Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NA PRODAJU IMOVINA NOVOBEČEJSKOG BRODOGRADILIŠTA Početna cena 24,9 miliona dinara
Slobodan Sudarov, stečajni upravnik novobečejskog brodogradilišta M.C.I. oglasio je prodaju nepokretne i pokretne imovine ove fabrike.

Početna cena na javnom nadmetanju je 24,9 miliona, a depozit je 9,9 miliona dinara.

Imovina je podeljena u dve celine. Jednu čine objekti koji su upisani u vlasničku dokumentaciju. Druga celina su objekti koji nisu upisani u vlasničku dokumentaciju i koji predstavljaju vanknjižnu svojinu stečajnog dužnika.Javno nadmetanje za dve celine koje su predmet ove prodaje održaće se 30. decembra, u 10 časova, u kancelariji stečajnog upravnika u Kikindi.

Privredni sud u Zrenjaninu je rešenjem od 4. decembra 2018. godine proglasio bankrot brodogradilišta M.C.I. Prethodno je, 31. oktobra iste godine, otvoren stečajni postupak nad ovom novobečejskom fabrikom.

Predlog za pokretanje stečaja podnelo je preduzeće "Holdco Two" doo iz Beograda. Kao razlog, navedeno je da je brodogradilište već tri godine u blokadi, da je nesposobno da izvršava svoje finansijske obaveze i da je račun preduzeća blokiran na 35,6 miliona dinara.


NEKAD FABRIKE GIGANTI, DANAS LUKSUZNI KVADRATI Kako su Kluz, IMT i Komunalna banka postali Sijang tr
Teško da je neko od 10.000 radnika, koliko ih je svojevremeno zapošljavao Kluz, sanjao da će ovaj tekstilni gigant doživeti kliničku smrt i da će njegove robne kuće danas biti kineski tržni centri, luksuzni kvadrati i poslovni prostori.

Nisu ni radnici Beka, DMB, IMT, Prvog Maja, ni Rapida sanjali da će njihova imovina i pogoni koji su hranili stotine hiljada porodica, danas postati nekretnine kojima gazduju krupan kapital, domaći privrednici ili strane kompanije koje svoje profite širom sveta zarađuju iznajmljući kvadrate. Nisu ni građani Šapca sanjali da će simbol grada iz 1969. godine biti tako lako srušen i pretvoren u prodajni prostor...

Dobar deo privatizacije u protekih 15 godina obavljen je u upravo u funkciji zaposedanja nekretnina. Kupovali su ih privrednici koji su očigledno imali i novac i "nos" jer su, kako se ispostavilo, od uloženog dinara pravili, dva ili tri, često i četiri. Retki su primeri poput onog iz Subotice gde je državna štamparija iz 1906. godine postala gradski muzej.Robne kuće Beograd danas su banke, kancelarije, ekspoziture osiguravajućih kuća... Robna kuća Kluz kod Beograđanske u srcu prestonice pretvorena je u kineski tržni centar na pet nivoa.

I Robne kuće Beko imale su hiljade kvadrata na najskupljim lokacijama u prestonici. Danas su tu u prizemlju finansijske institucije, a u "visokim" kvadratima privatne domaće i strane kompanije.

Imanje IMT na 35 hektara na Novom Beogradu, koje je pre deset godina kupio Filip Cepter, uskoro će postati najveće parče građevinskog zemljišta u proteklih pola veka".

Namena je stambeno - komercijalna, a da bi bolje shvatili o kolikom se zemljištu radi, najbolje govori činjenica da je prostor nekadašnjeg industrijskog kompleksa skoro jednak površini novobeogradskih blokova 45 ili 70.U samom centru Beograda, na Studentskom trgu, dve ofšor firme koje su mediji vezivali za Milana Beka, svojevremeno su kupile spoljnotrgovinsku kuću Rapid. Za nepunih pet miliona evra, uz ostale nekretnine, dobili su i zgradu od tri hiljade kvadrata na jednoj od najekskluzivnijih beogradskih lokacija u centru grada. Danas su tu kafići, restorani, biblioteka...

Poznato je i da je Petar Matijević kupio zgradu Jugoeksporta u samom centru Beograda. Za 7,3 miliona evra ovaj srpski privrednik dobio je 5.500 kvadrata koja je preuredio u luksuzan hotel sa četiri zvezdice. Slično se dogilo i sa imovinom Geneksa koju je 2008. kupio Miroslav MIšković.

Novi Sad: Od Komunalne banke do Pupinove palate

Građani Novog Sada kao pravi primer za totalnu transformaciju jednog objekta uvek navode novosagrađenu Pupinovu palatu nastalu na temeljima nekadašnje zgrade Komunalne banke na uglu Bulevara Mihajla Pupina i ulice Narodnih heroja.Napravljena je 1910. i bila je pomoćni objekat obližnje Jermenske crkve koja je kasnije srušena. Pomoćni objekat sačuvan je kao spomenik od kulturno – istorijskog značaja i nacionalizovan je 1945. godine nakon čega je u njega smeštena filijala Komunalne banke.

Promenom regulacionog i urbanističkog plana za taj deo grada, objekat je preuređen u poslovno – stambeni prostor od čak 13 spratova a od nekadašnjeg objekta zadržana je samo fasada.

Šabac: Od čuvenog vodotornja do tržnog centra

Vodotoranj na Trkalištu pune četiri decenije predstavljao je simbol grada, a srušen je da bi se na njegovom mestu podigao tržni centar. Iako u poslednjoj deceniji nije imao nikakvu funkciju, mnogi Šapčani ni danas ne mogu da ga prežale.

Gabaritna konstrukcija visine 36 metara, kapaciteta kazana 1.500 metara kubnih, građen je kao dodatni rezervoar u slučaju nestašice vode i održavanje stabilnog pritiska u mreži, bio je svojevrstan simbol grada koji će mnoge generacije pamtiti. Gradilo ga je šabačko Građevinsko preduzeće „Izgradnja“. U rad je pušten 1969. godine, a srušen je 2009. godine.

Novi investitori razmatrali su mogućnost iskorišćenja vodotornja, od ideje da tu bude kafić, do raznih predloga da se postojeća konstrukcija upotrebi. Ipak, pobedilo je rušenje! Кada je 1998. godine izgrađen vodotoranj na Letnjikovcu i pušteno izvorište u Tabanoviću, stari vodotoranj otišao je u istoriju. Jedanast godina kasnije zauvek, kada je sravnjen sa zemljom. Međutim, iz sećanja nostalgičara nije nikada izbrisan, uprkos nestajanju.

Prvi Partizan - nekad moćna fabrika, danas tržni centar

Kad bi propalo preduzeće kojim slučajem vasrkrslo, radnici Fabrike sanitarnih armatura Užice organizovali bi mnogo veće slavlje u odnosu na ono, priređeno pre mesec dana, kada je na mestu zgrade gde se nalazila njihova firma otvoren prodajni objekat.

A slavilo se prilično 7. novembra u industrijskom krugu u naselju Krčagovo u čast tržnog centra, najvećeg i najmodernijeg u Užicu, najavljenog kao objekta koji će na svojih 7.000 kvadrata otvoriti nova radna mesta i građanima pružiti mogućnost jeftinije kupovine. Samo, taj broj ovde uposlenih trgovaca i magacionera, u objektu u kome se trguje, neuporedivo je manji u odnosu na onaj kada se ovde proizvodilo.Fabrika sanitarnih armature Užice (FASAU) u srećne dane zapošljavala je i do 1.500 ljudi i po broju zaposlenih bila najveća u SOUR-u “Prvi partizan”. Svojim slavinama i baterijama, proizvedenim na najmodernijim mašinama, dominirala je na tržištu velike Jugoslavije, izvozila u Istočnu Nemačku, Bliski Istok, Tursku. Do početka ovog milenijuma FASAU je poslovao uspešno.

Zatim je usledilo tranziciono posrtanje koje je ovu fabriku uvelo u stečaj, a potom u ruke privatnika koji je celokupnu proizvodnju, sa malim brojem radnika, smestio u jedan pogon. Pre 15 godina FASAU je doživeo potpun brdolom a fabrika prodata u delovima. Iza uspešne firme dugo je stajala samo ruinirana zgrada koja je porušena da bi na mestu nje bio izgrađen tržni centar.

Od najamne palate, preko štamparije do muzeja

Gradski muzej u Subotici nalazi se danas u jednoj od najlepših zgrada. Lokalnom stanovništu poznatiji je kao bivša štamparija “Minerva”, dok poznavaoci istorije ističu da je to nekadašnja najamna palata Demeter.

Za razliku od ostalih primera imala je ova zgrada sreće da nije završila sa nekom drugom namenom.

Kada je izgrađena, palata je dole imala dve prodavnice, iza je bila štamparija jer je graditelj dr Mikša Demeter bio strastveni pčelar. Na prizmelju je bio petosobni stan vlasnika i ordinacija, a na spratu su bila dva petosobna stana za izdavanje.


MOGUĆNOSTI ZA VEĆI BROJ INVESTITORA Mali sa čelnicima Svetske organizacije slobodnih zona
Ministar finansija Siniša Mali razgovarao je sa predsednikom Odbora direktora Svetske organizacije slobodnih zona Muhamedom Al Zaronijem o razvoju slobodnih zona u Srbiji, a povodom otvaranja prve regionalne kancelarije te organizacije u Beogradu.

Kako je saopšteno, Mali je upoznao sagovornike sa makroekonomskim rezultatima Srbije, te posebno istakao da je rast BDP-a u trećem kvartalu ove godine 4,8 odsto, što je najveći rast u Evropi.

On je dodao da se Srbija ove godine uspešno vratila na međunarodno finansijsko tržište, te da je imala dve uspešne emisije evroobveznica, po rekordno niskim kamatnim stopama. Mali je rekao i da je Srbija apsolutni rekorder po vrednosti stranih direktnih investicija (SDI), kao i da je u prvih sedam meseci imala 43 odsto više SDI nego u istom periodu prethodne godine.On je dodao da je zadovoljan postignutim rezultatima, ali da postoji mnogo potencijala da se uradi još više, te da je u tom smislu važna saradnja sa Svetskom organizacijom slobodnih zona, koja može da doprinese još većem broju investitora.

U tom smislu, ministar je rekao da Srbija ima kvalitetnu radnu snagu i vredne ljude, niske operativne troškove, kao i efikasnu Vladu koja je spremna da podrži dolazak novih investitora, zahvaljujući kojima se otvaraju nova radna mesta.Predstavnici Svetske organizacije slobodnih zona su pohvalili rezultate koje je Vlada Srbije postigla i istakli da je to jedna uspešna ekonomska priča. Oni su rekli da nameravaju da otvore regionalnu kancelariju u Beogradu i da vide veliki potencijal u Srbiji, i u daljem razvoju slobodnih zona. Oni su istakli da je svaka slobodna zona specifična, kao i da treba da se uklopi u određenu ekonomiju.

Svetska organizacija slobodnih zona je globalna neprofitna organizacija koja zastupa interese slobodnih zona širom sveta. Trenutno broji preko 570 članova, a danas postoji oko 2.260 slobodnih zona i posebnih ekonomskih zona širom sveta.

Grupacija slobodnih zona Srbije, koja se nalazi pri Privrednoj komori Srbije, je član Svetske organizacije slobodnih zona od 2016. godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta