Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Novi investitori u Srbiji: Nemci otvaraju fabriku i zapošljavaju 100 ljudi
Svilajnac -- Nemačka kompanija "HDT" koja se bavi elektronikom je danas postala novi investitor u Opštini Svilajnac.
Predsednik opštine Svilajnac Predrag Milanović, je Kompaniji HDT, koja je deo "Beha Grup" iz Nemačke, uručio građevinsku dozvolu za izgradnju fabrike elektronskih mernih uređaja, na zemljištu koga je ova kompanija kupila u Svilajncu.

Građevinsku dozvolu za izgradnju Milanović je uručio direktoru "Beha Grup" Lars Behu. Reč je o zemljištu od jednog hektara u Slobodnoj zoni Svilajnca, a fabrika koja će se graditi je površine preko 2.000 kvadratnih metara i proizvodiće elektronske merne instrumenteIzgradnja fabrike počeće naredne sedmice, a 1. aprila idiće godine počeće sa proizvodnjom. Investicija je vredna milion evra, a biće zaposlieno 100 radnika.

"Beha Group" je novi strani investitor iz oblasti elektronike, u Svilajncu fabriku ima i Kompanija "Panasonik" iz Japana, a to govori "da smo bili na pravom putu kada smo odlučili da osnujemo Slobodnu zonu i kad smo otvrili nove smerove u Srednjoj školi i primenili sistem dalnog obrazovanja", istakao je MIlanović posle potpisivanja ugovora i uručenja građevinske dozvole.

On je dodao da je opštinska administracija za izgradnju ove fabrike "spremila svu dokumentaciju i izgradnja može početi".

"Beha Group" je izvozno orijentisana, a njihovi klijenti su poznate kompanije iz zapadne Evrope, SAD, Japana i Kine.

Lars Beha je objasno da se radi o porodičnoj kompaniji koja posluje više od 50 godina i bavi se proizvodnjom elektronskih mernih instrumenata.

"Imamo fabrike u Nemačkoj i Kini i razvojni centar u Beogradu koji odlično funkcioniše 10 godina. Za Svilajnac smo se odlučili, u konkurenciji više opština, jer je opštinsko rukovodstvo ovde veoma kooperativno i ažurno", rekao je Beha.


Paprene kazne: Lažne gazde će plaćati i do dva miliona dinara
Novi Sad -- Stvarni vlasnici firmi u Srbiji koji još uvek nisu evidentirali podatke o stvarnom vlasništvu imaju rok da to učine najkasnije do 31. januara naredne godine.
Agencija za privredne registre (APR) ima obavezu da proverava da li su registrovani vlasnici evidentirali podatke o stvarnom vlasništvu i da nakon isteka predviđenog roka preduzme dalje korake.

To je jedna od izmena Zakona o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, usvojenog prošle godine, koje predviđa Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika koji je Vlada Srbije uputila poslanicima Skupštine Srbije na usvajanje. Centralna evidencija stvarnih vlasnika počela je rad 31. decembra 2018. godine i do kraja osmog meseca ove godine 82 odsto privrednih društava prijavilo je stvarne vlasnike, dok ostali to nisu učinili, piše Dnevnik.Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, kao zakonski akt od naročitog značaja za unapređenje postojećeg sistema otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranje terorizma i usaglašavanja domaćeg zakonodavstva sa svim međunarodnim standardima u toj oblasti, mora se bliže urediti u pogledu kontrole evidentiranja podataka, njihove istinitosti i tačnosti, kao i dati ovlašćenje za podnošenje zahteva za pokretanje prekšajnog postupka.

Pomenutim izmenama i dopunama treba da se obezbedi efikasniji rad i delovanje državnih organa koji nadziru evidenciju stvarnih vlasnika. Istovremeno se obezbeđuje i efikasniji nadzor nad primenom Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma od strane obveznika i drugih organa.

Tako će ubuduće APR imati obavezu da proverava da li je registrovani subjekat evidentirao podatke o stvarnom vlasniku u Centralnu evidenciju u roku od 15 dana od osnivanja. APR-u se daje i ovlašćenje da podnosi zahtev za pokretanje prekrašajnog postupka protiv vlasnika koji se ne evidentira u Centralnu evidenciju u zakonskom roku. Pravo na proveru evidencije stvarnog vlasnika ima i Narodna banka Srbije, koja takođe može pokrenuti postupak protiv pravnog lica koje obavlja menjačke poslove, a da se nije upisalo u evidenciju.

Izmenama i dopunama Zakona o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika predlaže se novčana kazna od 500.000 do 2.000.000 dinara za prekršaj za pravno lice koje ne evidentira podatak o stvarnom vlasniku u roku od 15 dana od dana osnivanja, kao i za registrovane subjekte koji u Centralnu evidenciju unesu netačne podatke, tačne i ažurne podatke i dokumente na osnovu kojih je to učinjeno. Takođe, predloženo je da se i odgovorno lice u pravnom subjektu prekršajno kazni novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.


SPAJANJE GIGANATA NA POMOLU Fijat Krajsler pregovara sa francuskim rivalom
Italijansko-američki proizvođač automobila Fijat Krajsler potvrdio je danas da je u pregovorima o partnerstvu sa francuskim rivalom, kompanijom Pežo, javlja agencija AP.

Ovo je druga Fijatova ponuda ove godine s ciljem preoblikovanja svetske automobilske industrije, koja se suočava sa ogromnim izazovima vezanim za zaokret kompanija ka proizvodnji električnih i autonomnih vozila, napominje američka agencija.
U saopštenju Fijata se navodi da su u toku razgovori koji su "usmereni na stvaranje jedne od vodećih svetskih grupacija u sektoru mobilnosti", ali se ne precizira da li je cilj potpuno spajanje ili, kako ocenjuje AP, "gubitnički savez".

Podrobniji detalji nisu dati. Iz francuske grupe PSA Pežo objavljeno je slično saopštenje.

Fijat Krajsler dugo traži partnera s kojim bi podbočio investicije u ovoj industriji koja podrazumeva visoke kapitalne troškove, imajući u vidu prognoze da će neuspeh u konsolidaciji i prilagođavanju promenama u ovom sektoru neminovno dovesti do propasti nekih kompanija.Italijansko-američka kompanija je ranije ove godine bila u pregovorima o spajanju sa drugim francuskim proizvođačem automobila, Renoom, čime bi nastao treći najveći svetski proizvođač vozila.Ti pregovori su, međutim, propali zbog zabrinutosti francuske vlade za funkcionisanje njenog saveza sa japanskim partnerom Nisanom, kao i zbog kritika vodećeg sindikata u Renou.

Grupa Fijat Krajsler Automobili nastala je 2014. godine spajanjem italijanskog proizvođača automobila Fijata i američke kompanije Krajsler, koju je italijanski partner vratio sa ivice bankrota, podseća AP.


Hotel Srbija u Niškoj Banji dobio novog vlasnika - Renoviranje do kraja 2020. godine
Hotel Srbija u Niškoj Banji dobio je novog vlasnika. Hotel je kupio Zvezdan Milovanović, vlasnik TV Kopernikus, izjavio je u emisiji "Danas" na televiziji Zona Plus predsednik Gradske opštine Niška Banja Dejan Jovanović. On je rekao da su očekivanja da Hotel Srbija bude renoviran do kraja iduće godine.

- Biće to hotel sa pet zvezdica, sa dva sprata ispod zemlje. "Minus jedan" parking, "minus dva" bazen, sa svim dodatnim sadržajima - rekao je Jovanović.

On je dodao da će po završetku meštani Niške Banje, ali i Niša, biti ponosni na takav jedan hotel.

Hotel Srbija je do 2003. bio u vlasništvu Srbijaturista, a u postupku privatizacije postao je vlasništvo američkog biznismena Srbe Ilića. Kako je Ilić vrlo brzo odustao od poslovanja u Srbiji, Hotel Srbija se 2005. godine ponovo našao na prodaji, a novi kupac bila je firma Delta Matik.

Međutim i ta kompanija je odustala od ulaganja u objekat i on je propadao svih proteklih godina.

Kompanija Twinel doo Niš čiji je jedan od vlasnika Zvezdan Milovanović kupila je Hotel Srbija od kompanije Delta Matik.


Hotel Srbija in Niska Banja gets new owner – Renovation by the end of 2020
Hotel Srbija in Niska Banja has a new owner. The hotel was bought by Zvezdan Milovanovic, the owner of TV Kopernikus, as said on TV Zona Plus by the president of the municipality of Niska Banja, Dejan Jovanovic. He said that Hotel Serbia was expected to be renovated by the end of 2020.

– It will be a five-star hotel with two underground levels, featuring a parking area and a pool, respectively, with additional features – Jovanovic said.

He added that, upon completion, residents of Niska Banja and Nis would get a hotel they can be proud of.

Until 2003, Hotel Srbija was owned by Srbijaturist, and American businessman Srba Ilic became the owner in the privatization process. As Ilic soon gave up on doing business in Serbia, Hotel Srbija was put up for sale again in 2005, and the company Delta Matik was the new buyer.

However, that company also gave up on investing in the facility, which consequently kept on deteriorating.

Twinel doo Nis, one of whose owners is Zvezdan Milovanovic, bought Hotel Srbija from Delta Matik.


Kompanija Carlsberg poklonila mini pivaru Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu
Kompanija Carlsberg Srbija poklonila je Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu mini pivaru koja će studentima omogućiti bolji uvid u celokupan postupak proizvodnje piva, saopštila je danas ta kompanija. Pivaru su, kako se navodi, otvorili direktor kompanije Carlsberg Srbija Vladimir Vava i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije Mladen Šarčević.

- Donacijom pivare Tehnološkom fakultetu nastavljamo dugogodišnju saradnju sa ovom obrazovnom institucijom i nastojimo da budućim stručnjacima iz oblasti pivske industrije omogućimo da tokom školovanja steknu i praktična znanja koja će biti u mogućnosti da primene kasnije u svom poslu - rekao je Vava.

Šarčević je kazao da će pogon mini pivare dodatno osnažiti postojeću istraživačku infrastrukturu i omogućiti dalji razvoj Tehnološkog fakulteta.

- Ovo je odličan primer javno-privatnog partnerstva sa jedne strane, i odlična osnova za razvoj dualnog obrazovanja - rekao je Šarčević.

On je ocenio da su Carlsberg i Dunđerski Fondacija prepoznali Tehnološki fakultet Univerziteta u Novom Sadu kao visokoškolsku ustanovu koja obrazuje kvalitetne kadrove zbog čega od 2015. godine dodeljuju stipendije najboljim studentima II, III i IV godine osnovnih akademskih studija i master akademskih studija studijskog područja Prehrambena biotehnologija.


Kako Bregzit utiče na Srbiju, i ko će to prvi osetiti na novčaniku
Dešavanja oko Bregzita imaju uticaj na sva tržišta, pa i na naše, domaće.
Zvaničnici Evropske unije pristali su da produže rok za Bregzit do 31. januara 2020. godine.

Novi rok je, kako su poručili iz EU, "fleksibilan", a Velika Britanija može da napusti Uniju i pre roka ako sporazum o izlasku odobri parlament u Londonu. Poslanici u Britaniji trebalo bi ove nedelje da glasaju o predlogu premijera Borisa Džonsona da raspiše vanredne izbore za 12. decembar.

Koliko god se možda činilo da je ovo na "dugom štapu" i da nema uticaja po nas - ima.

- Nije tačno da ne utiče, ta vrsta geopolitičkog događaja može da prouzrokuje nestabilnost, posebno na tržištima. Ne samo Bregzit, tu je situacija u SAD, Kini, Nemačkoj, kada se ukrste, komplikuju situaciju - kaže za naš portal profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić.

Prema njegovim rečima, trenutna situacija ne daje notu optimizma da će privreda evrozone imati rast.

Drugo, kaže on, Fed će verovatno nastaviti sa svojom politikom obaranja kamatnih stopa, koliko god da je trenutno izražena doza skepse.

- Američki predsednik Donald Tramp će vršiti i dalje pritisak da se to čini, jer je on pobornik slabog dolara - kaže Đukić.

Ističe da su to sve efekti na tržišta sva, pa i na Srbiju.

- Dolar će jačati, Fed će morati da obara kamate. Upravo je i činjenica da američka privreda jača, a da evropska nema šanse da se približi tom rastu. Oni koji se zadužuju u dolarima, odnosno takva vrsta jačanja nikome neće odgovarati - isitče profesor.

On sumnja da će Boris Džonson dobiti dvotrećinsku većinu u parlamentu, a sve su to, dodaje, elementi koji ukazuju da će tržišta da reaguju i da može posledično biti problematično.


Uklonjena i poslednja prepreka za projekat koji je podelio EU: Danska rekla "da"
Projekat "Severni tok 2“ predviđa izgradnju dve linije gasovoda kojim će se isporučivati oko 55 milijardi kubnih metara ruskog gasa direktno u Nemačku i druge evropske zemlje
Danska agencija za energetiku izdala je dozvolu kompaniji "Severni tok 2 AG" za izgradnju dela gasovoda "Severni tok 2" kroz njene teritorijalne vode, jugoistočno od ostrva Bornholm u Baltičkom moru, javlja agencija Tass.

Ovim je uklonjena poslednja velika prepreka za projekat ruskog gasovoda, koji je podelio Evropsku uniju zbog protivljenja Sjedinjenih Država i nekoliko istočnoevropskih zemalja koje tvrde da će taj cevopvod povećati zavisnost Evrope od ruskog gasa, prenosi Rojters.

- Na osnovu konsultacija i neposrednog dijaloga sa relevantnim danskim vlastima, Danska agencija za energetiku je procenila da je, sa aspekta životne sredine i pitanja bezbednosti, najpovoljnija ruta na jugoistoku za koju je data dozvola - navodi se u saopštenju Danske agencije za energetiku.

Danska je sada u obavezi da "dozvoli izgradnju tranzitnih cevovoda... i ako je potrebno, da odredi trasu na kojoj bi cevi trebalo da se polažu“, navodi agencija.

Ranije ovog meseca, Gasprom je saopštio da je 83 odsto gasovoda Severni tok 2 - čija je dužina 1.269 kilometara u Baltičkom moru - završeno, dodajući da se očekuje da će gasovod biti završen do kraja ove godine.

Projekat "Severni tok 2“ predviđa izgradnju dve linije gasovoda kojim će se isporučivati oko 55 milijardi kubnih metara ruskog gasa direktno u Nemačku i druge evropske zemlje. Cevovod za transport ruskog prirodnog gasa u Evropu, prema projektu, treba da prolazi preko teritorije Danske, Finske, Nemačke, Rusije i Švedske.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta