Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Negativne kamate koštale evropske banke više od 20 milijardi evra
Evropske banke su prebacile 21,4 milijarde evra svojih prihoda Evropskoj centralnoj banci (ECB) tokom pet godina od perioda uvođenja negativnih kamatnih stopa.

ECB je 11. juna 2014. godine uvela negativnu kamatnu stopu na depozite od minus 0,1 odsto s ciljem da odvrati banke od "čuvanja i okamaćivanja" novca i nastojeći da podstakne njihovu kreditnu i investicionu aktivnost i stimuliše ekonomiju, prenosi agencija Rojters.

Trenutno, negativna kamatna stopa na depozite položene u ECB iznosi minus 0,4 odsto za 17 zemalja evrozone, prenosi CNBC.
Samo u 2018. godini, evropske banke su platile rekordnih 7,5 milijardi na ime deponovanja viška novca kod centralne banke, odnosno uplaćivale su 21 milion evra dnevno ECB-u, navodi se u izveštaju otvorene bankarske platforme "Depozit solušens" sa sedištem u Hamburgu.

Nemačke banke učestvuju sa trećinom (33 odsto) u ukupnim troškovima po osnovu depozita u evrozoni od 2016. do 2018. godine, dok francuske banke učestvuju sa još 24 odsto, a holandske sa 13 odsto.Izveštaj, koji analizira podatke ECB, pokazuje i da su te naknade imale značajan uticaj na profitabilnost banaka, i da su u prošloj godini prouzrokovale pad profita od 4,0 odsto.

Nemačke banke su ponovo ponele najveći teret medju vodećim ekonomijama, izgubivši 9,0 odsto profita.


Stižu dodatni izvori finansiranja za mala preduzeća - Sačinjen Nacrt zakona o alternativnim investic
Ministarstvo finansija je sačinilo nacrt zakona o alternativnim investicionim fondovima, koji će omogućiti domaćim kompanijama i fizičkim licima da ulažu u startap kompanije i inovacije.

Mala i srednja preduzećima u Srbiji, kojima prema nekim procenama nedostaje oko milijardu evra kapitala, uskoro će osim bankarskih pozajmica na raspolaganju imati dodatne izvore finansiranja. Zapravo, domaći korporativni, privatni i kapital fizičkih lica moći će preko fondova preduzetničkog kapitala da u njih ulaže.

Nacrt zakona o alternativnim investicionim fondovima otvara mogućnost za registrovanje fondova preduzetničkog kapitala (venčer kapital fondovi) u Srbiji.

U Ministarstvu finansija, koje je s Komisijom za hartije od vrednosti sačinilo ovaj propis, naglašavaju da su ovi namenjeni profesionalnim i institucionalnim investitorima, a moći će da ulažu i poluprofesionalni investitori (koji jednokratno ulože 50.000 EUR i proceni se da imaju dovoljno znanja i iskustva).

– Odredbe koje se tiču malih investitora, javne ponude i prekograničnog obavljanja delatnosti društva za upravljanje alternativnim investicionim fondovima imaće odloženo dejstvo stupanja na snagu– kažu u ministarstvu.

Jedan od razloga za sačinjavanje zakona je, kako navode, potreba da se omogući veći stepen zaštite u slučaju rizičnih ulaganja alternativnih investicionih fondova, kao i da se bliže i detaljnije definišu pravila koja se primenjuju na društva za upravljanje alternativnim investicionim fondovima.

Stoga nacrt zakona propisuje organizacione zahteve koji se odnose na društava za upravljanje i lica koja upravljaju, a koji obuhvataju pravila poslovnog ponašanja kao što su upravljanje, politike naknada, upravljanje rizicima i likvidnošću, pravila vrednovanja, delegiranje poslovnih procesa, kao i delatnost i odgovornost depozitara.

– Istovremeno, zahtevi transparentnosti će uključivati obaveze izveštavanja lica koja upravljaju alternativnim fondom prema investitorima, što obuhvata jasan opis investicione politike, uključujući opise vrste imovine u koju će ulagati, pravila otkupa, vrednovanje, držanje imovine, administriranje, politike upravljanja rizicima, cene, troškove i naknade povezane s investicijom – navode u ministarstvu.

Društava za upravljanje ovim fondovima imaju obavezu da godišnje objave investicionu strategiju i ciljeve fonda kada stiču kontrolu nad kompanijama, kao i opšte informacije o profitabilnosti kompanije nakon što je stekao kontrolu.

Ovaj propis razlikuje otvorene alternativne investicione fondove u kojima su udeli otkupivi na zahtev člana ili investitora, i zatvorene alternativne investicione fondove kod kojih nije moguće tražiti otkup udela od samog fonda.

– Novina je što će biti moguće osnovati alternativni investicioni fond koji ima svojstvo pravnog lica s internim upravljanjem, koji neće morati da ima društvo za upravljanje. Međutim, i na upravljanje tih fondova primenjivaće se odredbe ovog nacrta koje uređuju društva za upravljanje alternativnim investicionim fondom – kažu u ministarstvu.

Vodeći računa o trenutnom stanju na domaćem tržištu, u ovom nacrtu zakona je propisano da u periodu do ulaska u Evropsku uniju, depozitar (umesto dosadašnjih kastodi banka i kastodi usluge) može biti samo kreditna institucija, odnosno banka i da će biti moguće delegirati poslove čuvanja imovine na domaće i strane banke, ukoliko su ispunjeni propisani uslovi i uz prethodnu saglasnost Komisije za hartije od vrednosti.

– Dodatno, još jedan od razloga za donošenje ovog zakona leži i u potrebi da se mikro, malim i srednjim privrednim subjekata pruži mogućnost pristupa dodatnim izvorima finansiranja za dalji razvoj njihovog poslovanja – navode u Ministarstvu finansija.

Igor Živkovski, predsednik pravnog odbora Saveta stranih investitora, pojašnjava da se u naš pravni sistem prvi put uvode alternativni investicioni fondovi koji prikupljaju novac od investitora s ciljem njihovog daljeg ulaganja u druge oblike imovine. S tim da se za alternativne investicione fondove ne zahteva i dozvola za rad, u smislu zakona koji reguliše osnivanje i rad otvorenih investicionih fondova s javnom ponudom.

Naš sagovornik napominje da će alternativnim fondovima prvi put biti omogućeno da se registruju kao takvi, a ne kao društva s ograničenom odgovornošću, što je do sada bio slučaj.

– Kao naročito zanimljivo pravno rešenje u novom zakonu izdvaja se institut zatvorenog alternativnog investicionog fonda koji ima svojstvo pravnog lica s internim upravljanjem. Reč je o vrsti investicionog fonda koji svojom imovinom upravlja sam, a ne preko društva za upravljanje i koji istovremeno predstavlja društvo za upravljanje – navodi Živkovski.


Usklađen s Direktivom EU

Zakon o alternativnim investicionim fondovima je u najvećoj meri usklađen s Direktivom Evropske unije, koja se odnosi na upravljanje alternativnim investicionim fondovima, kažu u Ministarstvu finansija. Ali je nametnuo potrebu za izmenama Zakon o investicionim fondovima koji će regulisati samo otvorene investicione fondove s javnom ponudom koji ulažu u prenosive hartije od vrednosti i društva za upravljanje ovim fondovima. Osim ovoga biće sačinjen novi zakon o otvorenim investicionim fondovima s javnom ponudom.


Dunav osiguranje na sajmu Agrosim u Sremskoj Mitrovici
Nacionalna osiguravajuća kuća "Dunav osiguranje“ drugu godinu za redom podržala je Sremski sajam poljoprivrede, Agrosim, u Sremskoj Mitrovici, čiji je štand danas posetio ministar poljoprivredeNacionalna osiguravajuća kuća "Dunav osiguranje“ drugu godinu za redom podržala je Sremski sajam poljoprivrede, Agrosim, u Sremskoj Mitrovici, čiji je štand danas posetio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović.U vreme kada su, zbog obilnih padavina, delove Srbije zadesile poplave, tema o važnosti osiguranja poljoprivredne proizvodnje ponovo je aktuelizovana, a posetioci sajma Agrosim danas su upravo o mogućnostima osiguranja mogli da se informišu na štandu "Dunav osiguranja“.

Poljoprivreda u Srbiji jedna je od strateških privrednih grana, koja ima ekonomski i socijalni značaj, doprinosi bruto društvenom proizvodu, ali i zaposlenosti stanovništva i podizanju životnog standarda, rekla je direktorka Glavne filijale "Dunav osiguranja“ u Sremskoj Mitrovici Nada Kovačević, napominjući da je neophodno stalno uticati na podizanje svesti poljoprirvednika o važnosti osiguranja, imajući u vidu da je i dalje mali broj poljoprirvednika koji osiguravaju svoju proizvodnju.

"U Srbiji se osigurava oko 12 odsto korišćene poljoprirvedne površine, dok je u Sremu taj procenat i niži i iznosi deset odsto. Klimatski uslovi se menjaju i toga smo svesni, a za ozbiljnu poljoprirvednu proizvodnju nije dovoljno samo primeniti agrotehniku. Međutim, i dalje je veoma mali broj poljoprivrednika koji osiguravaju svoju proizvodnju“, rekla je Nada Kovačević.Ona kaže da je urpavo iz tih razloga, Kompanija "Dunav osiguranje“, u saradnji sa Udruženjem novinara "Agropreš“ pre osam godina počela da realizuje edukativne radionice koje se bave osiguranjem poljoprirvedne proizvodnje u Srbiji."Edukacija svakako nije brz uspeh, ali je svaki novi regrutovani osiguranik uspeh. To je potvrda i državi i osiguravajućim kućama, a pre svega 'Dunav osiguranju' kao najvećem nacionalnom brendu u oblasti osiguranja, sa 37 odsto učešća osiguranja useva, da zajedničkim nastupom i sinergijom mogu podići svest poljoprirvednih proizvođača o značaju osiguranja“, rekla je Nada Kovačević.

Ona je precizirala da, uz subvenciju premije od 40 odsto, koliko država daje, osiguranici praktično plaćaju, kako kaže, 60 odsto od pune cene osiguranja.
"Tako, na primer, za osiguranje jednog hektara pšenice, na području Srema, na prinos od 7.000 kilograma i ceni od 18 dinara po kilogramu, poljoprirvedni proizvođač treba da izdvoji oko 3.700 dinara. Prilikom ugovaranja, plaća samo pet odsto premije, odnosno porez, dok se ostatak plaća nakon skidanja useva, odnosno žetve“, objasnila je Kovačevićeva.

Kompanija „Dunav osiguranje“ na današnjem sajmu Agrosim u Sremskoj Migtrovici, predstavila je više od 90 usluga iz svoje palete.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta