Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Agrokor će pokušati da refinansira milijardu evra vredan roll-up kredit
Ove sedmice vanredna Uprava Agrokora kreće u pregovore s investicijskim bankama kako bi pronašla zajmodavce voljne da refinansiraju milijardu evra vredan roll-up kredit. To je poslednji veliki korak u procesu oporavka posrnulog koncerna nakon postizanja nagodbe poverilaca u julu, piše Bloomberg, a prenosi tportal.

Jednogodišnji roll-up kredit, dogovoren 2017. godine, pokrio je ogromne finansijske rupe Agrokora dok je plesao na rubu stečaja. Nakon produženja kredita u junu, kamatna stopa je narasla na 8% s tim da bi se do septembra 2019. trebala postepeno povećati na čak 14%.

Refinansiranje kredita je nužno kako bi se stabilizirao Agrokorov bilans, ističe Bloomberg. Navodno je nekoliko banaka iskazalo interes i do sporazuma o refinansiranju bi trebalo doći najkasnije do kraja januara iduće godine.

- Nakon što sud potvrdi nagodbu očekujemo kako ćemo sniziti kamatnu stopu na kredit i refinansirati ga s klasičnom strukturiranim bankovnim kreditom - izjavila je Irena Weber, zamenica poverenika Agrokora.

- Kompanija je stabilna i poslovni rezultati su iznad očekivanja što povećava atraktivnost našeg duga za buduće investitore - istaknula je Weber.

Bloomberg piše kako su nakon 18 meseci vanredne uprave Agrokorovi kreditori odobrili nagodbu kojom će se dug zameniti za deonice što ruskim bankama Sberbank i VTB-u daje najveću udeo u vlasništvu koncerna.

Sporazum je potvrdio Trgovački sud u Zagrebu, a sad se očekuje konačna potvrda Visokog trgovačkog suda što bi se trebalo dogoditi do kraja novembra.

- Naši budući vlasnici su finansijske institucije koje imaju širok doseg na evropskom i ruskom tržištu i radimo na tome kako bi to u potpunosti iskoristili - izjavila je Weber.

Provođenje plana nagodbe mogla bi započeti pre kraja godine. Novi vlasnici, među kojima su i američki fond Knighthead Capital i Zagrebačka banka, pod svoje bi uzeli Agrokor u prvom tromjesečju 2019. godine, preneo je tportal.


Zajedničko rešenje za budućnost HE „Đerdap“
Dogovorom sa rumunskom „Hidroelektrikom“ pronađena su rešenja za višegodišnje izazove i stvoreni uslovi za bolјe zajedničko korišćenje sistema đerdapskih hidroelektrana, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ posle sastanka sa Bogdanom Nikolaje Badeom, predsednikom borda direktora rumunske kompanije.

EPS i rumunska „Hidroelektrika“ u po dve istovetne hidroelektrane na Dunavu dele potencijal reke za proizvodnju električne energije.

"Napravili smo značajne pomake u rešavanju dosadašnjih problema i trasiranju budućnosti HE „Đerdap 1“ i „Đerdap 2“. Ovo je posebno važan i veliki dan, pošto smo konačno krunisali rešenje problema oko kojih razgovaramo već duže vreme", rekao je Grčić.

Usaglašena su pitanja osnovne saradnje oko podjednakog korišćenja kapaciteta Dunava za proizvodnju električne energije, dogovorena sanacija slapišta prelivne brane na HE „Đerdap 1“ i rešena su pitanja održavanja priobalјa.

"Uspeli smo da unapredimo saradnju i na nivou dispečera i pripreme za obnovu od leda i pripreme prevodnica. Taj deo problema više ne postoji. Dogovoreno je da se ubrzo potpiše dogovor o sanaciji slapišta, što je veoma važno za funkcionisanje HE. Rumuni su malo veći optimisti i misle da će biti spremni da u toku 2019. raspišu tender za izvođenje radova. Mi smo malo oprezniji, nadamo se da ćemo biti spremni. Obnova slapišta je obiman i komplikovan projekat koji mora da se radi na obe strane", istakao je Grčić.

Za pitanje održavanja priobalјa i nivoa kote Nere na ušću u Dunav, koje već 20 godina predstavlјa kamen spoticanja, postignut je krovni dogovor.

"Održavanje nivoa kote važno je da bi se obezbedila dovolјna količina vode za rad agregata i da se obezbedi zaštita od plavlјenja. Veoma sam ponosan na današnji dogovor koji je u interesu politike Srbije koju zastupa predsednik Aleksandar Vučić. Klјučni dogovor je postignut posle godinu dana analiza, razgovora", rekao je Grčić.

Badea je rekao da mu je drago što je sa Grčićem uspeo da reši mnoge stvari po pitanju Đerdapa.

"Na prethodnim sastancima utvrdili smo mere da bi rešili probleme iz prošlosti i šta treba da uradimo u budućnosti da bi pobolјšali eksploataciju. Ponovo smo danas izvršili procenu stanja i dinamiku radova i jako mi je drago da konstatujem da su obe strane na dobrom putu i da su načinile značajne korake", rekao je Badea.

U HE „Đerdap 1“, Grčić i Badea su obišli radove na petoj fazi revitalizacije agregata koja je počela u septembru.

"Četiri agregata su potpuno revitalizovana i snaga im je povećana za ukupno oko 60 megavata, peti je sada na početku revitalizacije, a nakon završetka tog posla uslediće radovi i na poslednjem, šestom agregatu. Posle HE „Đerdap 1“ radićemo i revitalizaciju 10 agregata u HE „Đerdap 2“", najavio je Grčić.


Pregovori države i Fiata o fabrici u Srbiji - Mali džip, hibridni dizel ili elektromobil iz Kraguje
Novi model koji će Fiat proizvoditi u Kragujevcu od 2019. godine mogao bi da bude mali terenac, dužine oko četiri metra, objavili su specijalizovani autoportali, a prenosi današnji Blic. Pregovori Vlade i Fiata o novom ugovoru trenutno su u toku.

Novi model iz Kragujevca bio bi verovatno baziran na sestrinskom modelu "džip renegejd" iz FCA. Novi model, koji se vodi pod radnom oznakom X6U, pripadao bi B-SUV segmentu, koji je trenutno među najprodavanijima u svetu. Terenac iz Šumadije popunio bi prostor između manje "fijat pande 4x4" i većeg "fijata 500x".

Italijanski mediji objavili su da postoje dva scenarija za uvođenje novog modela. Prema jednom, novi B-SUV bi se u Kragujevcu proizvodio paralelno sa postojećim modelom 500L, a prema drugom, u nekom trenutku bi ga nasledio i sva proizvodnja bi se preorijentisala na novi model. Razlog za ovaj drugi scenario je to što segment MPV automobila, kojima pripada i 500L beleži pad prodaje, premda je kragujevački fiat i dalje najprodavaniji u svom segmentu u Evropi i beleži rast prodaje od pet odsto u prvih osam meseci ove godine.

Ako se novi model i 500L budu paralelno proizvodili, kapacitet fabrike u Kragujevcu biće potpuno iskorišćen. Kragujevačka fabrika ima kapacitet od 185.000 automobila godišnje, a Kragujevčani su vrh prodaje dostigli 2014, kada je prodato više od 116.000 automobila.

Pored novog modela, za Kragujevac je značajno i modernizovanje postojećeg modela "500L", koje je još pre par meseci najavio sada pokojni Serđo Markione, čelnik FCA, iznoseći petogodišnji plan te kompanije. Prema tom planu, "500L" će se proizvoditi u hibridnoj i električnoj verziji.

Kako saznajemo, probna montaža hibridne varijante već je počela. Prema našim saznanjima, u planu je da hibrid ima postojeće dizel motore od 1.3 i 1.6 litara, prilagođene da koriste i biodizel, i dodatni elektromotor.

U drugoj fazi razvoja, kako saznaje Blic, planirano je da se u automobil koji se proizvodi u Kragujevcu ugrađuje inovativni elektromotor, koji će za svoj pogon koristiti isključivo struju.


Alibaba in Serbia by end-2018
The State Secretary of the Ministry of Trade, Tourism and Telecommunications of Serbia, Tatjana Matic, talked to representatives of Alibaba about the further cooperation in online tourism and electronic trade and payments in Hanzhou.

As reported on the official website of the Serbian government, it was agreed at the meeting at the companys seat with Alibaba Vice President Helen Xu and the companys team for Europe to finalize all the plans aiming to establish the electronic payment platform Alipay in the Serbian market and to promote the tourism of Serbia in the market of China.

As expected, Alibabas platform Fliggy would considerably contribute to promoting Serbia as a destination, but also facilitate the arrival of numerous tourists from China to Serbia.

This platform of the Chinese digital economy giant is especially important for the fact that the number of Chinese tourists has grown by 180.8% compared to 2018, whereas the growth in the first half of the current year, compared to the same period last year, amounts to 97.4%, the governments website reports.


Ovo su rezultati banaka u Srbiji: Samo 5 u minusu
Beograd -- Ukupan neto dobitak pre oporezivanja svih 29 banaka u Srbiji za prva tri meseca 2018. godine iznosio je 17,6 milijardi dinara, objavila je Narodna banka Srbije.

Taj rezultat je približan ostvarenom u istom periodu prošle godine. U izveštaju NBS se navodi da su 24 banke imale dobit, a pet je uknjižilo minus.

Kako se navodi, faktor koji je u najvećoj meri uticao na blagi pad neto dobitka ostvarenog u prvom tromesečju 2018. godine u odnosu na isti period prethodne, bilo je smanjenje ostalih poslovnih prihoda (za 2,1 milijarde dinara), usled jednokratnih prihoda ostvarenih u prvom tromesečju 2017. godine po osnovu promene vlasničke strukture pojedinih banaka.

Neto kreditni gubici su na kraju prvog tromesečja 2018. godine iznosili 0,5 milijardi dinara, što predstavlja 45 odsto ostvarenih neto kreditnih gubitaka u istom tromesečju 2017. godine. Toliki pad gubitaka banaka po ovom osnovu je posledica nastavka povoljnijih makroekonomskih i kretanja u privredi, kao i gubitaka koje su banke već proknjižile u prethodnim godinama.

Dodatno, banke su zabeležile neto prihod po osnovu rezervisanja za kreditno-rizične vanbilansne pozicije u iznosu od 300 miliona dinara, što je skoro dvostruko više nego u istom periodu 2017. godine.

Na kraju prvog tromesečja 2018. godine ostvaren je neto dobitak po osnovu kamata od 30,9 milijardi dinara, što je za 1,3 odsto više u odnosu na onaj ostvaren u 2017.

Ukupna neto bilansna aktiva bankarskog sektora Srbije na kraju marta 2018. godine iznosila je 3.386,6 milijardi dinara predstavlja rast od 17,2 milijardi dinara, u odnosu na decembar 2017. godine. Ukupan bilansni kapital je 673 milijarde dinara, što je za 0,9 odtso više negpo na kraju 2017.

Problematični krediti na kraju prvog tromesečja 2018. godine iznosili su 192,9 milijardi dinara.

U svim bankama u Srbiji na kraju prošle godine bilo je zaposleno 23.095 ljudi, što je za 40 više nego na kraju 2017. godine.


Novih 20 mil EUR za MSP u Srbiji kroz sporazum EBRD i Addiko banke
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Addiko banka nastavili su saradnju na polju podrške razvoju malih i srednjih preduzeća kroz novi dugoročni kreditni sporazum u vrednosti od 20 mil EUR.

Ugovor koji je potpisan predstavlja treći po redu aranžman između EBRD i Addiko Bank a.d. Beograd, saopštila je ova banka.

Henri Rasel (Henry Russell), direktor odeljenja za finansijske institucije za region Zapadnog Balkana u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), izjavio je da je nastavak ove uspešne saradnje izuzetno bitan za strateški razvoj konkurentnosti sektora malih i srednjih preduzeća kao zamajca celokupne ekonomije.

- Proširujemo saradnju jer smo veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima i efektima koje smo ostvarili u okviru dva prethodna aranžmana. EBRD i Addiko Grupa razvijaju partnerske projekte i u drugim zemljama u regionu koji su odlično ocenjeni, posebno od kada se EBRD nalazi u vlasničkoj strukturi Addika, odnosno od 2015. godine - rekao je Rasel.

Vojislav Lazarević, predsednik Izvršnog odbora Addiko Bank a.d. Beograd, istakao je da mala i srednja preduzeća predstavljaju jednu od kategorija privatnih preduzeća koja može da se pohvali konstantnim rastom i razvojem, naglašavajući da je za Addiko banku veoma inspirativan rad sa njima.


RTB Bor u avgustu izvezao robu u vrednosti 18,6 mil USD - Hiljadu tona bakra za Kinu
Nakon prvih, "probnih" količina izvezenih u Kinu jula, do polovine septembra u najmnogoljudniju zemlju na svetu otpremljeno još hiljadu tona bakra iz RTB-a Bor.

Kako je saopšteno iz te kompanije, izvoz u avgustu je iznosio 18,6 mil USD, a roba prodavana na stranom tržištu u prethodnih osam meseci vredela 143 mil USD.

- Od početka godine Rudarsko-topioničarski basen Bor prodao je na stranom tržištu robu u iznosu 143 MIL usd. Izvoz je u ovom periodu, u odnosu na isti prošle godine, vredeo 30 mil USD više zbog bolje proizvodnje, ali i jačih cena. Za osam meseci prodato je 20.634 tone bakra, 2,6 tona srebra, 3,5 kilograma platine, 37 kilograma paladijuma, 19 tona selena, 588 tona plavog kamena i 13 hiljada tona sumporne kiseline - navodi se u saopštenju.

Borski bakar su ove godine kupovale standardne mušterije iz Hrvatske, Turske, Italije i Nemačke, a prvi put se odskora, i to kao veliki kupci, pojavljuju i Kinezi. Nakon prvih "probnih" količina izvezenih u julu, već do polovine septembra u najmnogoljudniju zemlju na svetu otpremljeno je još hiljadu tona bakra iz RTB-a Bor.

Celokupnu osmomesečnu proizvodnju srebra, platine i paladijuma otkupili su Britanci, dok je selen delom završio takođe u Engleskoj, a delom u Holandiji. Plavi kamen je iz Bora odlazio u Poljsku, Mađarsku, Tursku i Bosnu i Hercegovinu, a sumpornu kiselinu kupovali su Grci, Bugari i Rumuni.

Samo u avgustu, izvoz RTB-a Bor vredeo je 18,6 mil USD, odnosno četiri i po miliona dolara više nego u istom mesecu prošle godine, stoji u saopštenju.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta