Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Smederevska Železara prva srpska žrtva trgovinskog rata Amerike i Kine
Beograd -- Američki predsednik Donald Tramp nikada nije bio u Smederevu. Kineski predsednik Si Đinping bio je jednom.
Međutim, neki njihovi potezi odredili su poslovne rezultate smederevske čeličane, objavio je RTS.

Sve je počelo tako što je Amerika uvela carine na jeftin kineski čelik. Kina je uzvratila istom merom. Amerika je onda uvela carine i Evropi. A Evropa je, kao odgovor, uvela ograničenja za čelik iz zemalja trećeg sveta, uključujući i Srbiju.Tako je železara u Smedervu postala prva srpska žrtva svetskog trgovinskog rata između Trampa i Si Đinpinga, piše RTS.

Brisel nam je kvote uveo u februaru, na predlog Evrofera, moćnog udruženja evropskih proizvođača čelika. Od tada važi globalna kvota. Prema njoj sve zemlje trećeg sveta do kraja juna mogu da izvezu samo 3,3 miliona tona čelika.

U vreme kada su ograničenja uvedena premijerka Ana Brnabić tvrdila je da Srbija neće biti pogođena ovim merama.

Profesor Radovan Kovačević kaže da je moguće da su naše vlasti imale politička obećanja.

Nova drama u čeličnom ratu

"Prema onome što smo mogli da čitamo u štampi, EU je imala neku diplomatsku formulaciju u smislu da to neće značajnije uticati na naš izvoz. Očekivao sam da nas te kvote zaobiđu na neki način. Međutim, malo smo se prevarili i nismo imali očekivan tretman. Tako da sada te kvote počinju da deluju", ističe Kovačević.

Februarske kvote, bile su samo početak čeličnog rata u kome se Srbija našla. Nova drama dešava se sada. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u skupštinskoj raspravi oko Kosava uzgred je spomenuo i čelik.

"Mnogo me brinu najave Evrofera oko našeg čelika. Toliko me brinu da mislim da Anu (Brnabić) zamolim da izađe sa sednice i da ide da se time bavi. Jer to može da bude bukvalno pucanje, metak u čelo za našu zemlju ako na tim odlukama budu istrajavali", upozorio je Vučić.

Šta se dogodilo od februara do juna? Kineski vlasnici železare u Smederevu shvatili su šta globalna kvota znači u praksi. Zemlje trećeg sveta do kraja ovog meseca imaju pravo da izvezu ukupno 3,3 miliona tona.

Podaci Evrofera pokazuju da su samo u prva tri meseca zemlje trećeg sveta izvezle 2,2 miliona tona čelika. Evropa je već spustila rampu. "Hestil" iz Smedereva već sada ne može da izveze ni gram.

Rampa se diže u julu

Rampa za izvoz ponovo se diže u julu. Tada stupaju na snagu nove kvote. Kada su uvedene, premijerka Ana Brnabić izjavila je i da postoji mogućnost njihove revizije. Kako nezvanično saznaje RTS, srpski pregovarački tim ovih dana je boravio u Briselu i pokušao da ispregovara dodatno povećanje kvota.

"Možda sada ima više šansi za to. Trebalo bi insistirati na tome da je naš izvoz u prvoj polovini godine znatno manji nego u istom periodu prošle godine. Trebalo bi tražiti od EU poseban tretman, iako oni mogu da kažu da su kvote prijavili Svetskoj trgovinskoj organizaciji i da nema izuzetka. Ali mi ipak imamo poseban ugovor – Sporazum o slobodnoj trgovini", smatra Kovačević.


Microsoft najvrednija kompanija u SAD
Kompanija Microsoft najvrednija je američka kompanija, pošto je njena tržišna kapitalizacija znatno premašila 1.000 mlrd USD.

Nakon što su akcije softverskog giganta u petak drastično porasle, tržišna vrednost kompanije je dostigla vrednost od 1.007 mlrd USD, prenosi portal Market watch

Za sada, na drugom i trećem mestu kao najvrednije američke kompanije ostaju Amazon i Apple, budući da se njihova tržišna vrednost kreće oko 880 mlrd EUR, prenosi portal Kvarc.

Akcije kompanije Microsoft su u protekla četiri dana uzletele za skoro 10% na rekordan nivo.

Kao jedan od razloga munjevitog rasta vrednosti kompanije Microsoft spominje se uspeh usluge poslovanja u cloudu koju kompanija nudi, što je rezultiralo izraženim optimizmom i sigurnosti investitora.

Ipak, za Microsoftovu renesansu najzaslužniji je, smatraju analitičari, izvršni direktor tog giganta Satja Nadela, koga je dočekala potpuno drugačija situacija u kompaniji kada je preuzeo poziciju šefa ovog IT giganta početkom 2014. godine.


AIK banka u potpunosti preuzela vlasništvo nad Gorenjskom bankom
Preuzimajući u potpunosti vlasništvo nad Gorenjskom bankom, AIK banka je uspešno završila proces planirane akvizicije u Sloveniji.

Kako je saopšteno iz AIK banke, ona je od 10. juna 2019. godine i zvanično postala 100-postotni vlasnik Gorenjske banke, preuzimanjem preostalog dela deonica u vlasništvu manjinskih akcionara.

Jačajući svoju regionalnu prisutnost i stvaranjem novih mogućnosti da klijentima i na teritoriji Evropske unije ponudi kvalitetne proizvode i usluge, AIK banka nastavlja da gradi svoju pozicioniranost prepoznatljive i jake bankarske institucije u ovom delu Evrope, saopšteno je iz banke.


SRBIJA SE PONOVO ZADUŽUJE Ovaj put razlog je nešto što se nije dogodilo od 2013. godine
Na Blumbergu je objavljen poziv za otkup pre roka dospeća dve serije evroobveznica Republike Srbije, emitovanih ranije na međunarodnom finansijskom tržištu, navelo je Ministarstvo finansija na svojoj zvaničnoj internet stranici.

Reč je o evroobveznici koja dospeva 25. februara 2020. godine u iznosu od 1,5 milijardi dolara, sa godišnjom kuponskom stopom od 4.875 odsto, i o evroobveznici koja dospeva 28. septembra 2021. godine, u iznosu od 2 milijarde dolara, sa godišnjom kuponskom stopom 7,25 procenata.Ponuda se odnosi na kupovinu evroobveznica do maksimalnog iznosa od 1,1 milijardi dolara za obe serije, u skladu sa Memorandumom o ponudi za otkup obveznica i biće finansirana sredstvima emisije novih euro-denominovanih obveznica, kako bude odredila Republika po sopstvenom diskrecionom pravu, pod uslovima zadovoljavajućim za našu državu.

Ovo je prvi put od 2013. godine da Srbija razmatra uključivanje na međunarodno tržište kapitala, ali ne kako bi se zadužila za budžetske svrhe, već kako bi prevremeno otplatila svoj mnogo skuplji dug
Kako objašnjavaju iz Ministarstva finansija, Vlada Srbije namerava da prevremeno otkupi navedene evroobveznice i iskoristi prednosti trenutnih uslova na međunarodnom finansijskom tržištu za refinansiranje skupljih sedmogodišnjih i 10-godišnjih evroobveznica denominovanih u dolarima, i da delimično refinansira te dužničke hartije emitovanjem nove obveznice denominovane u evrima po istorijski niskoj kamatnoj stopi.

Delegacija Ministarstva finansija i Narodne banke Srbije će se, kako se navodi, sastati u Bostonu, Njujorku, Frankfurtu i Londonu sa postojećim i potencijalnim investitorima u državne obveznice Republike Srbije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta