Teško da je ijedna vest, od ove da je "Budimka" napokon dobila vlasnika i da će na proleće početi sa proizvodnjom, u novije vreme više obradovala poljoprivrednike iz Požege i okoline.

Zbog nepostojanja velikog otkupljivača, što ovo preduzeće nekada i jeste bilo sa 5.000 svojih kooperanata, mnogi su obustavili ili smanjili proizvodnju voća i povrća, a ono što im je stizalo na rod ili su ostavili da satrune ili davali u besecenje. Na primer, industrijsku jabuku koje su najviše mogli da prodaju za pet dinara."Budimka" u stečaju je prodata na javnoj licitaciji, iz trećeg pokušaja. Za 212.700.000 dinara fabriku u Požegi je kupila ITN grupa iz Kosjerića koja se bavi inovacijama u poljoprivredi i proizvodnjom smrznutog voća i povrća. ITN je postao vlasnik hale u Požegi sa pripadajućim objektima i parcelama, dok je "Budimkino" tovilište u selu Zdravčići kupio "Inmold" iz Požege čija delatnost nije poljoprivreda.

"Budimka je naša nasušna potreba i ako bude i upola one fabrike koja je otkupljivala voće, povrće, meso, i sokovima, marmeladama, džemovima, konzerviranim proizvodima vladala tržištem velike Jugoslavije, to će biti spas za Požegu i ceo region. Dok je ovo preduzeće radilo narod je imao kome, i to za dobre pare, da proda jabuku, jagodu, šargarepu, papriku. Pamtim da je moj rođak jedne godine predao vagon i po boranije. Ne samo da će poljoprivrednici opet imati kome da prodaju letinu nego će se i mnogi zaposliti u toj fabrici", priča za „Blic“ Dragan Krstonić, poljoprivrednik iz Milćevog Sela kod Požege.

Seća se Dragan da je pre nego što je "Budimka" prestala sa proizvodnjom ovoj fabrici prodavao jabuku padalicu za 14,5 dinara. A prošle godine, samo na proizvodnji ovog voća, zbog ponižavajuće otkupne cene ostao je u minusu 166.000 dinara, ne računajući uloženi rad.Njegov zemljak Dragan Đurić, mladi proizvođač, pod jabukom ima dva i po hektara i sa njih ubere deset vagona voća.

"Želeo sam da se bavim ozbiljnom proizvodnjom, ali je poslednjih godina sve bilo na rubu egzistencije. Razmišljao sam da jedan deo zasada izvadim, ali sada, kada je najavljeno da će "Budimka" opet raditi, to sigurno neću uraditi", kaže Đurić.

"Budimka" je privatizovana juna 2008. da bi januara 2010. kupoprodajni ugovor sa novosadskom firmom "Pan komerc" bio raskinut. Potom su preduzeće preuzeli i proizvodnju nastavili zaposleni. Na ivici ekonomskog opstanka preduzeće je bitisalo do kraja 2015. kada je proizvodnja obustavljena. Posle četiri godine rodila se nova nada. Prethodno, privredni sud u Užicu je proglasio bankrotstvo "Budimke" čime ju je oslobodio balasta teškog 13 miliona evra duga.

Uoči prvog javnog nadmetanja, koje je trebalo da bude održano u junu, i kada je najavljeno da se za "Budimku" interesuju 24 kompanije iz Evrope, Azije i Srbije, početna cena za fabriku u Požegi iznosila je 531.871.223 dinara. Ova aukcija, kao i naredna u septembru kada je cena spuštena na 372.309.856 dinara, propala je jer se niko od zainteresovanih nije javio.Da li se požeški poljoprivrednici s pravom nadaju da će voće i povrće opet kao nekada prodavati "Budimki" za sada je nemoguće saznati u ITN grupi. "Blic" je u protekla dva dana u nekoliko navrata pitao kupce "Budimke" o poslovnim ambicijama u Požegi, ali odgovor nismo dobili.

Posle licitacije, kada je ITN proglašen kupcem, iz ove kompanije su poručili da će početna ulaganja u fabriku iznositi pet miliona evra i da će sa proizvodnjom početi na proleće. Kako nam je nezvanično rečeno u Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika, ITN grupa se obavezala da će 100 dana od primopredaje početi sa radom i već naredne godine oformiti veliku mrežu kooperanata od kojih će otkupljivati sirovinu.

Bad Vilbel -- Nemački proizvođač generičkih lekova i zdravstvenih proizvoda, Štada Grupa saopštila je da kupuje kompaniju Biofarma.
Ova akvizicija uključuje i proizvodne objekte u gradu Bila Cerkva, u oblasti Kijeva. Akcionari Biofarme zadržaće poslovanje sa plazmom i fokusiraće se na razvoj istog kako u Ukrajini tako i u inostranstvu.

Akvizicija podleže uobičajenim prethodnim uslovima, uključujući odobrenje spajanja u Ukrajini, a završna faza se očekuje u decembru 2019. Ovom akvizicijom, Štada je izvršila jedno od najvećih finansijskih ulaganja u ukrajinski farmaceutski sektor do sada i jedno od najvećih inostranih ulaganja u skorije vreme u ovoj zemlji."Na ukrajinskom tržištu vidimo veliki potencijal. Zahvaljujući ovoj akviziciji, postaćemo važan igrač na ukrajinskom farmaceutskom tržištu sa snažnim lokalnim prisustvom u proizvodnji", naglašava generalni direktor Štade Peter Goldšmit.

Štefan Vagner, izvršni potpredsednik za evropska tržišta u Štadi, kaže da je Štadina akvizicija farmaceutskog poslovanja kompanije Biofarma logičan korak Štadine strategije rasta u Evropi. "Ukrajinu ćemo integrisati u našu evropsku organizaciju što je pre moguće", dodaje. Na čelu Štadinog ukrajinskog poslovanja biće novoimenovani generalni direktor Boris Labenski.

"Moj cilj je da izvršimo brzu integraciju poslovanja u Štada grupu, postignemo sinergiju i iskoristimo proizvodne kapacitete", izjavio je Boris.

Peter Goldšmit poželeo je dobrodošlicu za oko tri stotine novih koleginica i kolega u Štadinu porodicu. "Naše četiri korporativne vrednosti agilnost, preduzimljivost, integritet i jedinstvena Štada čine temelje kulture rasta za sve naše zaposlene širom sveta", rekao je Goldšmit.

"Biofarma je vodeća farmaceutska kompanija osnovana pre više od 100 godina i rapidno se širila od 2014. godine izgradnjom dva savremena, GMP-sertifikovana pogona u gradu Bila Cerkva", izjavio je Konstantin Jefimenko, Biofarmin partner suvlasnik sa pravom upravljanja.

Privlačenje ovako visoko kvalitetnog evropskog investitora, prema njegovim rečima, pokazuje poverenje u Biofarmine zaposlene i mogućnosti, i ojačaće mogućnosti kompanije u isporuci visoko kvalitetnih i inovativnih proizvoda pacijentim"a. Zajedno sa partnerom, Vasilom Hmelnjičkim i finansijskim investitorima, fokusiraću se na Biofarmino poslovanje sa plazmom, koristeći prednosti našeg novog pogona za frakcionisanje plazme, razvoj mreže modernih centara za prikupljanje krvi i širenje našeg prisustva na međunarodnim tržištima", rekao je Jefimenko.

Republika Srbija prevremeno je otkupila državne obveznice u iznosu od 4,8 milijardi dinara, objavilo je Ministarstvo finansija.

Na aukciji prevremenog otkupa trogodišnjih dinarskih državnih obveznica u petak, koje nose kuponsku stopu od 4,5 odsto, a dospevaju 5. aprila 2020. godine, otkupljeno je 481.724 komada državnih obveznica ukupne nominalne vrednosti 4.817.240.000 dinara.Obim otkupa obveznica, od strane Republike Srbije, iznosio je sedam milijardi dinara, a obim dostavljenih ponuda na održanoj aukciji iznosio je oko 4,8 milijardi, odnosno 68,82 odsto navedenog obima otkupa.

Državne obveznice, kako se navodi, otkupljene su po izvršnoj stopi prinosa od 1,8 odsto.

Približavanje kraju tenderskog postupka za privatizaciju Komercijalne banke iznova je aktuelizovalo dilemu da li je jednoj privredi potrebna državna banka.

Vox populi je apsolutno na strani zadržavanja banke u domaćim (državnim) rukama, pa ostaje da se vidi da li će državni zvaničnici "teška srca“ zadovoljiti volju naroda iako su imali nameru da privatizuju ovu najveću banku pod kontrolom države.

Kao razlozi odustajanja mogli bi se navesti dobro poslovanje banke i navodno niska cena koju su ponudili zainteresovani investitori koji kao da nisu proveli mesece u češljanju bilansa ove banke.

Štaviše, ocenili su je (vrednovali) nešto iznad prosečne cene koju su u proteklih nekoliko godina investitori plaćali za banke u ovom regionu. No, to je očito daleko ispod očekivanja širokih narodnih masa koje percipiraju višestruke koristi od zadržavanja banke pod okriljem države.

A koje su to navodne prednosti koje privreda može imati od "jedne jake državne banke“?

Kao glavni argument navodi se mogućnost državnog finansiranja preduzeća u uslovima krize kada se privatnim bankarima stegne ruka u plasiranju kredita. Ako pogledamo period od izbijanja poslednje krize, Komercijalna banka ne da nije vršila ovu funkciju već je bila predmet dokapitalizacije vredne više od 200 miliona evra, sve u cilju očuvanja njene finansijske stabilnosti.Potonje otkrivanje gomile loših kredita, koji su mahom plasirani po burazerskoj osnovi, govori da bi ova najveća državna banka bez te finansijske injekcije verovatno pretrpela sudbinu Agrobanke, Privredne i Metals banke čije su dubioze pale na teret poreskih obveznika. Dakle, izvesno je da se državna banka relaksiranije ponaša u uslovima krize, no korisnici kredita su uglavnom preduzeća i pojedinci bliski vlastima, s obzirom da su kriterijumi za njihovo odobravanje sve samo ne tržišnog karaktera.

Ako građani od finansiranja privrede kreditima državnih banaka uglavnom imaju štetu kroz posredno pokrivanje ovih loših plasmana, kako stoje u ulozi klijenta? Godinama većina građana štednju poverava upravo Komercijalnoj banci, no njene kamate ne odudaraju previše od uslova na tržištu. Štaviše, nešto su niže u odnosu na prosek bankarskog sektora i u rangu velikih banaka koje nisu primorane da plaćaju veću cenu novca kao sitniji igrači koji se katkad grčevito bore za depozite.

S druge strane, Komercijalna nije posebna (najpovoljnija) ni kada su gotovinski i stambeni krediti u pitanju (na primer, ni ona nije bila imuna na virus "švajcaraca“), te ni to ne ostaje kao argument zagovornicima postojanje državne banke.

Dakle, glavnu korist od postojanja ovakvih banaka imaju povlašćeni privrednici, nikako širok sloj stanovništva, pa se protivljenje privatizaciji Komercijalne uglavnom može protumačiti nasleđem netržišne (planske) privrede koje je gotovo svaka vlast potpirivala. Istina, građani će mahom potvrditi gore navedene teze u korist lošeg poslovanja državnih banaka, ali će uzroke naći u slabom menadžmentu a lek u "pravim i poštenim ljudima“ koji treba da čine upravu.

No da li je to realna pretpostavka i koliko koza bi se moralo promeniti u čuvanju bankarskog kupusišta?

Prethodna duboka kriza otkrila je sve slabosti domaćeg bankarskog sistema, u kojem je obitavala gomila državnih banaka, ali i traljavi nadzor regulatornog tela čiji je jedan od zadataka očuvanje stabilnosti finansijskog sistema. U tom cilju, država bi trebalo da se zadrži na vlasništvu samo jedne banke, one centralne, i da poradi na njenom što efikasnijem delovanju u kontroli tržišnih učesnika.

Agencija za osiguranje depozita oglasila je prodaju imovine SIM osiguranja ad Beograd, neposrednom pogodbom sa poboljšanjem ponuda.

Ponuđeno je 11 stanova u nezavršenom poslovno stambenom objektu u Beogradu, u Ulici Skenderbegovoj broj 45-45a, kao i poljoprivredno zemljište (njiva 1. klase) u Čačku, katastarska opština Ježevica.

Stanovi su površine od 48 do 166 m2, dok je njiva na površini od 1.855 m2.

Početna vrednost za stanove u celini iznosi 985.479 EUR, a za njivu 1.300 EUR.

Ponude se dostavljaju neposredno u Agenciji za osiguranje depozita do 20. decembra do 15.30, ili se šalju preporučenom poštom zaključno sa tim datumom.

Postupak neposredne pogodbe uz prikupljanje poboljšanih pisanih ponuda elektronskim putem će biti održan 30. decembra u 12:00 časova.

U srpskim medijima nedavno je odjeknula vest da kompanija Quectel Wireless Solutions planira otvaranje Istraživačko-razvojnog centra u Beogradu. Kao globalni lider u snabdevanju mobilnim modulima koji povezuju veliku količinu uređaja sa internetom (IoT, Internet of Things), Quectel će od početka 2020. pružati podršku svojim mnogobrojnim klijentima u Evropi iz prestonice Srbije.

Centar će početi da radi u prvom kvartalu 2020, a, kako su ekskluzivno za eKapiju najavili čelnici kineske kompanije, plan im je da do 2021. u Srbiji zaposle veliki broj softverskih inženjera, najviše eksperata za Linux i Android.

R&D centar u Beogradu (Research and Development), kako je za eKapiju naveo Patrick Qian, osnivač i CEO kineske kompanije koja je pionir u razvoju 5G mreže, biće prvi takav centar ove kompanije van Kine.

Quectel ima na hiljade korisnika širom sveta, od čega u Srbiji više od 100, koje na srpskom tržištu snabdeva kompanija Vita Elko iz Novih Banovaca. Samo na tržištu Jugoistočne Evrope kompanija je 2018. godine prodala više od milion modula, a baza njihovih korisnika stalno raste.

- Da bismo svima njima pružili bržu i efikasniju podršku, potreban nam je Tehnički support i R&D centar u Evropi - navodi Qian.

On objašnjava da su trenutno jedan najvećih problema za njihove evropske korisnike različite vremenske zone, ali i jezička barijera.

- Inženjeri u Srbiji vrlo dobro govore engleski - kaže Qian.

Sandro Spanghero, direktor Quectelovih R&D centara za Bliski istok i Afriku, podvlači da su upravo srpski inženjeri bili ključni za izbor Beograda kao sedišta evropskog R&D i support centra kompanije. Imate mnogo stručnjaka na polju softverskih aplikacija, i zato smo ovde - rekao je on.

Po njegovim rečima, u "igri" za otvaranje R&D centra u Evropi su bile i zemlje poput Belorusije, Poljske i Bugarske, ali je odluka iz mnogo razloga ipak pala na Srbiju.

- Odabrali smo Beograd jer je to jedan vrlo dinamičan i mlad grad, sa mnogo talentovanih ljudi spremnih za nove izazove, a to je ono što nam je potrebno. Naravno, jedan od razloga je i povoljna cena radne snage, ali i dobri odnosi između Kine i Srbije. Nema potrebe za vizama i to je velika prednost - istakao je Spanghero dodavši da je to vrlo bitno jer će naši inženjeri iz Beograda odlaziti na obuke u Kinu, a i kineski stručnjaci iz tamošnjih R&D centara kompanije će često dolaziti u Beograd.

Za naš portal Spanghero je otkrio da je već odabrano 10 inženjera koji će se od janaura pridružiti timu i koji će proći obuke u Kini, a zatim od leta početi da rade u punom kapacitetu.

U toku 2020. Quectel će u svom R&D centru u Beogradu zaposliti ukupno između 40 i 50 softverskih inženjera, a taj broj će, kako su istakli, u 2021. biti znatno veći.

Quectel je već registrovao kompaniju u Srbiji pod nazivom Quectel istraživačko-razvojni centar Evropa.

- Iznajmili smo prostorije na Novom Beogradu, ali sa proširenjem poslovanja u drugoj polovini naredne godine biće nam potreban veći prostor, najverovatnije u blizini aerodroma, zbog čestih putovanja zaposlenih - navode sagovornici našeg portala. Govoreći o vrednosti investicije, istakli su da će godišnji troškovi R&D centra u Beogradu biti između 2 i 3 mil EUR tokom prve faze, a da će angažovanje RF i drugih stručnjaka na polju mobilnih tehnologija još uvećati ta ulaganja.

- 5G NR (New Radio) tehnologija koja počiva na visokim frekvencijama zahteva još tešnju saradnju sa korisnicima i zato će nam u budućnosti biti potrebna RF (Radio Frequency) ekspertiza - navode čelnici Quectela za eKapiju i dodaju da će do 2022. zaokružiti investiciju u Srbiji.

Veruju da Srbija ima potencijal za razvoj u oblasti softverskog inženjeringa i ističu da joj u tome prisustvo kompanije kakva je Quectel može biti od izuzetne koristi.

- Smatram da će naš dolazak biti velika prednost za Srbiju. Bićemo u prilici da pomognemo kompanijama u Srbiji, naročito onima koje razvijaju IoT aplikacije i to će srpskoj IoT industriji omogućiti da raste brže nego u drugim zemljama. Za većinu ovih kompanija mobilni moduli su najvažniji deo, a Quectel može da im pruži podršku u smislu pristupa najnovijim tehnologijama, što će svakako biti njihova komparativna prednost na svetskom tržištu ‑ rekao je Patrick Qian i dodao da će Quectel u budućnosti na tu temu organizovati brojne seminare za svoje klijente u Srbiji.

Quectel planira da srpske inženjere osposobi i za dizajn hardvera. Takođe, nameravaju da uspostave saradnju sa tehnološkim fakultetima u Srbiji koji školuju softverske i hardverske inženjere.

- Već smo kontaktirali sa Univerzitetom u Beogradu i u budućnosti želimo da se povežemo sa studentima koji pripremaju teze u ovoj oblasti, jer je to prilika da ukažemo mladim ljudima na to šta industrija traži i da ih pripremimo da joj se uskoro pridruže. Planiramo da držimo predavanja na temu IoT i da omogućimo studentima praksu na našim modulima - zaključio je CEO Quectela.

Serbian media recently reported that Quectel Wireless Solutions was planning to open a R&D center in Belgrade. As the global Nr. 1 supplier of cellular (mobile) modules, which connect vast amount of devices to the internet, (so-called IoT, Internet of Things), Quectel will be providing support to its numerous clients in Europe from the Serbian capital in the beginning of 2020.

The center will start operating in the first quarter of 2020, and as the top management of the Chinese company announced exclusively for eKapija, the plan is to employ a larger number of software engineers, primarily Linux and Android experts, by 2021 in Serbia.

The R&D center in Belgrade, as Patrick Qian, founder and CEO of Quectel, a pioneer in the development of IOT and already leading the 5G network development, said for eKapija, will be the companys first center of its kind outside China.

Quectel has thousands of customers throughout the world, of which more than 100 in Serbia. In Serbian market, IoT users are supplied by a Novi Banovci-based company, VitaElko. In Southeast European market alone, the company sold over a million modules in 2018, and its customers base has been constantly growing.

– In order to provide a quick and efficient support to all of them, we need a technical support and R&D center in Europe – Qian says.

He explains, that one of the biggest problems for European users at the moment is not only time differences, but also language barriers in some cases.

– Engineers in Serbia speak very good English – Qian says.

Sandro Spanghero, Quectels EMEA R&D Director, underlines that Serbian engineers were the key factor in choosing Belgrade as the seat of the European R&D and support center.There are a lot of software app experts and that is why were here – he said.

According to him, other European countries, such as Belarus, Poland and Bulgaria, were in the bench marking as well, but Serbia was chosen after all for many reasons.

– We picked Belgrade because it is a very dynamic and young city, with plenty of talented people, who are ready for new challenges, and that is what we need. Of course, one of the reasons is the favorable workforce price, as well as a good relationship between China and Serbia. Visa free is a great advantage – Spanghero pointed out and added that this is very important, as engineers from Belgrade will go for training in China vice versa, HQ experts from China R&D centers will come to Belgrade frequently.

Spanghero revealed that 10 engineers had already been selected to join the team and would go for training in China starting January 2020. They would then start working at full capacity in summer next year.

In 2020, Quectel will employ 40 to 50 engineers at its Belgrade R&D center, and expand a much larger team in 2021.

Quectel has already registered a company in Serbia under the name Quectel Istrazivacko-Razvojni Centar Evropa (Quectel Research-Development Center Europe).

– We have rented space in New Belgrade, but as the operation is expected to expand in the second half of next year, we will need a bigger space, which is well connected to the airport due to the frequent trips employees will need to make – our interviewees say.

Talking about the value of investment, they pointed out that annual expenditure of Belgrade R&D center alone will be 2 to 3 million euros during initial phase, and to hire RF and other experts in cellular technology will further demand an increased investment.

– The 5G NR (New Radio) technology, which is based on high frequencies, requires an even closer cooperation with users, that is why we will need RF (Radio Frequency) experts in the future – the company explains to eKapija and adds that the investment in Serbia will be finalized in 2022.

They believe that Serbia has great potential for development in software engineering and they point out that the presence of a company such as Quectel can be very useful in that sense.

– I believe that our arrival will be a great asset to Serbia. We will have the opportunity to help companies in Serbia, especially those that develop IoT applications, which will enable the Serbian IoT industry to grow faster. For most of these companies, mobile modules are the most important part, and Quectel can provide support in the sense of access to the latest technologies, which will certainly be their comparative advantage in the global market – Qian said and added that, in the future, Quectel would organize numerous seminars with this topic for its clients in Serbia.

Quectel plans to train Serbian engineers to design hardware as well. The intention is to establish a cooperation with the technological faculties in Serbia, which educate software and hardware engineers.

– We have already contacted the University of Belgrade and, in the future, we want to get in touch with the students who are preparing the thesis in this field , as it is an opportunity for us to show young people what the industry is looking for and to prepare them joining us soon. We plan to hold lectures about IoT and enable students to go through practical training on our modules – says Patrick, the CEO of Quectel.