Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kompanija Alfa-Plam na Međunarodnom sajmu ISH u Frankfurtu
Kompanija Alfa-Plam predstaviće svoj proizvodni asortiman na Međunarodnom sajmu ISH u Frankfurtu, koji će se održati u periodu od 11. do 15. marta 2019.

Sajam ISH vodeći je sajam u oblasti sistema grejanja i klimatizacije. Održava se svake druge godine u Frankfurtu. O razmerama i značaju ovog sajma govori i podatak da na ovom mestu više od 2.400 svetski poznatih izlagača prikazuje svoja najnovija tehnološka dostignuća.

Kompanija Alfa-Plam je na sajmu ISH prvi put, u svojstvu izlagača, učestvovala 2013. godine. Tom prilikom, premijerno je svetskom tržištu predstavljen tada najnoviji proizvod kompanije - peć na pelet za etažno grejanje Commo. Može se reći da je te godine kompanija bila veoma zapažena od strane poznatih evropskih proizvođača ali distributera u oblasti grejanja.

Kako su naveli iz Alfa-Plama na svom sajtu, ovo je četvrti put zaredom kako učestvuju na sajmu ISH. Iz godine u godinu imali su sve veću kvadraturu i zapaženiju poziciju štanda. Vremenom je rastao i broj novih proizvoda koje su prikazivali, prvenstveno u segmentu grejanja na pelet.

Kada je reč o 2019. godini, Alfa-Plam je za sajam pripremio brojne novitete. Osim programa na pelet, gde imaju nove kotlove - Commo Compact snage 32 i 37 kw i dodatni rezervoar za pelet, kompanije će predstaviti i redizajniranu gasnu peć Midi Lux i najnoviji štednjak na čvrsto gorivo Futuro.

Po povratku iz Frankfurta sledi realizacija svega onoga što je na sajmu dogovoreno. Analiza učešća na sajmu obuhvata finansijsku komponentu koja se tiče utrošenih sredstava, ali i analizu efekata koja se ogleda u kvantitetu i kvalitetu uspostavljenih kontakata. Do nekih konkretnih i merljivih rezultata učešća na sajmu, veoma je teško doći, ali se ulaganje u ovakve aktivnosti smatra dugoročnom investicijom koja će u krajnjoj liniji dovesti do povećanja izvoza i proširenja asortimana, proizvodnih kapaciteta naše kompanije i domaće privrede u celini, navode iz kompanije Alfa-plam na svom sajtu.


Ruše BIP, grade stanove
Plan detaljne regulacije prostora oko Mostarske petlje nedavno dat na uvid javnosti. Cilj formiranje novog gradskog centra uz stanicu "Prokop"KOMPLEKS "Beogradske industrije piva" (BIP), koji se nalazi pored Mostarske petlje, trebalo bi da bude iseljen, a na ovoj lokaciji u planu je gradnja komercijalnih sadržaja. Sve ovo se navodi u Planu detaljne regulacije, dostupnom zainteresovanim građanima na javnom uvidu.

Prostor o kome je reč oivičen je Bulevarom vojvode Putnika koji se stapa sa Kneza Miloša, zonom Mostarske petlje, koridorom auto-puta i zonom železničkog čvora "Beograd centar".

Cilj izrade plana, kako se navodi u dokumentaciji, jeste formiranje novog gradskog centra uz stanicu "Prokop", stvaranje uslova za razvoj komercijalnih delatnosti, kao i transformacija stare Vajfertove pivare iz 1873. godine zarad industrijskog turizma. Od prvobitnog kompleksa sačuvan je podrum za smeštaj piva i Vajfertova kuća u Bulevaru vojvode Putnika 5. Navode i da tradicija proizvodnje pića od hmelja može da se nastavi uz racionalizovan obim proizvodnje. Područje obuhvaćeno planom deo je zone novog gradskog centra koji bi trebalo da se formira između auto-puta, Bulevara kneza Aleksandra, Ulice vojvode Putnika i Dragana Mancea.Ograničenja plana su formiranje kompleksa Specijalne bolnice, proširenje kapaciteta i odvajanje kompleksa "Rudo" u cilju rešenja imovinskopravnih odnosa. Problem je i sanacija klizišta u kompleksu "Rudo". Prema planu, trebalo bi da budu izgrađene još dve nove jednosmerne saobraćajnice, od kojih će jedna povezati "Prokop" sa auto-putem.

Trebalo bi da bude napravljeno i šetalište - Trg promenada, u okviru koga će biti napravljen park, postavljene skulpture. Za predškolce, kojih bi prema planu trebalo da bude nešto manje od 100, biće napravljena dva depandansa.


Sosijete ženeral prodaje banke u regionu, OTP kupac
Francuska bankarska grupa Sosijete ženeral saopštila je da prodaje svoje banke u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.
Mađarska OTP banka je saopštila da je njena podružnica u Crnoj Gori, Crnogorska komercijalna banka, potpisala Ugovor o kupovini 90,56 odsto akcijskog kapitala Sosijete ženeral banke Montenegro (SGM), crnogorske podružnice Sosijete ženeral grupe.

"Dogovorena cena za kupovinu 90,56 odsto akcijskog kapitala Sosijete ženeral banke Montenegro iznosi 40.455.538 evra. Kupovna cena po akciji iznosi 461,81 evra", navodi se u saopštenju OTP banke, a prenosi portal Bankar.me.

Sa tržišnim učešćem od 11,5 procenata, SGM je četvrta banka po veličini na crnogorskom bankarskom tržištu i pođednako je aktivna u segmentu fizičkih i pravnih lica.

Realizacija finansijske transakcije se očekuje u narednim mesecima, u zavisnosti od dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja.


Katastrofalan pad: Prekid samita Tramp-Kim nokautirao cene akcija
Bangkok -- Cene akcija na azijskim berzama pale su nakon što su razgovori između predsednika Donalda Trampa i severnokorejskog lidera Kim DŽong Una naglo prekinuti.
Dvojica lidera napustila su hotel u kojem su se sastali mnogo ranije nego što se očekivalo, a ručak i ceremonija potpisivanja zajedničkog sporazuma su otkazani, prenosi agencija AP.

Južnokorejski referentni indeks Kospi survao se za 1,8 odsto.

Japanski indeks Nikkei 225 skliznuo je za 0,8 posto na 21.385,16 poena, dok je Šanghaj Kompozit pao za 0,4 odsto na 2.940,95 bodova.

Honkoški indeks Hang Seng je oslabio za 0,6 odsto na 28.581,39 poena, a australijski S&P ASX/200 je zabeležio dobitak od 0,3 procenta na 6.169,00 poena.

Akcije su takođe pale na tržištima u jugoistočnoj Aziji, ali su porasle u Indiji.

Potonule su i cene deonica na berzi u Njujorku na trgovanju tokom noći, nakon što je američki trgovinski predstavnik Robert Lajtizer rekao na jednom poslaničkom panelu da "još mnogo toga treba da se uradi" pre nego što SAD i Kina postignu dogovor.

Kina je ponudila da značajno poveća kupovine američke robe, kao što su soja i prirodni gas, u pokušaju da reši konflikt, ali je Lajtizer rekao da ti koraci neće biti dovoljni.

Predsednik Tramp je odgodio povećanje carina na 200 milijardi dolara uvoza kineske robe, koje je trebalo da stupe na snagu 2. marta, ne navodeći novi datum za uvođenje viših tarifa ako pregovori propadnu.

Na Volstritu je indeks S&P 500 pao za 1,52 boda na 2,792.38 poena, a Dau DŽons za 0,3 odsto, na 25,985.16 poena. Nasdak Kompozit je porastao za 0,1 procenat na 7.554,51 bod, dok je indeks Rasel 2000, koji meri vrednost akcija malih preduzeća, ojačao je za 0,2 odsto na 1,581.05 poena.

Glavni indeksi na tržištima u Evropi su takođe opali, a potonule su i cene nafte.

Američka nafta WTI je oslabila za 17 centi na 56,77 dolara po barelu na elektronskom trgovanju na Njujorškoj berzi, nakon što je u sredu zabeležila rast od 2,6 odsto stabilizujući se na 56,94 dolara. Nafta "brent" je pala za 29 centi na 66,29 dolara za barel. Na trgovanju u Londonu je ojačala za 1,9 posto na 66,58 dolara po barelu.

Na valutnim berzama, dolar je skliznuo danas na 110,80 jena sa nivoa od 110,99 jena zabeleženog u sredu. Evro je ojačao na 1,1373 dolara, dok se juče trgovao za 1,1367 dolara.


NIS u 2018. godini investirao više od 40 milijardi dinara
NIS objavljuje revidirane konsolidovane finansijske izveštaje za 2018. godinu, pripremljene u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja
NIS objavljuje revidirane konsolidovane finansijske izveštaje za 2018. godinu, pripremljene u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja.U fokusu NIS-a u 2018. godini bio je nastavak modernizacije u okviru koje je u dalji razvoj i strateške projekte investirana 41 milijarda dinara, što je 55 odsto više nego godinu dana ranije. Najviše sredstava investirano je u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, dok je od pojedinačnih projekata najviše uloženo u izgradnju postrojenja za duboku preradu u Rafineriji nafte Pančevo čija se finalizacija očekuje u trećem kvartalu 2019. godine. Pokazatelj EBITDA (profit pre plaćanja kamata, poreza na dobit i amortizacije) iznosio je 53,7 milijardi dinara, odnosno 14 odsto više u odnosu na 2017. godinu, dok je ostvarena neto dobit od 25,1 milijardu dinara. Istovremeno, obaveze NIS grupe po osnovu poreza i drugih javnih prihoda porasle su 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznosile su 192,7 milijardi dinara. Na ime dividendi, NIS je akcionarima u 2018. godini isplatio 6,95 milijardi dinara.

Kada je reč o operativnim pokazateljima, u 2018. godini ostvareni su najbolji rezultati u oblasti prerade i prometa u poslednjih 10 godina. U Rafineriji nafte Pančevo prerađeno je ukupno 3,8 miliona tona nafte i poluproizvoda, što je povećanje od 6 odsto u odnosu na 2017. godinu. Ukupan obim prometa naftnih derivata u 2018. godini iznosio je 3,7 miliona tona, odnosno 7 odsto više nego prethodne godine. Istovremeno, obim izvoza povećan je 14 odsto, kao rezultat rasta izvoza motornih goriva i drugih naftnih derivata. U oblasti istraživanja i proizvodnje ukupno je proizvedeno 1,3 miliona uslovnih tona nafte i gasa. U NIS-ovim kapacitetima proizvedeno je 152 GWh električne energije, dok obim ugovorene trgovine električnom energijom za 2018. godinu iznosi 1,25 TWh. Takođe je, u saradnji sa partnerima, nastavljena realizacija projekata izgradnje Termoelektrane-toplane (TE-TO) Pančevo i vetroparka Plandište.

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS, izjavio je:

„U 2018. godini učinili smo značajne korake u daljoj modernizaciji NIS-a. U skladu sa našom Strategijom poslovanja do 2025. godine nastavljamo da postavljamo temelje za dugoročan razvoj NIS grupe kako bi na kraju tog perioda NIS bio među najefikasnijim energetskim kompanijama na Balkanu. Zato i u 2019. godini, u kojoj obeležavamo 10 godina od dolaska „Gasprom njefta“ u Srbiju i početka temeljne transformacije NIS-a, planiramo realizaciju ambicioznog investicionog programa vrednog preko 40 milijardi dinara. Takođe, naš fokus biće i na digitalizaciji u svim oblastima poslovanja, a od ovog procesa očekujemo da nas učini efikasnijim i spremnijim da zadovoljimo rastuće potrebe naših potrošača u Srbiji i regionu“.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta