Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Firma iz Kosjerića platila 212 miliona: Prodata jedna od najvećih fabrika hrane u Srbiji
Požeška "Budimka" prodata na javnoj licitaciji za 212.700.000 dinara kompaniji "Itn grupa" iz Kosjerića.



Ova kompanija iz Kosjerića se bavi inovacijama u poljoprivredi i proizvodnjom smrznutog voća i povrća.

Početne investicije u fabriku biće, kako navode, pet miliona evra, a očekuju da će početi sa radom na proleće.

Novi vlasnik "Budimke", direktor i suvlasnik ITN-a, Vera Marković rekla je za RTS da su planirane investicije preko pet miliona evra, a početak rada nekadašnjeg giganta najavljuje za proleće sledeće godine.

"Imamo cilj da nastavimo poslovanje, da proširimo svoju delatnost koja već postoji u fabrici u Kosjeriću sa zamrznutim voćem i povrćem gde je izvoz 99 odsto", rekla je Markovićeva.

Istakla je da se proizvodni program "Budimke" oslanja na njihove sadašnje delatnosti fabrike u Kosjeriću.

Za kupovinu "Budimke", u kojoj je proizvodnja stala 2015. godine, interesovanje su pretodnih godina pokazale kompanije iz Srbije, Evrope i Azije.


ČETIRI IGRAČA U TRCI ZA KOMERCIJALNU BANKU
Deset dana pre isteka roka za dostavljanje konačnih ponuda nema odgovora na sva pitanja.


Rok za za dostavljanje obavezujućih ponuda za prodaju Komercijalne banke ističe za deset dana, a u igri su od prvobitno zainteresovanih šest, ostala četiri igrača - tri banke austrijska Rajfajzen, srpska AIK banka i slovenačka NLB banka i američki investicioni fond Riplvud advajzers, čiji je vlasnik američki biznismen Tim Kolins.

Procedura za prodaju Komercijalne banke ozbiljno je odmakla. Zadnji dan za dostavljanje obavezujućih ponuda je 2. decembar, a poslednji dan u ovoj godini i krajnji rok u kome je iz Vlade Srbije više puta najavljivano okončanje prodaje treće po veličini banke u Srbiji i najveće državne banke.

Ipak, kako upućeni tvrde, još je rano govoriti kako bi se ceo proces i mogao okončati. S jedne strane, pitanje je hoće li se država zadovoljiti dostavljenim ponudama. Prema nezvaničnim informacijama u Vladi računaju na 450 miliona evra, a dostavljene neobavezujuće ponude kreću se u rasponu od 390 miliona evra, koliko je ponudila Rajfehzen banka, preko 430 miliona koliko je prema nezvaničnim informacijama ponudila AIK banka, do 450 miliona koliko je ponudila NLB banka. Ponuda američkog fonda nije poznata ni nezvanično.

S druge strane, pitanje je i da li su se pojedine zanteresovane strane možda malo zaigrale.

Evropska komisija je, kako piše NIN, NLB banci, zbog velikog udela rizičnih kredita, još 2013. nametnula brojna ograničenja. Jedno od njih je da, ako do tada ne bude privatizovana, mora najkasnije do kraja 2019. da proda sve firme-ćerke, a najveća slovenačka banka još traži kupca za NLB Vita osiguranje, u kojem ima 50 odsto vlasništva, sa malim šansama da kupoprodajna transakcija bude završena do sredine 2020. Po nekim tumačenjima to znači da NLB pre toga ne bi smela da učestvuje na bilo kakvom tenderu, pa ni za Кomercijalnu banku, piše NIN.

Između ostalog, kako se navodi, nije beznačajno ni to što je u aprilu prošle godine EК pokrenula postupak zbog sumnje da je vlada u Ljubljani, suprotno pravilima EU, finansijski pomogla NLB sa čak 1,6 milijardi evra. U slučaju da Evropski sud, kao krajnja instanca za sporove EК i država članica, donese takvu presudu, NLB bi morala da vrati sav primljeni novac, što bi sigurno ugrozilo njenu likvidnost, a možda i opstanak.

NIN navodi i da bi planove NLB-a za širenje u Srbiji mogla da poremeti i eventualna tužba akcionara. Slovenačka država je u novembru 2018. kroz inicijalnu javnu ponudu prodala 59 odsto akcija NLB-a za 609 miliona evra, što je bio deo zahteva EК, da se udeo države do kraja ove godine smanji na 25 odsto plus jednu akciju NBL-a. Кupcima akcija obećano je da će banka nastaviti da 70 odsto neto dobiti isplaćuje u vidu dividendi. Međutim, jedan od uslova za isplatu dividende je da kapitalna adekvatnost (odnos kapitala i ukupnih plasmana) ne sme da padne ispod određenog nivoa, pa neki od njih strahuju da bi mogli da ostanu kraćih rukava ako bi NLB za Кomercijalnu iskeširala 450 miliona evra.

U pisanim odgovorima NIN-u na ova pitanja navodi se da je „NLB Grupa, pored vodeće uloge u Sloveniji, prisutna na svim tržištima nekadašnje zajedničke države“, da im je „na svim tržištima osim, za sada, u Srbiji, tržišno učešće iznad 10 odsto, što znači da imamo regionalnu sistemsku ulogu“, te da je „srpsko tržište najveće na području na kome smo prisutni i sa najvećim potencijalom za rast, dok naše tržišno učešće još ne dostiže dva odsto“.

„To je razlog da NLB Grupa stalno traži načine da, uz brz organski rast, koji je ostvarila NLB Banka Beograd, dodatno ojača svoju poziciju u Srbiji. Pažljivo pratimo situaciju na tržištu i aktivno razmatramo i analiziramo mogućnosti za eventualna spajanja i akvizicije, a sve to uz produbljeno razmatranje kako bi se povećala vrednost za naše akcionare. Potencijalni organski rast ili eventualne akvizicije realizovaće se i finansirati u okvirima postojećih i dodatnih raspoloživih kapitalnih kapaciteta, u potpunosti poštujući regulatorne okvire i bez potrebe i namere izdavanja dodatnih osnovnih akcija“, navodi se u pisanim odgovorima NLB banke NIN-u, uz napomenu da su svesni ograničenja EК, po kojima kapitalna adekvatnost (odnos kapitala i ukupnih plasmana) ne bi smela da padne ispod 14,75 odsto".

Država je, podsetimo, vlasnik 48,6 odsto akcije Komercijalne banke. Pre prodaje banke još će otkupiti 24,4 odsto od EBRD i 10 odsto od IFC. Tada će Srbija u banci imati udeo od 83,2 odsto. Jedna akcija banke na Beogradskoj berzi juče je vredala 3.300 dinara, što znači da je tržišna vrednost banke oko 470 miliona evra.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta