Posle svojih fabrika u Prokuplju, Milošištu i Nišu, Kraljevo je četvrti grad u Srbiji u kojem kompanija Leoni privodi kraju radove na modernoj fabrici, u kojoj će do kraja 2023. godine biti zaposleno 5.000 radnika.

Ovih dana u Leoniju na Ratarskom imanju u Kraljevu živo je i u fabričkim halama, u kojima već radi oko 600 radnika, ali i u fabričkom okruženju. Pristupna saobraćajnica, ulica Jovana Deroka je proširena, urađena je pešačka zona, parkinzi i drugi potrebni objekti i više od 200 radnika nekoliko građevinskih i drugih firmi rade finalne radove na pratećoj infrastrukturi. U toku je izgradnja kružnog toka na Ibarskoj magistrali kod fabrike, kao i saobraćajnice koja će kod vodotornja spojiti Ibarsku magistralu s nedavno rekonstruisanim nadvožnjakom, odnosno ulicom Jovana Deroka.

Time je, kako je svojevremeno obećao gradonačelnik Kraljeva Predrag Terzić, u potpunosti ispoštovana dinamika promena urbanističkih planova kao i druge obaveze koje je grad preuzeo na sebe u realizaciji ove kapitalne investicije na 60.000 m2, nemerljivo značajne i za Kraljevo i za region, ali i Srbiju.

Prvi konkurs za radnike u fabrici Leoni u Kraljevu raspisan je polovinom jula 2018. godine, s tim što je najpre popunjena upravljačka struktura i stručni kadar. U međuvremenu broj zaposlenih dostigao je brojku od 600 u stalnom radnom odnosu.

Trenutno se obuka za nove radnika obavlja u Nišu, Prokuplju i Rumuniji, i početkom sledeće godine, kako je u septembru prošle godine, prilikom posete Kraljevu, obećao generalni direktor kompanije Leoni, Klemens Saks, u ovoj fabrici, vrednoj 60 mil EUR, početkom naredne godine trebalo bi da počne serijska proizvodnja.

After the factories in Prokuplje, Milosiste and Nis, Kraljevo is the fourth city in Serbia where Leoni is completing the construction of a modern factory, where 5,000 workers will be employed by the end of 2023.

These days, the Leoni facility in Ratarsko Imanje in Kraljevo is teeming with activity, including the factory halls, where around 600 workers are already active, but also the surrounding area. The access road, Jovana Deroka Street, has been expanded, a pedestrian zone has been developed, along with parking lots and other necessary facilities. More than 200 workers from several construction companies and other companies are carrying out the final works on the accompanying infrastructure. The construction of a ring road on the Ibar main road, near the factory, is in progress, and a road is also being built that would connect the Ibar main road with the recently reconstructed overpass and Jovana Deroka Street near the water tower.

As the mayor of Kraljevo, Predrag Terzic, previously promised, this fully complies with the dynamics of changing the urban plan and other obligations the city took upon itself in realizing this capital investment on 60,000 m2, which is very important for Kraljevo and the region, but also the whole Serbia.

The training of new workers is currently being held in Nis, Prokuplje and Romania and, as the managing director of Leoni, Clemens Sachs, promised during his visit to Kraljevo in September 2018, serial production should start at this factory, worth EUR 60 million, in early 2020.

Do 2030. godine potražnja za alternativnim valutama će porasti, pri čemu će digitalne valute na kraju zameniti gotovinu, pokazala su nedavna istraživanja Deutsche Bank.

U izveštaju "Zamislite 2030", strateg Deutsche Bank, Džim Reid (Jim Reid) navodi da povećana potražnja ljudi za nematerijalizovanim sredstvima plaćanja i anonimnošću može dovesti više ljudi do digitalnih valuta, piše Cointelegraph.

Da bi stekla veće prihvatanje, digitalna imovina trebalo bi da prevaziđe tri velike prepreke. One uključuju percipirani legitimitet u očima vlada i regulatora, što povlači za sobom stabilnost cena i omogućava globalni doseg na tržištu plaćanja. Prema Reidu, uspostavljanje saveza sa ključnim akterima poput mobilnih aplikacija i provajdera kartica omogućiće ovaj razvoj.

Među glavnim pretnjama navodnom finansijskom sistemu zasnovanom na digitalnoj valuti, Reid je imenovao zavisnost od električne energije, sajber-napada i digitalni rat.

Podeljena mišljenja o digitalnim valutama

U međuvremenu, svetske vlade aktivno raspravljaju o potrebi razvoja nacionalnih digitalnih valuta. Guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda rekao je da u zemlji ne postoji javna potražnja za digitalnom valutom centralne banke (CBDC). Kuroda je primetio sve veću potražnju za plaćanjem u gotovini i dodao da je banka sprovela tehnička i pravna istraživanja o tom pitanju.

Britanska Devičanska ostrva zauzela su više proaktivan pristup prema CBDC, najavivši da zemlja razvija digitalnu valutu pod nazivom BVI ~ LIFE u saradnji sa blokčejn startapom LifeLabs-om. Valuta je deo šire inicijative za rast lokalnog finteh sektora. Biće vezan za američki dolar.

By 2030, the demand for alternative currencies will rise, with digital currencies eventually replacing cash, according to recent research from Deutsche Bank.

In the “Imagine 2030” report, Deutsche Bank strategist Jim Reid stipulated that people’s heightened demand for dematerialized means of payment and anonymity could drive more individuals to digital currencies, Cointelegraph writes.

In order to gain wider acceptance, digital assets need to overcome three major hurdles. These include perceived legitimacy in the eyes of governments and regulators, which entails price stability and allows for global reach in the payment market. According to Reid, the establishment of alliances with key stakeholders like mobile apps and card providers will enable this development.

At the same time, Reid pointed out that with mainstream adoption, new challenges will arise. Among major threats to the purported digital currency-based financial system, Reid named dependence on electricity, cyberattacks and a digital war.

Opinions split on digital currencies

In the meantime, world governments have been actively debating the need to develop national digital currencies. Bank of Japan Governor Haruhiko Kuroda has said that there is no public demand for a central bank digital currency (CBDC) in the country. Kuroda noted the increasing demand for cash payments and added that the bank had been conducting technical and legal research into the matter.

The British Virgin Islands has taken a more proactive approach to CBDCs, announcing that the country is developing a digital currency dubbed BVI~LIFE in collaboration with blockchain startup LifeLabs. The currency is part of a broader initiative to grow the local fintech sector. It will be pegged to the U.S. dollar.

Izjavu guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković da je država sposobna da upravlja Komercijalnom bankom, ekonomski stručnjaci tumače dvojako - ili da ponude za njenu prodaju nisu zadovoljavajuće ili da je država "shvatila" da bi trebalo jednu veliku banku da ima u svom vlasništvu.

Ova dilema potrajaće barem još nedelju dana, dok ne istekne rok za dostavljanje obavezujućih ponuda za prodaju najveće državne banke u Srbiji.

Rok ističe 16. decembra, a u igri su četiri zainteresovane strane - tri banke austrijska Rajfajzen, srpska AIK banka i slovenačka NLB banka i američki investicioni fond Riplvud advajzers, čiji je vlasnik američki biznismen Tim Kolins.
Prema nezvaničnim informacijama u Vladi računaju na 450 miliona evra, a dostavljene neobavezujuće ponude kreću se u rasponu od 390 miliona evra, koliko je ponudila Rajfajzen banka, preko 430 miliona koliko je prema nezvaničnim informacijama ponudila AIK banka, do 450 miliona koliko je ponudila NLB banka. Ponuda američkog fonda nije poznata ni nezvanično.

Da je za Srbiju poželjno, u dugom roku, da ostane jedna velika banka u državnom vlasništvu, kaže za "Blic Biznis" ekonomista Ljubodrag Savić ali dodaje da se s druge strane mora prihvatiti stav da "nije važna svojina već način upravljanja".

Prema njegovim rečima, izjava guvernerke NBS može da znači da u ovom trenutku postoje neke ponude kojima država Srbija nije zadovoljna, ako se razmišlja samo iz ugla prodaje. S druge strane može da znači i da je država "definitivno razumela da u svom portfelju mora da ima barem jednu značajnu banku kao što je Komercijalna, koja spada u tri najveće banke u Srbiji".Kako tvrdi i najrazvijenije zemlje imaju jednu nacionalnu banku koja služi, kako kaže ne da bude nešto što je bila narodna banka pre 40 godina, već kao jedna od mogućnosti da država utiče na finansijski sistem, da "bude kao sidro za stabilizaciju finansijskog sitema".

"To je nešto što je u celom svetu prepoznato i u tom smislu je prijatno iznenadila izjava guvernerke da država može da upravlja Komercijalnom bankom. Ako se proda, ostaje pitanje - kada stranci kontrolišu celokupan finansijski sektor šta zapravo NBS može da uradi i u kojoj meri ima limitirano vođenje monetarne politike. Praktično ima neki sektor koji nije u potpunosti pod njenom kontrolom, naravno, na sve banke se odnosi ono što Narodna banka donosi kao neku meru, ali i stranci uvek imaju mogućnost da ako nisu zadovoljni samo odu", kaže Savić.

Naravno, kako ističe, tome treba dodati i činjenicu da država ne bi trebalo da upravlja tom bankom na način na koji upravlja pojedinim javnim preduzećima niti smatra da je guvernerka mislila na takav način upravljanja."Voleo bih da država razume da Komercijalna banka treba da bude na tržištu i da na potpuno isti način funkcioniše kao ostale banke u srpskom finansijskom sistemu, pri čemu naravno u slučaju da je ona vlasnik, država treba da izabere najkvalitetniju profesionalnu upravu, da to ne budu partijski kadrovi. To bi trebalo da bude uprava kojoj će većinski vlasnik, znači u ovom slučaju država, određivati ciljeve, ali s druge strane u profesionalnom smislu dati potpuno odrešene ruke, a onda da država ocenjuje i meri prolazno vreme ostvarivanja rezultata i ciljeva", objašnjava Savić.

Građani Srbije, kako naš sagovornik smatra, zaslužuju da na čelo Komercijalne banke dođu najstručniji i najsposobniji, ljudi sa najvećim iskustvom koji će unapređivati efikasnost funkcionisanja banke, a s druge strane dati priliku državi da završava interese koji proizilaze iz činjenice da nije celokupan bankarski sektor u rukama stranaca.

Ekonomista Ivan Nikolić tvrdi da je prirodna alternativa da ako prodaja ne uspe, država postane apsolutni vlasnik i da tu "nema ništa sporno".

"Ako se ponude pokažu neadekvatnim ili nepovoljnim po državu, ona će postati apsolutni vlasnik i stvari će ići normalnim tokom, što nije ništa neobično ili neočekivano. Prodaja je opcija samo ako se dobije odgovarajuća cena ili uslovi, a ako se to ne ostvari, zašto bismo prodavali nešto tek tako da ga prodamo", ističe Nikolić.

U slučaju da država ostane vlasnik Komercijalne banke, Nikolić kaže da će ona potpuno u tom slučaju preuzeti i rizike, ali i svu uspešnost poslovanja, a kako kaže očekuje da bude uspešnija nego što je to bila.

"S jedne strane imamo prodaju, ali ako ne uspe, država će upravljati bankom, nadam se uspešnije nego što je to radila ranije. Sada i pod nekim drugim okolnostima, jer tu neće biti više manjinskih akcionara koji nisu ipak bili samo manjinski već i su bitno pitani po mnogim stvarima u upravljanju.Sada bi svu odgovornost snosila država", zaključuje Nikolić.

"Stekli su se uslovi da država pokaže koliko je odgovoran vlasnik"

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je u intervjuu za "Blic" ocenila da su se, od trenutka kada je država postala vlasnik 83 odsto Komercijalne banke krajem novembra, stekli uslovi da država pokaže koliko je odgovoran vlasnik.

"Država je to već pokazala time što je uravnotežila svoje zarađivanje i trošenje, što govori da je odgovoran upravljač javnim finansijama", ocenila je Tabaković.