Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija bi mogla da postane većinski vlasnik Komercijalne banke?
Iako su rokovi za prodaju Komercijalne blizu, nije isključeno da umesto privatne kompanije njen većinski vlasnik postane država Srbija.

Naime, Vlada Srbije i MMF dogovorili su se pre nekoliko meseci da država oglasi prodaju Komercijalne banke do 30. juna ove godine i da je proda do kraja 2019. Nije, međutim, sigurno da će ovaj scenario i da se dogodi.

Kako saznaje Blic, moguće je da država zadrži svoj udeo u banci i čak da ga poveća tako što bi isplatila ostale akcionare. Praktično Srbija, koja je vlasnik 41,7% akcija Komercijalne banke, kupila bi i 24,4% akcija koje su u vlasništvu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i 10% deonica koje su danas u vlasništvu Svetske banke, odnosno njenog ogranka IFC.

- Komercijalna banka bi na taj način postala najveća državna banka u Srbiji, a državu to ne bi koštalo malo. Vlada bi, naime, morala iz budžeta da isplati akcionarima garantovani iznos od 252 mil EUR. To je precizirano ugovorom iz 2006, prema kojem akcionari Komercijalne banke, EBRD, IFC, Svedfond i nemački DEG, imaju pravo da aktiviraju takozvanu "put opciju", ako država ne započne prodaju Komercijalne banke, pošto su od 2006. do 2009. uložili 170 mil EUR u njene akcije. Aktiviranje ove opcije znači da je država obavezna da kupi njihove akcije po unapred utvrđenoj ceni ako oni žele da ih prodaju, a žele i više puta su to javno govorili u ovim međunarodnim finansijskim insitucijama - kaže izvor Blica.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Milojko Arsić kaže da bi odustajanje od privatizacije Srbiju "mnogo koštalo":

- Pokazalo se da Srbija loše upravlja i preduzećima i bankama i da se banke često koriste za finansiranje privilegovanih biznismena, što dovodi do nenaplativih kredita i propasti banaka. To smo mogli da vidimo na nekoliko primera gašenja banaka tokom prethodnih godina, što nas je ukupno koštalo milijardu evra. Zato je u zemlji gde postoji korupcija banke bolje privatizovati - ocenio je Arsić i dodao da bi Srbiji, u slučaju prodaje Komercijalne banke, bilo dobro da u vlasništvu zadrži Poštansku štedionicu koja najviše radi sa stanovništvom.


Republic of Serbia to become majority owner of Komercijalna Banka?
Although the deadline for the sale of Komercijalna Banka expires soon, there"s a possibility of the Republic of Serbia becoming its majority owner instead of a private company.

The Government of Serbia and the IMF agreed several months ago for the state to put Komercijalna Banka up for sale before June 30, 2019, and sell it by the end of 2019. This scenario, however, is not certain to take place.

As Blic learns, the state might keep its share and even increase it by paying out other shareholders. Practically, Serbia, which owns a 41.7% stake in Komercijalna Banka, would buy the 24.4% stake belonging to the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) and the 10% stake owned by the World Bank, that is, the IFC, one of its branches.

– Komercijalna Banka would therefore become the largest state bank in Serbia, which would cost the state a lot. The government would have to pay the shareholders a guaranteed amount of EUR 252 million from the budget, as specified in the 2006 agreement, under which the shareholders of Komercijalna Banka, namely, the EBRD, the IFC, SwedFund and Germany"s DEG, have the right of activating the so-called “put option” if the state doesn’t initiate the sale of Komercijalna Banka, as they invested EUR 170 million in its shares between 2006 and 2009. The activation of this option would mean that the state is obligated to buy their shares at a previously determined price if they want to sell them, and they do and have said so publically on several occasions – the Blic source says.

Milojko Arsic, a professor at the Faculty of Economics, says that, if the state were to give up on the privatization, it would cost Serbia a lot.

– Serbia has shown that it is bad at managing companies and banks and that banks are often used to finance favored businessmen, which leads to NPLs and banks ruination. There have been several examples of banks being closed in the past years, costing us a billion euros in total. In a country where corruption is so high, privatization is a better option for banks – Arsic said and added that, in case Komercijalna Banka is sold, Serbia would do well to keep Postanska Stedionica in its ownership, as it has the most developed retail business.


Svetska banka podigla procenu rasta SRB za 2018, za svet smanjila
Svetska banka je povećala projekciju rasta Srbije za 2018. godinu za 0,5% na 3,5% u odnosu na prognozu iz prošlog juna, dok je procenu prošlogodišnjeg rasta globalne privrede smanjila za 0,1% na 3,0 %.

Ovaj međunarodni kreditor je zadržao prognoze rasta srpske privrede za 2019. godinu na 3,5%, kao i za 2020. i 2021. godinu na 4,0%, u najnovijem izveštaju "Globalne ekonomske perspektive" objavljenom danas na sajtu Svetske banke.

Istovremeno, u izveštaju su revidirane naniže projekcije rasta svetske ekonomije za tekuću i narednu godinu za po 0,1%, na 2,9% i 2,85%.

Analizirajući ekonomske prilike po regionima, Svetska banka navodi da su umerena inflacija i niske kamatne stope doprinele ubrzanju privrednog rasta u nekim zemljama, ističući kao primer Mađarsku, Srbiju, Poljsku.

Takođe, napominje da su na Zapadnom Balkanu pojedine zemlje, poput Srbije, Albanije i BJR Makedonije, ublažile kamatne stope usled stabilne i niže inflacije od targetirane.

Svetska banka je zadržala procenu rasta Bosne i Hercegovine za prošlu i 2019. godinu na 3,2%, odnosno na 3,4% dok je smanjila za 2020. za 0,1% na 3,9 %.

Hrvatskoj je povećala procenu rasta BDP-a za 2018. i za ovu godinu za po 0,1% na 2,7% i 2,8%, respektivno, a zadržala projekciju za 2020. na 2,8 %.

Makedoniji je za sve tri posmatrane godine povećana prognoza rasta za po 0,2 % na 2,5% 2,9 i 3,2 %.

Rast BDP-a Crne Gore za 2018. godinu revidiran je naviše za 1,0% na 3,8 %, a takođe je povećana prognoza za 2019. za 0,3 % na 2,8 % i za 2020. godinu za 0,4 % na 2,5 %.

Inače, povodom usporavanja rasta globalne ekonomije, Svetska banka je kao razloge za to navela povišene trgovinske tenzije i posrtanje međunarodne trgovine.


Na vidiku promena vlasništva u Ikarbusu, FAM-u, Lasti i Tigru?
Proces privatizacije biće završen u mandatu ove vlade, rekao je ministar Goran Knežević, kada je 11. avgusta 2016. preuzeo Ministarstvo privrede. On nije prvi koji je to obećao budući da prodaja državnih preduzeća traje tri decenije i svaka vlada pokušava da se reši tog kamena oko vrata, piše Politika.

U potrazi za kupcem trenutno je oko 90 preduzeća u kojima radi 30.000 ljudi. Ali, ima nade da se Kneževićevo obećanje ispuni, jer je prethodne godine znatan napredak u rešavanju problema neuspešnih državnih preduzeća a nazire se da će u sledećih nekoliko meseci vlasništvo biti promenjeno u Ikarbusu, Lasti, Tigru i FAM-u, dodaje beogradski list.

Prema oceni Fiskalnog saveta, privatizacija je otkočena prodajom velikim preduzeća - RTB Bora i PKB-a, kao i otvaranjem stečaja u Azotari.

U međuvremenu je i FAP ostao samo sa desetak zaposlenih (za remont vojnih kamiona).

Tako se umanjila lista državnih preduzeća koja su, usled svoje veličine i neuspešnog poslovanja, imala znatan negativan efekat na javne finansije i privredni rast (dobijala su direktne subvencije ili drugu pomoć pomoć države preko Fonda za razvoj, nisu plaćala račune za struju, gas i drugo)

Najizazovniji zadaci, napominje Fiskalni savet, ostaju: Resavica, Petrohemija, MSK. Rastu izgledi za privatizaciju nekoliko preduzeća Ikrbusa, Tigra u Pirotu, Laste, FAM-a.

- Navedena preduzeća uglavnom posluju s poslovnim i neto gubitkom, nalaze se u stečajnom postupku (u njegovoj "mekoj" varijanti: Unapred pripremljenom procesu reorganizacije), poslovanje zasnivaju na finansijskoj podršci države. Za dva preduzeća (Ikarbus i FAM) po svoj prilici ulazi se u zavšnu fazu privatiacije iz UPPR-a. Kineski investitor preuzima dugovanja Ikarbusa a američki FAM-a, pa bi, nakon konverzije u kapital, oni postali većinski vlasnici ovih preduzeća, sa ukupno oko 400 zaposlenih - navodi Fiskalni savet.

Za druga dva (veća) preduzeća ishod je neizvesniji. Nagovešteno je intresovanje nemačkog investitora za Tigar, dok se za Lastu očekuje da bude atraktivna investitorima zahvaljjući višegodišnjem ugovoru o prevozu zaključenom s gradom Beogradom.


Ikarbus preuzimaju Kinezi
Vićentić je Tanjugu rekao da će država ostati vlasnik oko 26 odsto, a preostali deo biće u vlasništvu malih akcionara. On kaže da će kineski partner otkupiti i oko 9,5 milione evra duga "Ikarbusa"Sredinom ove godine očekuje se privatizacija "Ikarbusa" iz Zemuna, a generalni direktor te fabrike koja se bavi proizvodnjom autobusa, Aleksandar Vićentić, kaže da će novi većinski vlasnik biti kineski Jinlong koji planira proširenje proizvodnje i na elektrovozila.
Naveo je da je proces privatizacije već počeo kroz Unapred pripremljeni plan reorganizacije, te da očekuje da će sredinom juna kineskom partneru biti prodato 51 odsto "Ikarbusa".

Vićentić je Tanjugu rekao da će država ostati vlasnik oko 26 odsto, a preostali deo biće u vlasništvu malih akcionara.

On kaže da će kineski partner otkupiti i oko 9,5 milione evra duga "Ikarbusa".

- 'Ikarbus' ne posluje baš sjajno od sredine 2018. Imamo posla, ali ne dovoljno. Trenutno radimo sedam autobusa za kupca u Mađarskoj, još dva autobusa za lokalne kupce, a radimo i velike remonte za GSP - rekao je Vićentić.

Naveo je da se za socijalni program, koji je sproveden pred kraj prošle godine, opredelilo oko 140 zaposlenih koji su dobili 200 evra po godini radnog staža, a da je u preduzeću ostalo 120 radnika.

- Otišli su uglavnom stariji zaposleni. Uspeli smo da sačuvamo kompletan inženjerski kadar što je i nama i firmi koja nas kupuju najbitnije - rekao je Vićentić.

Za kineski Jinlong je rekao da je jedan od najvećih svetskih prozivođača baterija za elektrovozila, te da je veliki proizvođač elektroautobusa, elektrokamiona i elektrodostavnih vozila.

- Jinlong ima ozbiljne planove za 'Ikarbus'. Zadržaće postojeći proizvodni program i proširiće ga elektrovozilima koje planira najpre da ponudi zemljama Jugoistočne Evrope, a potom i ostalom delu Evrope - rekao je Vićentić.

Naglasio je da se u Evropi i celom svetu praktično dešava revolucija u autoindustriji, jer se prelazi sa dizelmotora na elektromotore i da su u toj oblasti Kinezi daleko ispred svih drugih u svetu.

"Ikarbus” je osnovan 1923. godine, kao prva fabrika aviona na Balkanu, da bi kasnije promenio delatnost.

Prvi autobus u "Ikarbusu” proizveden je 1954. godine, po licenci austrijske firme "Saurer".

Do sada je u toj fabrici proizvedeno više od 20.000 autobusa, od čega je znatan deo izvezen.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta