Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Na velika vrata, Zastava se vratila u SAD
as Vegas -- Zastava oružje obnovila je prodaju sportskog i ličnog naoružanja na tržištu SAD, saopšteno je na otvaranju najvećeg svetskog sajma naoružanja u Las Vegasu.Kompanija Zastava oružje, koja ove godine slavi 166 godina postojanja, po prvi put se pod tim imenom pojavljuje na najvećem svetskom sajmu sportskog i ličnog naoružanja, koji u sredu počeo u Las Vegasu.

Kako su saopštili predstavnici kompanije Zastava Arms USA, koja je ekskluzivni partner kragujevačke firme i zastupnik svih zastavinih proizvoda, "američko tržište će konačno dobiti zaokruženu ponudu srpskog oružja"."Pored prodaje ličnog i sportskog naoružanja, na novi način ćemo predstaviti proizvode naše, srpske firme", saopštili su predstavnici kompanije Zastava Arms USA.

Prema njihovim rečima, posebna pažnja će se posvetiti i servisu i prodaji delova za Zastavino naoružanje, što je novost na ovom tržistu.

"Naš cilj je i da obnovimo pozitivnu sliku koju je srpska kompanija imala na polju prodaje ličnog naoružanja u Americi, ali i da značajno pomognemo u izgradnji Zastava brenda u celom svetu", rekli su novinarima vlasnici Zastava Arms USA.

Vlasnici Zastava Arms USA ističu da su ponosni na svoje srpsko poreklo i zbog toga su, kako kažu, "vratili srpsku trobojku na najveći sajam oružja".

Sajam naoružanja "Shot Show" u Las Vegasu nije otvoren za javnost, počeo je 22. januara, a svake godine ga poseti više od 65.000 akreditovanih proizvodjača i prodavaca sportske, vojne i policijske opreme iz 100 država sveta.


HBIS grupa pretekla Fiat - Železara najveći izvoznik u 2018. godini
Ukupna vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika iz Srbije u 2018. godini iznosila je 4,3 mlrd EUR, a najveći izvoznik bila je HBIS grupa sa izvozom od 749,5 mil EUR, čime je posle dužeg vremena sa trona "skinula" kompaniju Fiat Chrysler automobili Srbija (FCA Srbija).

Na drugom mestu na listi najvećih izvoznika u periodu od januara do decembra 2018. sada je FCA Srbija sa izvozom od 714,1 mil EUR, dok je treću poziciju zauzela Naftna industrija Srbije sa ostvarenim izvozom od 465 mil EUR, objavilo je Ministarstvo finansija.

Pirotski Tigar Tyres, je na četvrtoj poziciji sa ostvareni izvozom o 388,9 mil EUR, Robert Bosch je peti sa izvozom od 241,5 mil EUR.

Slede ih HIP Petrohemija sa rezultatom od 213,7 mil EUR, potom Tetra Pak sa 208,5 mil EUR, i Grundfos Srbija sa rezultatom od 203,6 mil EUR izvoza.

Deveti na listi je RTB Bor sa izvozom od 181,1 mil EUR, a deseta je Yura corporations sa 180,8 mil EUR.

Hemofarm sa izvozom od 175,9 mil EUR je 11. na listi najvećih izvoznika, kompanija Leoni zauzima 12. poziciju sa izvozom vrednim 167,3 mil EUR, a Henkel Srbija je 13. sa 163,5 mil EUR.

Potom slede kompanija Gorenje sa izvozom od 148,8 mil EUR, dok je poslednja na listi izvoznika Victoria Group sa 130 mil EUR.


HBIS Group surpasses Fiat – Zelezara biggest exporter in 2018
The total value of the export of the 15 biggest exporters from Serbia in 2018 amounted to EUR 4.3 billion, and the biggest exporter was HBIS Group, with EUR 749.5 million, which dethroned Fiat Chrysler Automobiles (FCA) Serbia after a long time.

FCA Serbia is now in the second spot, with EUR 714.1 million worth of exports, whereas the third spot belongs to Naftna Industrija Srbije (NIS), with EUR 465 million, the Ministry of Finance announced.

Tigar Tyres Pirot is fourth with EUR 388.9 million, whereas Robert Bosch placed fifth with EUR 241.5 million.

They are followed by HIP Petrohemija (EUR 213.7 million), Tetra Pak (EUR 208.5 million) and Grundfos Serbia (EUR 203.6 million).

RTB Bor is ninth with EUR 181.1 million, whereas Yura Corporation placed tenth with EUR 180.8 million.

Next on the list are Hemofarm (EUR 175.9 million), Leoni (EUR 167.3 million) and Henkel Serbia (EUR 163.5 million).

They are followed by Gorenje (EUR 148.8 million) and Victoria Group (EUR 130 million).


Telenor će u 2019. uložiti više od 100 mil EUR u ekonomiju Srbije
Telenor Srbija planira da u 2019. u ekonomiju Srbije uloži više od 100 mil EUR, kroz direktna ulaganja u telekomunikacionu infrastrukturu, unapređenje mobilnog interneta, razvoj digitalnih tehnologija, poreze i plate, kao i kroz druga davanja, najavio je novi direktor Telenora Srbija Majk Mišel.

- Želje korisnika biće pokretač i usmerenje za ulaganja Telenora. Nesumnjivo je da će više od 50% infrastrukturnih investicija ići u razvoj kapaciteta mreže, interneta i korišćenje servisa, kao i u inovacije - kaže Mišel.

Prethodna godina je bila dobra godina za poslovanje Telenora Srbija, pa je tako kompanija u poslednja tri kvartala rasla brže od konkurencije, dok je broj korisnika u tom periodu povećan za 3% u odnosu na isti period 2017-te, saopštila je kompanija.

U Telenoru trenutno radi više od 900 ljudi, i planira se povećanje broja zaposlenih, jer se očekuje rast ekonomije Srbije, kao i samog maloprodajnog tržišta.

Da podsetimo, sredinom ove godine, PPF postao je vlasnik 100% Telenorovih operacija u centralno-istočnoj Evropi za 2,8 mlrd EUR.

PPF upravlja ukupnom imovinom od 38 mlrd EUR u 22 zemlje i na tri kontinenta.


Sberbanka prodaje Agrokor u prvoj polovini 2019. godine?
Aleksandar Vedjahin, prvi potpredsednik Sberbanke, potvrdio je, odgovarajući na pitanja novinara u Davosu, da ta ruska banka planira da proda svoj udeo u Agrokoru od 39% u prvoj polovini ove godine, izveštavaju hrvatski mediji. Navode da je tu vest objavila agencija RIA novosti, a preneo Bloomberg.

- Jasno je da ruska banka u pregovorima s investitorima, kao i s aktuelnim poveriocima - vlasnicima Agrokora pokušava da postigne najbolju cenu za svoje deonice, ali se čini da Vedjahin svojom izjavom smanjuje manevarski prostor za Sberbanku - piše Jutarnji list.

U tom kontekstu napominje da kada prodavac najavi da želi da proda svoj "proizvod" do određenog datuma, tada kupac zna da se prodavcu jako žuri i može smanjiti cenu tog proizvoda.

- Osim, naravno, ako je prvi potpredsednik ruske banke želeo da pošalje poruku investitorima da ima dovoljan broj interesenata koji daju dobre ponude, pa "ko prvi devojci njegova devojka" - dodaje Jutarnji.

U tekstu dalje piše da se sve to, međutim, događa u situaciji kada još nije sprovedena u delo nagodba poverilaca Agrokora i kada traju pregovori oko refinansiranja roll-up kredita vrednog 1,06 mlrd EUR. Implementacija nagodbe poverilaca trebalo bi da bude gotova do kraja marta ove godine, poručili su iz Agrokora, a roll-up kredit bi trebalo da bude refinansiran od aprila do juna.

- Problem je u tome što će Agrokor do tada plaćati efektivne kamate za roll-up u iznosu od 14%, što je destruktivno po kompaniju, i u koncernu se nadaju da će uspeti značajno da spuste iznos kamate - navodi hrvatski list.

Portal Index.hr podseća da je Maksim Poletajev, savetnik predsednika uprave Sberbanke, prošlog meseca izjavio za Rojters da Sberbanka razmatra ponude potencijalnih kupaca Agrokora. On je tada rekao da je Sberbanka već počela da dobija ponude za svoj udeo od različitih fondova iz SAD-a, Kanade i Velike Britanije.

- Sve će zavisiti od cene, za sada razmatramo ponude - kazao je Poletajev.

Takođe je rekao da je Sberbanka u razgovorima s raznim investitorima koji bi mogli da učestvuju u refinansiranju Agrokorovog duga.


Ruskom fondu za direktne investicije ponuđena Petrohemija i ostala neprodata preduzeća
Ruske investicije u Srbiji premašile su cifru od 4 mlrd USD, ali bi u naredne dve godine, kroz pronalaženje novih investicionih projekata, mogle doneti još 500 mil USD novih investicija.

Naime, čelni ljudi Ruskog fonda za direktne investicije i Razvojna agencija Srbije potpisali su sporazum o saradnji u pronalaženju novih investicionih projekata. Reč je o investicijama, kako objašnjava vršilac dužnosti direktora Razvojne agencije Srbije Radoš Gazdić, potpuno odvojenim od onih koje su potpisane tokom posete Vladimira Putina Beogradu, odnosno od gasovoda do Bugarske i proširenja gasnog skladištva Banatski Dvor.

Ruski investiconi fond za direktna ulaganja postoji od 2011. godine i već sarađuje s partnerima i fondovima iz Azije, na Bliskom istoku, Francuskom, Italijom.

– Saradnju možemo očekivati na različitim projektima, a prevashodno će se oni ticati preduzeća koja su preostala za privatizaciju, potom brzorastućih proizvodnih privatnih preduzeća, s akcentom na ona koja imaju plan da u nekom budućem periodu izlaze na rusko, ali i druga tržišta – naveo je Gazdić. – Dodatni akcenat je stavljen na zajednički rad u sferi agrobiznisa, posebno prehrambene industrije, u kojoj Ruski fond ima značajne partnere.

Čelnik Razvojne agencije Srbije podseća na to da su se do sada direktna ruska ulaganja u Srbiji odnosila na energetski sektor i tek nešto malo u sferu proizvodnje, a cilj je da se sada započne saradnja radi povećanja ulaganja upravo u proizvodna preduzeća. Da bi se to i ostvarilo, RAS će Ruskom fondu omogućiti uvid u stanje srpskih preduzeća.

– Imamo portfolio preduzeća koja su preostala da se privatizuju. Njih ćemo na najbolji način predstavniti ruskim partnerima i videti da li sa njihove strane postoji zainteresovnost za neka od njih. Sa druge strane, RAS poseduje najveću bazu domaćih preduzeća i domaćih dobavljača, pa će i taj portfolio biti dostupan predstavnicima Ruskog fonda da bi on napravio analizu i eventualno prepoznao odgovarajuća preduzeća ovde u Srbiji – istakao je Gazdić.
– Radimo i na jednom velikom programu baze dobavljača na teritoriji Srbije, da bi njihova analiza pokazala koja od tih preduzeća imaju potencijal da značajnije rastu u budućem periodu. S ruskim partnerima pokušaćemo da pomognemo ta preduzeća da postanu značajniji tržišni partner, kako na ruskom tržištu, tako i na evropskom.

Valja podsetiti na to da je, po nedavnim podacima Ministarstva privrede, za privatizaciju ostalo još nešto više od 80 preduzeća. Ministarstvo ih priprema za privatizaciju, rade se nove procene i pripremaju planovi ili za njihovu prodaju, pronalaženje strateškog partnera ili za likvidaciju. Poslednjih meseci najavljuje se da su Rusi zainteresovani za pančevačku Petrohemiju, a ona jeste jedno od preduzeća čija se privatizacija očekuje narednih meseci.

Inače, Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je sredinom januara da su za kupovinu Petrohemije iz Pančeva zainteresovane ruske firme, ali da ima potencijanih kupaca i iz drugih zemalja.

Predsednik sindikata Pravda HIP Petrohemije Zlatko Bekić rekao je da bi tender za privatizaciju HIP Petrohemije mogao bi da bude raspisan u prvom kvartalu 2019, kao i da je kompanija NIS spremna da se javi na konkurs.


Zapošljavaju više od 700.000 ljudi

Ruski fond direktnih investicija zapošljava više od 700.000 ljudi i ostvaruje prihode koji iznose više od 5% ruskog BDP-a. Takođe, uspostavio je zajednička strateška partnerstva s vodećim međunarodnim suinvestitorima iz više od 15 država sveta.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta