Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tomas Lubek, regionalni menadžer Međunarodne finansijske korporacije (IFC)
Trogodišnji Projekat za poboljšanje investicione klime u Srbiji koji sprovodi Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svetske banke, u saradnji sa Ambasadom Velike Britanije u Srbiji i Vladom Srbije, ima za cilj da doprinese poboljšanju poslovnog okruženja u našoj zemlji. To podrazumeva smanjenje administracije, digitalizaciju, kao i pospešivanje zdrave konkurencije. O tome za eKapiju govori Tomas Lubek, regionalni menadžer IFC za Centralnu i Jugoistočnu Evropu.

eKapija: Sprovođenje Projekta za poboljšanje investicione klime u Srbiji traje od januara ove godine. Šta je, za ovo vreme, Vaš glavni utisak? Da li Vas je nešto prijatno iznenadilo, nešto drugo razočaralo? Ima li pomaka?

- Biću potpuno iskren u oceni da je dosadašnji uspeh projekta premašio moja očekivanja. Imamo punu podršku Vlade Srbije, Republičkog sekretarijata za javne politike i Kancelarije za IT i eUpravu, resornih ministarstava, agencija i drugih organa sa kojima zajedno, već osam meseci, radimo na procesu smanjenja administrativnog opterećenja srpske privrede,

Imajući u vidu da projekat ima za cilj pojednostavljivanje čak 1.750 administrativnih postupaka za dobijanje različitih licenci, dozvola i saglasnosti sa kojima se privreda svakodnevno susreće, kao i omogućavanje elektronskog izdavanja čak 100 dozvola, najveću korist imaće mikro, mala i srednja preduzeća koja čine 99,5% od ukupnog broja kompanija, naravno građani Srbije i budžet Republike Srbije.

Baš iz tog razloga, projekat uključuje konsultacije sa privredom, sektorskim udruženjima i drugim poslovnim udruženjima i stručnjacima kako bismo došli do rešenja koja su sprovodiva i optimalna sa stanovišta efikasnosti. U saradnji sa Privrednom komorom Srbije, NALED-om, Udruženjem žena preduzetnica projekat je organizovao seriju fokus grupa u okvru kojih smo razgovarali sa oko 250 kompanija – mikro, malih i srednjih preduzeća, o načinima za pojednostavlјivanje procedura sa kojima se u svom poslovanju svakodnevno susreću.

U završnoj smo fazi analize i kreiranja preporuka za pojednostavljenje 600 dozvola, saglasnosti i odobrenja, a njihovo izdavanje biće ubrzano do polovine naredne godine.

eKapija: Da li biste istakli neku državnu instituciju ili strukovno udruženje u Srbiji, u smislu da imaju posebno dobre rezultate u digitalizaciji, u pojednostavljenju administrativnih postupaka, odnosno, u olakšavanju uslova poslovanja?

- Kroz nekoliko meseci naš projekat će iznedriti konkretne predloge za pojednostavljivanje postupaka i izmenu zakonske regulative, kao i odabir procedura za digitalizaciju čemu smo veoma blizu.

Međutim, i sada ima dobrih primera koje treba pohvaliti. Tu su registracija preduzeća u Agenciji za privredne registre (sve usluge na jednom mestu), izdavanje građevinske dozvole ali i projekat "Bebo, dobrodošla na svet", koji omogućava da se elektronskim putem u bolnici u kojoj je dete rođeno prijavi ime deteta, njegovo prebivalište, izvrši prijava na zdravstveno osiguranje i državljanstvo.

U svakom slučaju, u narednih mesec i po dana imaćemo spisak procedura koje će biti pojednostavljene, kao i odabranih 100 koje će biti digitalizovane.

eKapija: Jedan od ciljeva projekta je uklanjanje praksi koje negativno utiču na razvoj konkurencije. Koje prakse tog tipa ste uočili u Srbiji? U kojoj meri postoji zdrava konkurencija na ovdašnjem tržištu? Da li biste neku privrednu granu u tom smislu izdvojili u pozitivnom, a neku u negativnom smislu?

- Trenutno smo u fazi detaljne analize sektora, kakva do sada nije rađena. Radimo, naravno, u saradnji sa Komisijom za zaštitu konkurencije i relevantnim ministarstvima. Za koji mesec ćemo imati završene analize i dogovor oko sektora u kojima ćemo otklanjati postojeće barijere.

eKapija: Kakve efekte od sprovođenja ovog projekta mogu da očekuju kompanije u Srbiji? Hoće li imati više novca za investicije?

- Upravo tako! Pojednostavljivanje administrativnih procedura i njihova digitalizacija itekako štede vreme i novac preduzetnika u Srbiji. Naša analiza 1.750 administrativnih postupaka uključuje i obračun troškova za njihovo sprovođenje, te ćemo uskoro imati podatak o tome koliko će tačno ove uštede iznositi. Na odabir postupaka uticaće i to na koje procedure privreda Srbije troši najviše resursa, te ćemo njihovu optimizaciju uzeti kao prioritet.

eKapija: Kakve informacije dobijate od srpskih kompanija? Na šta se žale?

- Ako bi trebalo da izdvojim šta je to što privredu u ovoj oblasti najviše muči, to je što često mora da preuzime ulugu kurira između državnih organa, da odlazi od šaltera do šaltera i prenosi papire koje bi državni organi u službi građana i privrede trebalo bez dileme sami da obezbeđuju.

eKapija: Da li biste se složili sa tezom da povećanje efikanosti može biti motor razvoja i privrednog rasta Srbije?

- Apsolutno! Efikasnost državnih institucija i predvidivo i stabilno poslovno okruženje ključ su za privlačenje i domaćih i stranih investicija. Srbija je reformom administarcije koja je u toku na dobrom putu da postane još atraktivnija, što direktno znači više investicija, više zaposlenih i viši standard građana u Srbiji.

eKapija: Digitalizacija, u koju spada i predestavljeni cilj elektronskog izdavanja 100 dozvola, bez sumnje je važna za unapređenje poslovnog okruženja. Svi govore o digitalizaciji, a da li prepoznajete još neke faktore poslovnog okruženja koje treba popraviti, konkretno - uslove finansiranja, pravni okvir, stanje infrastrukture (putevi, železnice, plovni putevi), telekomunikacije, poresku politiku i sl? Da li je digitalizacija opravdano na vrhu prioriteta srpske razvojne politike?

- Digitalzacija u Srbiji je bez sumnje najveća šansa da zemlja postane konkurentnija i efikasnija, te da ima brži i održiviji ekonomski rast. Istovremeno digitalizacija i eUprava su moćan alat u borbi protiv korupcije. Dakle, bez sumnje, digitalizacija je opravdano u vrhu prioriteta Vlade.

Sa druge strane, ima još prostora za unapređenje poslovnog okruženja, kroz već pomenutu regulatornu reformu, uređenje parafiskalnih nameta, javnih nabavki, relaksiranje deviznih propisa, ulaganjima u infrastrukturu kako bi privreda dobila krila neophodna za dalji rast i otvaranje novih radnih mesta.

eKapija: S obzirom da obavljate dužnost regionalnog menadžera IFC za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, možete li da uporedite poslovno okruženje u Srbiji sa poslovnim okruženjem u drugim zemljama regiona?

- Srbija nesumljivo beleži pozitivan trend i ja sam optimista da će, kako budete napredovali u procesu pristupanja EU, situacija u različitim oblastima biti sve bolja. To uključuje i uslove za razvoj privrede i, što je najvažnije, u svakodnevnom životnom standardu koji može da oseti za sebe svaki građanin Srbije.

Da je moj optimizam opravdan govori i napredak na godišnjoj listi izveštaja Doing Business Grupacije Svetske Banke. Podsetiću, prema poslednjem izveštaju iz 2017. godine Srbija se nalazi na 43. mestu po lakoći poslovanja, u odnosu na 47. mesto u izveštaju samo godinu dana ranije, dok je istovremeno, po pitanju izdavanja građevinskih dozvola, skočila na veoma visoko, 10. mesto među čak 190 zemalja na listi.

Kako Projekat IFC za unapređenje poslovnog okruženja bude napredovao, siguran sam da će biti još dobrih vesti za domaće i strane investitore u Srbiji.


MIHAJLOVIC: Corridor 10 to be completed by the end of 2019
Serbian Deputy Prime Minister and Minister of Construction, Transport and Infrastructure Zorana Mihajlovic announced, while taking a tour of the works on the construction of the highway from Srpska Kuca to Levosoje on Monday, September 24, that the eastern and the southern branch of Corridor 10 would be completed before the end of 2018, the competent ministry announced.

As she reminded, 6.6 kilometers of the highway opened for traffic on the Srpska Kuca-Levosoje section, and it remains for the works on two bridges to be finalized so that the entire route might open for traffic.

– I expect MBA Ratko Mitrovic, the contractor on the bridges, to honor the deadline. The bridges are 39 and 60 kilometers long and it would be ridiculous for us to be unable to finish them, when the works on the Corridor and the Grdelica Gorge are being carried out round the clock. I dont want to see any problems – Mihajlovic said.

The acting director of the PE Roads of Serbia, Zoran Drobnjak, said that the works on the two bridges were in progress and that the entire section from Srpska Kuca to Levosoje would open for traffic in a month.

The acting director of the Corridors of Serbia, Zoran Babic, said that 96% of the works on the highway section through the Grdelica Gorge had been completed and that three of the six lots had been fully completed.

– One tube has been paved and coated at the Manajle tunnel and another one is being worked on. When it comes to the slope 2, which has collapsed, the analyses of the Faculty of Civil Engineering have shown that the remaining mass is not moving, and we are working to treat the slope round the clock. Around 300,000 cubic meters of earth need to moved in around ten days so that we would be able to install piles for a 150-m gallery – Babic said.

The Srpska Kuca-Levosoje section on Corridor 10 is 8.06 km long, and the works are being carried out by the consortium of Srbijaautoput and MBA Ratko Mitrovic.


Mega-pojekat sve bliži: "Metro BG", biće po 20 km
Beograd -- Odbornici Skupštine grada Beograda usvojili su odluku o osnivanju javno komunalnog preduzeća Beogradski metro i voz.
 
Ovo preduzeće će se baviti izgradnjom i obavljanjem prevoza putnika metroom i razvojem gradske železnice.

Preduzeće je osnovano, kako je objasnio zamenik gradonačelnika Goran Vesić, jer smo se približili početku izgradnje metroa.

"Izgradnja metroa je dugročan i kompleksan posao koji zahteva zaista veliko angažovanje svih resursa grada jer je to najvažniji posao koji ćemo imati u narednim decenijama", rekao je Vesić.

Reč je, kako je naveo, o poslu vrednom više od tri milijarde evra, od čega će samo izgradnja prve linije metroa koštati skoro 1,3 milijarde evra.

Pojasnio je da su planirane dve linije metroa - prva od Žarkova i Železnika do Mirijeva, a druga od Zemuna do Ustaničke ulice, s tim što će jedan krak druge linije ići prema ulici Jurija Gagarina.

Prva linija će biti duga 22 kilometra, a druga 20, precizirao je zamenik gradonačelnika.

"Istovremeno sa izgradnjom metroa mi širimo mrežu gradske železnice", rekao je Vesić i dodao da će BG voz zajedno sa metrom biti jedinstven sistem.

Podsetio je da trenutno imamo dve linije BG voza i dodao da su u planu linija koja treba da poveže Surčin i aerodrom Nikola Tesla, kao i linija koja treba da poveže Žarkovo i Karaburmu.

Osim toga, planirane su i linije za Lazarevac i Mladenovac.

"Onog časa kada povežemo Lazarevac i Mladenovac sa Beogradom u smislu da ljudi koji tu žive svakih 10,15 minuta imaju voz kojim mogu doći do centra Beograda, onda možemo da kažemo da su oni ravnopravni građani Beograda", zaključio je.


Od 1. januara 2019. elektronski uvid u poreske obaveze na jednom portalu
Građani će, od 1. januara 2019. godine, jednostavnim unosom JMBG na određenom portalu moći da dobiju uvid u sve poreske obaveze i dug po tom osnovu. Ova usluga će biti omogućena i firmama koje će podatke dobijati unosom jedinstvenog poreskog PIB broja.

Kako za Novosti navodi Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za IT i elektronsku upravu, rad na prebacivanju lokalnih baza podataka u jedinstveni informacioni sistem je uveliko u toku.

- Podigli smo centralni server i opremu i sve baze podataka lokalnih samouprava, a ima ih ukupno 145, koliko je i lokalnih poreskih administracija, objedinjujemo na jednom mestu. Potom pravimo novi softver, gde će se moći, na jednom portalu, jednostavnim upisom JMBG za građane ili PIB za firme dobiti uvid u sve obaveze po osnovu poreza na imovinu i drugih izvornih javnih prihoda - objašnjava Jovanović.

Ovo će važiti za teritoriju cele Srbije istovremeno. Opštine i gradovi će, kako ističe Jovanović, i dalje da rade kao do sada - izgledaće da rade u svojim lokalnim sistemima, iako će raditi u sistemu u Beogradu.

- Lokalne samouprave zadržaće i svoju autonomnost i svoje specifičnosti, jer iznosi poreza nisu isti za svaku opštinu - objašnjava Jovanović.

U jedinstvenom centralnom sistemu, osim poreza na imovinu, nalaziće se i podaci o samodoprinosima i ekološkim i komunalnim taksama.

O porezu na imovinu i drugim izvornim javnim prihodima jedinice lokalne samouprave brinu od 2007. godine, u okviru lokalnih poreskih administracija. Sada je na snazi "obrnuti" proces - podaci se centralizuju, formira se savremeni jedinstveni informacioni sistem na inicijativu predsednice Vlade Ane Brnabić, na čemu intenzivno rade stručnjaci iz njenog kabineta, Kancelarije za IT i e-upravu i predstavnici svih lokalnih poreskih administracija.

Novi sistem će centralizacijom podataka građanima i privredi omogućiti da "na klik" vide sve svoje poreske obaveze na teritoriji Republike Srbije kao i da elektronskim putem podnesu prijavu za utvrđivanje poreza na imovinu.

Rukovodilac odseka za lokalnu poresku administraciju u Opštini Vrnjačka Banja, Snežana Miljević, ističe veliki značaj centralizacije ovih podataka i za rad opštinskih uprava.

- Opštine će i dalje naplaćivati svoje poreze, ali taj objedinjeni sistem mnogo znači za svakodnevni rad, jer ćemo moći lako da pristupimo podacima i pribavimo svu potrebnu dokumentaciju. To, dalje, znači da u sistemu obrade nećemo obveznike vraćati zahtevajući da nam donesu dodatnu dokumentaciju, već ćemo podacima moći da pristupimo sami, što će znatno skratiti ceo postupak - objašnjava Snežana Miljević.

Opštinske poreske uprave će, praktično, imati pristup katastru, podacima o socijalnom i zdravstvenom osiguranju, ali i MUP-u za određene podatke koji su neophodni za utvrđivanje poreza na imovinu za pojedine poreske obveznike.

Problema sa nedostajućim JMBG u ovoj opštini nemaju.

- Vrnjačka Banja je jedna od 44 opštine koja trenutno učestvuje u projektu reforme poreza na imovinu za šta ima pomoć švajcarske ambasade. Imamo tehničku podršku za sređivanje baze podataka i širenje obuhvata baze, tako da smo svoju bazu podataka prilično sredili - navodi Snežana Miljević.

Reforma katastra

Državi će, kroz jedinstvenu bazu, omogućiti efikasniji i brži uvid u poreske obaveze građana i preduzeća, ne samo lokalne poreske administracije već i Poreska uprava. Ovaj projekat je deo sveobuhvatnog uređenja sistema uprave u elektronskom obliku, koji će doprineti i reformi katastra.

Pomoć Švajcarske vlade

Lokalnim administracijama koje su radile u zastarelim sistemima, prelazak na novi sistem bi trebalo da donese brži, precizniji i kompletniji rad, kao i bolju naplatu izvornih javnih prihoda. Švajcarska vlada je za prenos podataka i prelazak na novi sistem obezbedila donaciju od 3.000 švajcarskih franaka svakoj jedinici lokalne samouprave.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta