulibrk.

Premijerka Srbije Ana Brnabić ocenila je da je Telekom Srbija je jedna od retkih kompanija koja je identifikovala problem koji imaju i iskoračila ka našim startapima i rešenjima koja se nude ovde u Srbiji, a ne da traže i kupuju rešenja iz inostranstva.

“Još važnije, ovo je ‘made in Serbia’, napravljeno rešenje ovde a onda će moći lakše i da prodaju i da se probijaju na stranim tržištima”, navela je Brnabićeva.

Direktor Telekoma pojašnjava da lora tehnologija nije komercijalna usluga, odnosno da nije usluga za građane. "Jedino što neće imati frustraciju da nemaju mreže zbog kvara u slučaju krađe. Ovo je pre svega servis kako bi naša usluga bila efikasnija".

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvom polugodištu iznosila je 18,5 mil EUR i za 9,9% je veća nego u istom periodu 2017. godine, dok je izraženo u dolarima razmena bila u vrednosti oko 22,48 miliona, što je rast od 23%, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od oko osam mliona i to je povećanje od 7,6% u poređenju sa istim periodom prethodne godine, a uvoz je iznosio 10,53 miliona, što je rast od 11,7%.

U dolarima je izvoz bio u vrednosti oko 9,73 miliona i veći je za 20,4%, a uvoz je uvećan 25%, na 12,75 miliona.

Deficit iznosi 2,49 mil EUR (rast od 27,2%), a u dolarima 3,03 miliona (rast od 42,7%).

Pokrivenost uvoza izvozom je 76,3% i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 79,2%.

Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u junu ove godine veći je u tekućim cenama za 4,7% nego u istom mesecu prošle godine, a u stalnim cenama je povećanje 1,3%, saopštio je Republički zavod za statistiku.

U prvom polugodištu je promet robe u odnosu na isti period 2017. godine veći u tekućim cenama za 5,2%, a u stalnim cenama (kad se isključi inflacija) za 3,3%.

Telekom Srbija today presented a platform for the development of Internet of Things (IoT) services based on the LoRa WAN technology, which enables the connecting and mutual communication between a wide variety of devices and sensors, which is one of the latest technologies necessary for the digital transformation of the society.

The presentation was attended by Serbian Prime Minister Ana Brnabic and CEO of Telekom Srbija, Predrag Culibrk, as well as the president of the Chamber of Commerce of Serbia, Marko Cadez, and the founder of the company Bitgear, Dejan Dramicanin.

– We are proud that today we are the first ones in the region to put the IoT network into operation, which is based on modern LoRa technology, which provides all conditions for the creation of a wide variety of business solutions through an ecosystem of sensors. We are also proud that we have created a sensor device, unique in the world, with our partners from Bitgear. With the implementation of this device, we are solving the several decades long problem of the company, finally establishing security control over our underground cable infrastructure, one of the key resources for unobstructed business. Telekom Srbija is ready to help everyone, from large systems, small and medium enterprises, to startups, in order to create a digital future together – Culibrk said.

Serbian Prime Minister Ana Brnabic said that Telekom Srbija was one of the rare companies to identify the problems it had and reach out for local startups and solutions offered in Serbia, not seeking and buying solutions abroad.

– Even more importantly, this is a “made in Serbia” solution, which they will be able to sell more easily and penetrate foreign markets – Brnabic said.

As Culibrk explains, the LoRa technology is not a commercial service for citizens.

– The only benefit for citizens is the lack of frustration over the service not being available in case of malfunction due to theft. This is primarily a service that aims to make our services more efficient – he added.

Proizvodi zrenjaninske kompanije Luxol mogli bi već u septembru ponovo da se nađu na policama trgovinskih radnji, dostupni potrošačima. Naime, posle višegodišnjeg stečaja, koji je usledio nakon brojnih finansijskih problema, štrajka radnika i prestanka proizvodnje, pogoni nekada čuvene zrenjaninske hemijske industrije sredinom jula prešli su u vlasništvo preduzeća Raca, čija je glavna delatnost poljoprivreda, odnosno poljoprivredna proizvodnja, trgovina žitaricama, semenom, veštačkim đubrivom, kao i prodaja nove i polovne poljomehanizacije.

U razgovoru za eKapiju Dejan Rajić, generalni direktor Luxola, kaže da je stečaj imao katastrofalan efekat na stanje objekata, mašina i infrastrukture i da je novi vlasnik uložio ozbiljan napor kako bi se stvari dovele u red.

- Trenutno smo u fazi obnavljanja svega što nam je potrebno za normalan rad. Hale dovodimo u stanje koje je neophodno za proizvodnju, pre svega građevinski i infrastrukturno, rekonstruišemo opremu i uvodimo automatizaciju gde je to moguće. Formiramo nove proizvodne linije, a pripremamo i objekte u koje ćemo smestiti kompletno novu opremu i nove kompletirane pogone – objašnjava sagovornik našeg portala u kakvom stanju je trenutno Luxol i kakvi su planovi za obnavljanje proizvodnje.

On ističe da su dogovori sa dobavljačima već napravljeni, sirovine i ambalaža su većim delom naručeni, a pripremljeni su i svi osnovni procesi neophodni za početak proizvodnje.

- Poslednji dizajn proizvoda, koji je u jednom trenutku predstavljao preteču svetskih trendova, nismo mnogo menjali, pošto je još uvek relativno nov i definitivno aktuelan, posmatran čak i u globalnim okvirima. Nedavno smo bili u Bolonji, na najvećem sajmu lepote, i veliki broj posetilaca je, uz razgovor o proizvodima Luxola, posebno pohvalio dizajn ambalaže – navodi Dejan Rajić.

Što se tiče plasmana na tržište, sagovornik eKapije kaže da će prvo krenuti "iz svog dvorišta". Podseća da u Zrenjaninu postoje dva ozbiljna maloprodajna lanca - Gomex i BB, čiji je ukupan broj objekata respektabilan i koji su rasprostranjeni širom Srbije.

- Zahvalni smo im na njihovoj volji da podrže lokalnu privredu, odnosno, u ovom slučaju, ponovni plasman Luxolovih proizvoda na tržište.

Dejan Rajić naglašava da je, pre svega, potrebno vratiti Luxol na tržište Srbije, a zatim i regiona. Glavna ideja da zrenjaninsko preduzeće postane regionalno prepoznatljiva kompanija koja svojim proizvodima i brendovima donosi neophodnu razliku svakom potrošaču.

- Postoji jasno koncipiran plan ulaganja u ljude, tehniku, razvoj proizvoda i tržišta. Za nas predstavlja izazov čitav proces u kome ćemo oživeti interesovanje za nekada jake brendove kao što su Top Balsam, Antiperutin, Hellenton, Paraho i ostale robne marke koje su dominirale, pre svega kvalitetom i odlično osmišljenim krajnjim učinkom za korisnika – kaže naš sagovornik.

On najavljuje da su planirane konstantne investicije, kako se proizvodnja u Luxolu bude povećavala. U skladu sa tim, on smatra da će i broj zaposlenih proporcionalno rasti.

- Radujemo se ponovnom izlasku na tržište, jer su naši brendovi večito mladi. Koristile su ih naše bake, zatim mame, koristimo ih mi, a siguran sam da će i naredne generacije. Luxol postoji od 1884. godine i to je najbolji dokaz kvaliteta i trajanja ove naše čarolije. Naravno, asortiman ćemo vremenom dopunjavati, ali postojeće robne marke su nešto sa čime ćemo krenuti – zaključuje Dejan Rajić, uz napomenu da su ciljna grupa Luxola potrošači koji znaju šta hoće, koji vrednuju proizvod isključivo prema njegovom učinku, a najviše cene preporuku okoline.