Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija napredovala za četiri mesta na Doing business listi
Srbija je napredovala za četiri mesta na Doing business listi Svetske banke za 2020. godinu. Naša država sada zauzima 44. poziciju među 190 rangiranih zemalja.

Na listi 20 zemalja koje su ostvarile najveći napredak u poboljšanju poslovnog ambijenta su i ekonomske sile poput Kine i Indije, ali i Džibuti, Bangladeš, Kenija, Kuvajt, Mjanmar, Nigerija…

Od zemalja iz okruženja, nabolje je plasirana Severna Makedonija koja se nalazi na 17. mestu. Slovenija je 37, a iza Srbije nalaze se Crna Gora na 50. i Hrvatska na 51. mestu. Mađarska je 52, a Rumunija je 55. mestu. Bugarska se nalazi na 61. poziciji, dok je Albanija 82. na spisku od 190 zemalja.

Prva pozicija pripada Novom Zelandu, a dugoplasirani je Singapur.


Fiat sprema deset modela na struju - Šansa i za Kragujevačku fabriku
Posle dužeg vremena Fiat je povukao strateški potez koji će se odraziti i na fabriku u Kragujevcu. Grupacija Fiat Chrysler automobili izgradiće sledeće godine kompleks za montažu baterija vredan 50 mil EUR u Torinu. To će omogućiti elektrifikaciju 13 novih modela i vratiti Fiat na svetsku scenu. Kakva je šansa za modifikaciju našeg modela 500 L?

Fiat se na ovaj potez odlučio, jer proizvodnjom električnih vozila u budućnosti izbegava milionske kazne po pooštrenim evropskim propisama o emisiji izduvnih gasova.

- Planiramo uvođenje 13 novih ili osveženih modela od kojih će 10 biti isključivo na struju. Prvi se očekuje fiat 500 čija proizvodnja počinje u drugom kvartalu 2020. Planiramo dosta i hibridnih, ali i plagin (Plug in) hibridnih vozila - kaže Pjero Golijeri iz Fiata.

Ove tehnloške izmene će svakako uticati i na izbor novog modela ili modifikaciju već postojećeg koji se proizvodi u Kragujevcu, kažu analitičari.

- Mislimo da je budućnost u elektrici i u hibridinim verzijama, naročito u plagin hibridima koji mogu preko dana da idu na struju u gradu, a kada treba tu su SUS motori za duža putovanja - kaže Golijeri.

Proizvodnja plagin hibridnih džipova se očekuje u Detroitu, a naznačeno je da će se proizvoditi i potpuno električni džipovi.


Četvrtina kapitala Dunava ponuđena na prodaju
Beograd -- Ministarstvo privrede ponudilo je na prodaju 24,5 procenata, što je državni kapital, u firmi AD Dunav iz Grocke po početnoj ceni od 424,7 hiljada evra.
Kapital ovog preduzehca čija je delatnost proizvodnja sintetičkih teksturiranih filamenata, efektnih i kombinovanih prediva i konca procenjen je 3,4 miliona evra, a početna cena državnog kapitala koji se prodaje je 50 procenata procenjene vrednosti.

Državni kapital prodaje se kroz prikupljanje pismenih ponuda čije otvaranje je zakazano za 12. novembar


Gubitaška javna preduzeća ne mogu da budu sponzori
Beograd -- Država je odlučila da stopira sponzorstva i donacije koje uplaćuju javna preduzeća koja posluju u minusu.
Po nedavno objavljenom izveštaju Agencije za privredne registre, a na osnovu obrađenih finansijskih izveštaja za 2017. i 2018. godinu, u Srbiji je lane obavezu podnošenja izveštaja o poslovanju imalo 637 javnih preduzeća, a obavezu je ispunilo 561. U tih 561 javnih preduzeća bilo je zaposleno 117.507 radnika.

Od ukupno obrađenog 561 javnog preduzeće, lane je 393 poslovalo s neto dobitkom, a 135 s neto gubitkom.Od ukupno 15 sektora u kojima su poslovala javna preduzeća, 11 je lane završilo s pozitivnim neto rezulatom, dok je kod šest sektora zabeleženo smanjenje ukupnog dobitka.

U izveštaju APR-a daju se podaci o ukupnim finansijskim performansama javnih preduzeća u Srbiji tako da se iz njih ne vidi koja su tačno javna preduzeća poslovala s gubitkom, odnosno kojih je to 135 preduzeća lane zabeležilo gubitak. Ti podaci su važni zbog činjenice da se deo gubitaka javnih preduzeća pokriva iz buyeta. No, poslednji objavljeni podaci APR-a bitni su za Vladu Srbije jer je ona na poslednjoj sednici usvojila Uredbu kojom od direktora javnih preduzeća traži da joj u tančine predstave poslovanje od naredne godine do 2022.

U Uredbi Vlade Srbije navodi se da javna preduzeća koja koriste novac iz budžeta za finansiranje tekućeg poslovanja, kao i ona koja su poslovala s gubitkom prema poslednjem objavljenom finansijskom izveštaju, a to jeste ovaj koji je objavio APR, ne mogu naredne godine planirati novac za sponzorstvo i donacije.

S druge strane, javna preduzeća koja posluju pozitivno, odnosno ostvaruju neto dobitak, moraju prikazati kriterijume za korišćenje novca za posebne namene – sponzorstva, donacije, humanitarne i sportske aktivnosti, reprezentaciju, reklame i propagande, pri čemu svota ne može biti viša od one koja se troši u ovoj godini.

Takođe, tim Vladinim aktom nalaže se direktorima javnih preduzeća da utvrde precizne ciljeve poslovanja za narednu godinu, 2021. i 2022, odnosno navedu ciljeve za taj period, kanale pomoću kojih će ostvariti profit, kao i načine na koje će se moći proveriti njihova ispunjenost. Javna preduzeća Vladi Srbije moraju dostaviti i podatke o upražnjenim radnim mestima, polnoj i starosnoj strukturi zaposlenih, zahtevima za novim radnim mestima i planovima za zapošljavanje novih radnika.

U Uredbi Vlade Srbije od čelnika javnih preduzeća traži se da racionalno planiraju nabavku službenih vozila, kao i da moraju sačiniti valjano obrazloženje za njihovu nabavku.

Kada je reč o investicijama koje javna preduzeća planiraju za naredne tri godine, mora biti navedena njihova dinamika, rizik u poslovanju i plan upravljanja rizicima, a obavezne su i aktivnosti koje javno preduzeća planira da sprovede u cilju koorporativnog upravljanja.

Dakako, javna preduzeća će Vladi Srbije morati dostaviti i ciljeve koje planiraju za naredne tri godine, ključne aktivnosti koje će do njih dovesti, uz analizu tržišta i konkurencije, plan prodaje i unapređenja marketing-strategije. Javna preduzeća moraju i da predstave svoju kreditnu zaduženost, kao i planirane nabavke dobara, radova i usluga u naredne tri godine, i to uz detaljno obrazloženje.


Slovenci oživeli srpsku fabriku: Dali 107 miliona evra za modernizaciju VIDEO
Sevojno -- Valjaonica aluminijuma u Sevojnu je za poslednjih 17 godina, od kada je prešla u ruke slovenačkog Impola, povećala proizvodnju za pet puta.
"Čak 96 odsto proizvoda se izvozi, a u modernizaciju fabrike uloženo je 107 miliona evra" rekao je generalni direktor Impol Sevala Ninko Tešić povodom Dana te firme.

"Svaka poslovna godina Impol Sevala je bolje od prethodne, pa i ove se uspešno borimo sa recesijom na evropskom tržištu. Ostvarena dobit od početka godine je 95 odsto od planirane. Prošle je dobit Impol sevala bila preko 7,5 miliona evra, a najveći deo je stavljen u funkciju nastavka realizacije novog investicionog ciklusa", istakao je Tešić.Rekao je da će izvoz do kraja godine dostići cifru od 110 miliona evra. Tešić je naveo da je najvažniji investicioni projekat trenutno modernizacija i revitalizacija "toplog valjačkog stana".

"Ovo je najvažniji projekat za fabriku, kako po uticaju na proizvodnju, tako po kompleksnosti operacija i finansijskoj vrednosti. Prvu fazu modernizacije smo završili, a u 2020. ceo posao će biti urađen, dok će vrednost ukupne investicije iznositi preko 21 milion evra", naveo je Tešić.

U Impol Sevalu radi 651 radnik, čija je prosečna zarade 81.000 dinara, a povodom Dana preduzeća isplaćena im je i nagrada u iznosu od 19,5 hiljada dinara.


Informatika počinje isplatu dividendi za 2018. godinu
Izvršni odbor beogradske Informatike AD doneo je odluku o isplati dividende za 2018. godinu koja za akcionare fizička lica iznosi 66,3 dinara u neto iznosu.
To je objavljeno na Beogradskoj berzi.

Akcionarima - pravnim licima pripada bruto iznos dividende od 78 dinara po akciji.Informatika ima 180.000 akcija, od čega je 30,5 procenata, prema evidenciji Centralnog registra hartija od vrednosti (CROV), u vlasništvu Javnog preduzeća Srbijagas, dok sama firma ima 9,1 odsto ovih hartija od vrednosti.

Nešto više od polovine akcija Informatike u vlasništvu je pravnih lica a 47,1 procenat imaju fizička lica.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta