Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Italija-Srbija Business Forum okupio 30 italijanskih kompanija u Beogradu - Saradnja u oblasti infra
Uz podršku Ambasade Italije u Beogradu je u petak, 17. maja održan "Italija-Srbija Business Forum" u organizaciji Konfindustrije Srbija, najznačajnieg udruženja italijanskih proizvodnih i uslužnih kompanija, u saradnji sa GreenHill Advisory iz Rima.

Otvarajući radove foruma, ambasador Italije Karlo Lo Kašo (Carlo Lo Cascio) pozvao je italijanske kompanije da investiraju u Srbiju rekavši da više od 50% stranih investicija na Balkanu dolazi upravo u našu zemlju.

- Italija i Srbija uživaju privilegovane ekonomske odnose. Sa naše strane najveći prioritet nastavljamo da dajemo razvoju naših odnosa sa Beogradom, što je između ostalog, potvrđeno nedavnom posetom italijanskog premijera Kontea, zatim rekordnom trgovinskom razmenom, učešćem Italije kao zemlje partnera na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu i stalnim dolaskom novih italijanskih investitora. Siguran sam da ćete u Srbiji pronaći brojne mogućnosti za rast i razvoh viših kompanija, pomažući tako jačanje ekonomske uloge Italije na ovom tržištu - rekao je ambasador Italije Karlo Lo Kašo.

Ambasador je istakao i da je kadar i IT, ali i u poljoprivrednom i proizvodnom sektoru značajan podstrek za ulaganje u Srbiju.

Predsednik Konfindustrije Srbija Erik Košuta (Erich Cossutta) takođe se osvrnuo na sektore koji su izabrani za fokus ovog dvodnevnog foruma.

- Govorimo o sektorima koji zajedno čine skoro trećinu BDP ove zemlje: sektor digitalnih tehnologija ima centralnu poziciju u agendi vlade koju vodi premijerka Ana Brnabić, tako da danas on čini 10% BDP. Sa druge strane sektor energetike čini 5% BDP, dok je sektor infrastrukture i transporta jedan od najznačajnijih za Srbiju, ujedno tranzitnu i proizvodnu zemlju. Ovaj sektor pokriva značajan deo BDP i iznosi 15%, tako da je sasvim prirodno odredište za strane investitore koji traže nove horizonte i prilike za razvoj, uzimajući u obzir i potencijalnu sinergiju sa sektorom digitalnih tehnologija - zaključio je Košuta.

Fokus ovog poslovnog foruma, koji je ugostio 30 kompanija iz Italije, bilo je predstavljanje mogućnosti za saradnju između italijanskih i srpskih kompanija na projektima iz oblasti infrastrukture, zaštite životne sredine, energetike i informacionih tehnologije, a koje su prezentovali predstavnici nadležnih institucija, među kojima i Ivan Karić, državni sekretar pri Ministarstvu zaštite životne sredine.

Forum je ujedno bio prilika da se novim potencijalnim italijanskim investitorima predstavi mogućnosti za poslovanje i investiranje u Srbiji, a onim italijanskim kompanijama koje su već prisutne u Srbiji prilike za konsolidaciju i proširenje poslovnih aktivnosti.

Dan ranije, 16. maja, za članove italijanske delegacije održana je tehnička radionica posvećena finansiranju gore pomenutih projekata kroz programe podrške međunarodnih finansijskih institucijama i kroz pretpristupne programe EU gde su finansijske instrumente prezentovali predstavnici Ministarstva za evropske integracije, Evropske Banke za obnovu i razvoje, Evropske investicione Banke, Razvojne agencije Srbije i Vojvodine, Fonda za inovacionu delatnost i brojni drugi eksperti.

Ovaj dvodnevni poslovni skup još jedan je u nizu privrednih i kulturnih aktivnosti u okviru obeležavanja 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Srbije i Italije i 10 godina strateškog partnerstva između ove dve zemlje.


" U prva četiri meseca ove godine privukli smo 1,2 milijarde € direktnih stranih investicija"
Brisel -- Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali, drugog dana posete Briselu, prisustvovao je sastanku Saveta za ekonomska i finansijska pitanja EU.
Na Ministarskom dijalogu sa Zapadnim Balkanom i Turskom zaključeno je da EU podržava Srbiju u jačanju institucionalnog okvira i ubrzanju strukturnih reformi.

Sastanak u Briselu deo je pojačanog dijaloga o ekonomskom upravljanju između EU i zemalja Zapadnog Balkana i Turske, a u cilju efikasne pripreme učesnica za proces koordinacije ekonomskih politika na nivou EU.Ministar Mali je istakao da je Srbija uspešno konsolidovala javne finansije i uspostavila čvrstu osnovu za dalji rast.

"Na današnjem sastanku Saveta za ekonomska i finansijska pitanja EU razgovarali smo o reformama koje je Srbija sprovela u prethodnom periodu, a poseban naglasak stavljen je na privlačenje stranih direktnih investicija", rekao je Mali i objasnio da je veoma važno što su sa makroekonomskom stabilnošću stvoreni preduslovi za privlačenje investicija u Srbiju.

Ministar je ponovio da je zahvaljujući reformama koje se sprovode od 2014. godine Srbija postala najatraktivnija destinacija za ulaganja u regionu, te da je prošle godine privučeno 3,5 milijardi evra direktnih stranih investicija.

"U prva četiri meseca ove godine privukli smo 1,2 milijarde evra direktnih stranih investicija, što je 14 odsto više nego prošle godine u ovom periodu", istakao je Mali i dodao da je na osnovu toga definisan program od 20 reformi.Prema njegovim rečima, one predstavljaju deo paketa ekonomskih reformi koje se sprovode zajedno sa EU.

"Osam od tih reformi usmereno je ka poboljšanju poslovnog ambijenta u Srbiji, dok je preostalih 12 usmereno ka strukturnim reformama koje su od izuzetnog značaja i koje treba da unaprede naše poslovno okruženje. Tu prevashodno mislim na unapređenje i reformu Poreske uprave i poslovnog ambijenta", izjavio je ministar.

Mali je objasnio da više investitora podrazumeva nova radna mesta, manju nezaposlenost, ali i više novca u budžetu, što predstavlja preduslov za povećanje plata i penzija.

"Srbija je u ovom trenutku šampion po pitanju sprovođenja ekonomskih reformi, na nama je i velika odgovornost da nastavimo dalje tim putem jer tako će naša zemlja biti privlačnija investitorima za ulaganje. To je za građane veoma važno, imajući u vidu da investicije podrazumevaju više novca u budžetu za povećanje plata i penzija, ali i za veća ulaganja u infrastrukturu, autoputeve, mostove", istakao je ministar.

On je naglasio da će se nastaviti proces smanjenja opterećenja na zarade, koji je započet prošle godine.

"Želimo da naša ekonomija bude ekonomija koja oporezuje dohodak, odnosno dobit, a ne da oporezuje rad. To je ujedno i jedan od najvećih zahteva stranih investitora“, istakao je Mali.Mali je rekao da se posebna pažnja ove godine pridaje investicijama u inovacije.

"Ove godine izdvojili smo oko 100 miliona evra za investicija u startapove, naučno-tehnološke parkove i za investicije u istraživanje i razvoj. Želimo da budemo što bliže Evropi, da našim mladima damo mogućnost da rade sa kolegama iz EU na novim tehnologijama i istraživanjima. Na taj način dajemo doprinos četvrtoj industrijskoj revoluciji, jer želimo da Srbija bude njen deo", izjavio je ministar Mali.

Zaključci sastanka u Briselu pozitivno ocenjuju program ekonomskih reformi u Srbiji, uz očekivanje privrednog rasta od 3,5 do 4 odsto u periodu 2019-2021. Kako je navedeno, privredni rast bi trebalo da se zasniva na rastu izvoza, privatnoj potrošnji i investicijama.

Istaknuto je da je monetarna politika dobro sprovedena, a da su inflacioni pritisci pod kontrolom. Postoji potreba za daljim povećanjem kapitalne potrošnje u cilju podupiranja dugoročnog rasta, učvršivanjem dobrih fiskalnih rezultata, te daljom reformom platnog sistema u javnom sektoru i jačanjem fiskalnih pravila. Zapaženo je da je bankarski sektor stabilan i likvidan, dok je ukupni odnos problematičnih kredita značajno opao.

U zaključku je navedeno i da privreda zahteva dalju transformaciju, da bi bila konkurentnija, a da su glavni izazovi unapređenje transparentnosti i predvidljivosti u pogledu regulatornog okvira, osiguravanja fer konkurencije i potpune liberalizacije energetskog tržišta. Potrebno je povećati doprinos radne snage rastu, a žene, omladinu i one koji su nedavno diplomirali treba bolje integrisati u tržište rada.

Sastanku u Briselu prisustvovala je i guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, koja je istakla da je inflacija u Srbiji na najnižem nivou u proteklih više od pola decenije, kao i da je zabeležen značajan pad u ukupnom broju problematičnih kredita.

"Osim toga, našim merama je podržan dvocifreni rast u korporativnom i privatnom kreditiranju, a posredstvom ovog kanala je podržan i privredni rast. Pored niske inflacije, ključni faktori za privlačenje direktnih stranih investicija u Srbiji su relativna stabilnost kursa i rezultati postignuti u pogledu fiskalne politike kao i u mnogim drugim oblastima", istakla je Tabakovićeva.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta