Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
OPORAVAK BERZI Snažan rast cena nafte od početka ove godine
Na svetskim tržištima cene nafte su snažno porasle i prošle nedelje, druge zaredom, jer se ulagači nadaju da će SAD i Kina uskoro postići dogovor o trgovini, što bi doprinelo stabilizaciji rasta najvećih svetskih ekonomija.

Na londonskom tržištu je cena barela prošle nedelje skočila oko šest odsto, na 60,5 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupeo 7,6 posto, na 51,6 dolara. Nakon što su u 2018. potonule više od 20 posto, u prve dve nedelje ove godine cene nafte su nadoknadile više od polovine tog gubitka, piše SEEbiz.

Do petka su cene nafte rasle devet dana zaredom, što je njihov najduži pozitivni niz od 2010. godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje nadi ulagača da će se rast najvećih svetskih ekonomija stabilizovati, što bi izazvalo i jačanje potražnje za energentima.

Pozitivan ton pregovora Kine i SAD

Trgovce je u tome ohrabrio pozitivan ton u kom je završila prva ovogodišnja runda pregovora između SAD-a i Kine u Pekingu, pa se nadaju da će se u zadanom roku postići trgovinski dogovor između dve najveće svetske privrede.

SAD i Kina proveli su veći deo prošle godine u trgovinskom ratu i nametanju uvoznih carina, što je omelo razmenu proizvoda vrednu stotine milijardi dolara i podstaklo strahovanja od usporavanja privrednog rasta.

U petak je objavljeno kako će kineske vlasti smanjiti procene rasta ekonomije u ovoj godini u raspon od šest do 6,5 posto, nakon što su prošle godine ciljale rast od oko 6,5 posto.Smanjenje procena posledica je, kažu analitičari, viših američkih carina na kineske uvozne proizvode i slabljenja domaće potražnje. A kako je Kina najveći svetski potrošač sirovina, slabost njene potražnje izazvala bi i slabost cena sirovina.

- Ako zaista dođe do usporavanja rasta privreda, cene nafte će biti potisnute zbog njihove povezanosti sa rastom - kaže Hue Frame, menadžer u firmi Frame Funds.

Smanjenje proizvodnje OPEC

S druge strane, podršku cenama pruža nedavni dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno od početka ove godine.

Pritom će OPEC smanjiti proizvodnju za 800.000 barela dnevno, a nezavisni proizvođači za 400.000 barela, što bi trebalo da smanji neravnotežu između ponude i potražnje.

Rusija je od 1. do 10. januara prosečno dnevno proizvodila 11,38 miliona barela, manje nego u decembru kada je proizvodnja dosegla rekordnih 11,45 miliona barela dnevno.Dodatnu potporu cenama pruža i smanjeni izvoz nafte iz Irana od novembra prošle godine kada je SAD ponovo Teheranu uveo sankcije zbog nuklearnog programa.

No, nastojanja vodećih proizvođača neutralizuje veća proizvodnja u SAD-u, gde je u 2018. proizvodnja porasla za dva miliona barela dnevno, na rekordnih 11,7 miliona, zbog čega je SAD postao vodeći svetski proizvođač nafte, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

SAD smanjuje broj postrojenja

Konsultantska firma JBC Energy procenjuje da će ovog meseca proizvodnja verovatno znatno da premaši 12 miliona barela dnevno, piše SEEbiz.No, proizvodnja bi uskoro mogla da padne. Na to ukazuje podatak firme Baker Hughes da je prošle nedelje broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen drugu nedelju zaredom, za njih 4, na ukupno 873 postrojenja.

Doduše, to je znatno više nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 740, no mnogi analitičari procenjuju da će u ovoj godini, po prvi put nakon tri godine, u SAD-u biti smanjen broj aktivnih postrojenja jer su proizvođači smanjili proizvodne planove u 2019. zbog nesigurnosti u vezi oporavka cena nafte.


Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju decembra iznosile 11,2 mlrd EUR
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju decembra, prema preliminarnim podacima, iznosile 11,2 mlrd EUR. Deviznim rezervama na ovom nivou obezbeđuje se pokrivenost novčane mase M1 od 168% i više od pet meseci uvoza robe i usluga, što je gotovo dvostruko više od standarda kojim se utvrđuje adekvatan nivo pokrivenosti uvoza robe i usluga deviznim rezervama.

Neto devizne rezerve (devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve i drugim osnovima) na kraju decembra iznosile su 8.854 mil EUR, što predstavlja njihov najviši nivo na kraju jedne godine od kada se na ovaj način prate podaci (od 2000. godine).

Bruto devizne rezerve su u decembru smanjene za 364,7 mil EUR, dok su neto devizne rezerve smanjene za 867 mil EUR, pre svega kao rezultat značajnog smanjenja deviznih obaveza od strane države – i na domaćem i na međunarodnom tržištu (ukupno oko milion evra), a u ambijentu ostvarenih dobrih fiskalnih rezultata u 2018. godini. Odlivi su ostvareni za izmirenje obaveza po osnovu deviznih hartija od vrednosti na domaćem tržištu (73,7 mil EUR), neto razduženja po deviznim kreditima (37,4 mil EUR), kao i po osnovu dospeća dolarske evroobveznice Srbija 2018 (905,8 mil EUR), koje je najavljivano i za koje su devizna sredstva obezbeđivana tokom godine, u najvećoj meri iz dinara, što je doprinelo smanjenju javnog duga i poboljšanju njegove valutne strukture.

Odlivi iz deviznih rezervi realizovani su i po osnovu uobičajenih aktivnosti banaka u vezi sa deviznom obaveznom rezervom i po drugim osnovima ukupno u neto iznosu od 48,4 mil EUR.

Navedeni odlivi iz deviznih rezervi u značajnoj meri pokriveni su povećanjem deviznih rezervi po osnovu pozitivnih efekata tržišnih faktora i efikasnog upravljanja deviznim rezervama, zatim po osnovu donacija i ostalim osnovima.
Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u decembru iznosio je 674,7 mil EUR i bio je za 130,9 mil EUR veći nego u prethodnom mesecu. U 2018. godini u međubankarskoj trgovini realizovano je ukupno 6,9 mil EUR.

Dinar je u decembru nominalno ojačao za 0,1% u odnosu na evro, dok je u 2018. godini nominalna aprecijacija dinara prema evru iznosila 0,2%. Tokom decembra su na domaćem deviznom tržištu bili prisutni prvo deprecijacijski, a zatim i aprecijacijski pritisci, pa je NBS, u cilju ublažavanja prekomernih kratkoročnih oscilacija kursa intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu na obe strane (i kupovinom i prodajom deviza) i to u istom ukupnom iznosu - po 30 mil EUR. U 2018. godini NBS je intervenisala neto kupovinom 1,5 mil EUR (kupovina 1,8 mlrd EUR i prodaja 255 mil EUR).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta