Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Paladijum skuplji nego što je zlato ikada bilo
Vrednost paladijuma na svetskom tržištu metala raste već gotovo mesec dana. Vrhunac munjevitog rasta cene bio je prošlog četvrtka, kada je na berzama dosegao vrednosti iznad 1.940 USD po unci (31,1 gram), što je 54% više nego u istom razdoblju lane. Stručnjaci očekuju kako će uskoro doseći svoju najvišu vrednost u istoriji, a već je postao najskuplji plemeniti metal.


Probijanje barijere od 2.000 USD

Paladijum je, naime, već sada skuplji nego što je zlato ikada bilo, a njegov konstantni rast ne ugrožavaju ni povremeni padovi u vrednosti, kao što je to bilo prošlog petka. Naime, vrednost paladijuma je počela da se oporavlja već u subotu, što bi moglo dovesti i do očekivane vrednosti od 2.020 USD po unci do početka 2020. godine.

Rastu vrednosti ovog plemenitog metala široke primene, pogoduje i sve veća proizvodnja paladijumskih katalizatora izduvnih gasova koji su postali popularni promovisanjem zelenih politika i uvođenjem striktnijih pravila o zagađenju vozila u evropskim zemljama. Osim toga, njegovu vrednost povećava i jedan bizaran razlog – nestanak struje u južnoafričkim rudnicima. Zbog toga je proizvodnja smanjena, a potražnja povećana, što je dovelo i do rasta cene.


Tržište vapi za paladijumom

Južnoafrička Republika i Rusija, najveći proizvođači paladijuma, već devet godina ne mogu da zadovolje potrebe tržišta, što dovodi do praktično konstantnog rasta njegove cene. Dosad je rekordna cena paladijuma zabeležena 2011. godine, kada je unca koštala 1.921,17 USD. Čini se kako mu je sada "samo nebo granica".

Analitičar nemačke Komercbanke, Daniel Brizman kaže kako "trenutno deluje kao da ništa ne može zaustaviti njegov rast."


Opština Bač podstiče zapošljavanja mladih - Projekat vredan više od 161.000 EUR
Lokalna samouprava Bača dobila je nedavno novac od Pokrajinskog sekretarijata za finansije za učešće u međunarodnom projektu "Podsticanja zapošljavanja mladih u Dunavskom regionu južne Bačke", koji treba da se završi u oktobru sledeće godine.

Projekat je počeo krajem decembra prošle godine, podseća iz Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj Nikola Banjac, navodeći da je u međuvremenu u Baču u sedištu opštine otvoren Dunavski resursni centar za mlade, napisani su programi treninga i programi za mentorstvo i razmenu iskustva, tako da sada 30 mladih sluša predavanja na temu kako doći do posla samozapošljavanjem.

Preostalo je još, kaže Banjac, da se uradi Lokalni akcioni plan za mlade, gde bi trebalo da budu navedene lokalne mere i modeli za zapošljavanje i samozapošljavanje, organizuje studijska poseta radi razmene iskustva i naposletku promiviše projekat.

- Osim u Baču, projekat se paralelno sprovodi i u opštini Bački Petrovac. Projekat vredi 161.382,77 EUR, a učešće Opštine Bač je 17.971,28 EUR, pa je praktično novac, koji je lokalna samouprava uložila, sada vraćen iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za finansije. Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU, zapravo upravlja ovim međunarodnim projektom, a krajni korisnici su nezaposleni mladi i njihove porodice, zaposleni u lokalnim institucijama: centri za socijalni rad, ekspoziture Nacionalne službe za zapošljavanje, lokalne samouprave Bač i Bački Petrovac i njihove kancelarije za lokalni ekonomski razvoj – pojasnio je Banjac.

U opštini Bač je u toku još jedan međunarodni projekat podržan od strane Pokrajine, a odnosi se na inkluziju Roma kroz zapošljavanje. Vrednost tog projekta je 70.000 EUR.


Stigle tri ponude za Komercijalnu banku
U roku predviđenom javnim pozivom, u procesu tenderske prodaje akcija Komercijalne banke a.d. Beograd, koje su u neposrednom vlasništvu Republike Srbije, podnete su tri obavezujuće ponude, saopštilo je Ministarstvo finansija Srbije.

Prema pisanju Blica, ponude su podnele Raiffeisen banka, AIK banka i NLB banka. Kako je navedeno, američki fond Ripplewood Advisors, koji je bio u trci za Komercijalnu banku, nije dostavio obavezujuću ponudu.

Na sednici koja je održana 16. decembra, tenderska komisija Ministarstva finansija izvršila je otvaranje prispelih ponuda, u prisustvu ponuđača koji su podneli obavezujuće ponude u drugoj fazi tenderskog postupka za prodaju akcija Komercijalne banke a.d. Beograd, koje su u neposrednom vlasništvu Republike Srbije.

Predmet sednice i javnog otvaranja prispelih obavezujućih ponuda je da se konstatuje blagovremenost podnetih ponuda, kao i njihova potpunost - odnosno da ponude sadrže sve neophodne elemente propisane u ovoj fazi tenderskog postupka.

Radi transparentnosti procesa, ovlašćeni predstavnici svih ponuđača koji su dostavili obavezujuće ponude, pozvani su da prisustvuju otvaranju.

- Tenderska komisija je konstatovala da su prispele tri ponude u roku predviđenom tenderskom dokumentacijom. Ponude su otvorene i konstatovano je da su kompletne, odnosno da sadrže elemente predviđene tenderskom dokumentacijom za drugu, obavezujuću fazu tenderskog postupka - navodi se u saopštenju Ministasrtva.

U narednim danima, Ministarstvo će, uz asistenciju finansijskog savetnika, izvršiti analizu i ocenu pravovremeno dostavljenih obavezujućih ponuda, radi njihovog rangiranja.

Kvalifikovani ponuđači će biti obavešteni o rang listi, a podnosiocu najbolje rangirane ponude istovremeno će biti dostavljen i poziv da pristupi pregovorima.


Three offers sent for Komercijalna Banka
Three binding bids were made for the sale of shares of Komercijalna banka a.d. Beograd directly owned by the Republic of Serbia, within the deadline defined by the tendering procedure, the Ministry of Finance of Serbia announced.

According to Blic, the bids were made by Raiffeisin Bank, AIK Bank and NLB Bank. As said, the American fund Ripplewood Advisors, which had been in the running, did not make a binding bid.

At the session held on December 16, the tendering commission of the Ministry of Finance carried out the opening of the sent bids in the presence of the bidders which made binding bids within the second phase of the tendering procedure.

The objective of the session and the opening of the binding bids is to determine that the bids were sent on time and that they are complete, containing all the elements required in this phase of the tendering procedure.

In order for the process to be transparent, the authorized representatives of all the bidders had been invited to attend the opening.

– The tendering commission has determined that three bids had been made within the deadline defined by the tender. The bids were opened and determined to be complete, containing all the elements required by the tendering documentation for the second, binding phase of the tendering procedure – says the press release by the ministry.

In the upcoming days, the ministry, with the assistance of a financial adviser, will analyze and rate the bids in order to rank them.

The qualified bidders will be informed of the ranking, and the best bidder will also be invited for negotiations.


JUBILEJ BEOGRADSKE BERZE Obeleženo 125 godina od osnivanja
Uz veliki broj zvanica, među kojima su bili predstavnici Vlade, Narodne banke Srbije, ministarstava, finansijskih institucija i medija u Jugoslovenskoj kinoteci obeleženo je 125 godina od osnivanja i 30 godina od ponovnog otpočinjanja rada Beogradske berze.

Prisutnima su se obratili Dragana Stanić, viceguverner NBS, Siniša Krneta, sadašnji direktor Beogradske berze, Branislav Ćosić, prvi direktor Beogradske berze i Dragoljub Vukadinović, predsednik Metalac grupe. Prikazan je i film o ovoj instituciji od nacionalnog značaja, koja kroz gotovo tri veka svedoči o promenama našeg društva, kao i igrokazi u izvođenju Reflektor teatra.
Film o Beogradskoj berzi prikazao je različite periode u njenoj istoriji. Od tridesetih godina devetnaestog veka, kada su se javile prve ideje o osnivanju ustanove koja bi kontrolisala kretanje vrednosti novca u Srbiji, različiti događaji i turbulencije koje su obeležili dva veka za nama, kao što su njeno ukidanje nakon drugog svetskog rata, ponovno uspostavljanje krajem osamdesetih, pa sve do savremenih događaja.

Govornici su podsetili da je istorija berze zapravo istorija i ove zemlje, satkana od mnogih zanimljivih i neobičnih priča. Neke od tih priča, ispričane igrokazima autora Milka Štimca, na jedinstven način vodili su kroz najznačajnija razdoblja srpskog društva u kojima i berza igra značajnu ulogu."Kroz 125 godina postojanja, cilj Beogradske berze je uvek bio istovetan: uspostavljanje savremene organizacija trgovanja, koji predstavljaju temelj ekonomije i društva, i ukazivanje na realno stanje stvari u privredi. U godinama koje dolaze, svi imamo snažnu obavezu da nasleđe koje nam je ostavljeno čuvamo i unapređujemo. Jer berza je ogledalo sveta u kom posluje, i dok postoje primeri razvijenih berzi u nerazvijenim ekonomijama, istovremeno ne postoje i primeri razvijenih ekonomija bez razvijenih berzi", izjavio je Siniša Krneta, direktor Beogradske berze.

Jedna od kompanija koja je bila i prvi klijent Beogradske berze nakon obnove rada 1989.godine, bila je i kompanija Metalac. Prvo kroz trgovanje kratkoročnim hartijama od vrednosti preduzeća, potom kupovinom obveznica stare devizne štednje u ime akcionara a zatim i uključenjem akcija Metalca na tržište berze."Za našu kompaniju, prisustvo na Beogradskoj berzi je od višestruke koristi. Veoma smo zadovoljni saradnjom u proteklom periodu, jer je transparentnost u radu i Metalca i Beogradske berze kroz informacije koje pruža, na visokom nivou. U budućnosti, želja nam je da privreda Srbije ekonomski jača, kako bi i berza, koja je neraskidivo povezana sa privredom zemlje, prosperirala", izjavio je Dragoljub Vukadinović, predsednik Metalac grupe.

Kroz svoju dugu istoriju, Beogradska berza je delovala kroz mnoge značajne trenutke u istoriji naše zemlje. Bila je svedok različitih epoha, društvenih kretanja, ratova, ali i prosperitetnih godina. Ali uvek je bila fabrika energije srpskog finansijskog tržišta, ideja i inovacija koje nudi i državi i privredi i građanima. U godinama koje dolaze čeka je veliki izazov: da bogato nasleđe unapredi, i dalje ostane pokretač srpske privrede.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta