Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ODLOŽENA PRESUDA: Na jesen o "Jugoremediji"
Jedan od 24 slučaja sporne privatizacije u Srbiji ni sada nije dobio epilog u Specijalnom sudu u Beogradu, koji je izricanje presude optuženima odložio za 12. septembar
JEDAN od 24 slučaja sporne privatizacije u Srbiji - "Jugoremedije" iz Zrenjanina, ni sada nije dobio epilog u Specijalnom sudu u Beogradu, koji je izricanje presude optuženima odložio za 12. septembar, za kada je ponovo zakazan nastavak suđenja, kao i ponovno otvaranje glavnog pretresa i saslušavanje predstavnika oštećenih privrednih društava iz Niša i Makedonije.
Optuženi u ovom slučaju su bivši generalni direktor "Jugoremedije" Jovica Stefanović Nini i bivši direktor te fabrike Zlatko Marković, ali i direktorka preduzeća "Nini" Olga Antić i Dobrica Živković, koji se svi sumnjiče da su zloupotrebom položaja odgovornog lica oštetili "Jugoremediju" za više od sedam miliona evra. Tužilaštvo za organizovani kriminal je tražilo od suda da Stefanoviću izrekne kaznu ne manju od šest godina zatvora, Markoviću četiri godine, Antićevoj tri, a Živkoviću bar dve godine.


Vrednost potencijalnih zajedničkih projekata Srbije i Kine više od 8 mlrd EUR
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović razgovarala je sa delegacijom Saveta za razvoj trgovine Hong Konga i delegacijom kineskih kompanija o infrastruktirnim projektima koji se realizuju u Srbiji i mogućnostima za nova ulaganja kineskih kompanija u ovoj obasti.

Ona je pozvala kineske privrednike da zajedno sa Srbijom rade i na novim projektima.

Mihajlović je nakon sastanka novinarima rekla da je pored tradicionalno dobre bilateralne, prijateljske saradnje i ekonomska saradnja poslednjih godina sve bolja i bolja, kako po statističkim pokazateljima, tako i onim što građani mogu da vide.

Podsetila je da se u saradnji sa NR Kinom rade brojni infrastrukturni projekti, odnosno grade mostovi, autoputevi, ulaže u železnički transport...

Ukupna vrednost projekata koje Srbija realizuje sa Kinom iznosi blizu 7 mlrd EUR, a vrednost potencijalnih projekata, uključujući i projekat metroa, preko 8 mlrd EUR.

- Srbija se ubrzano razvija i ekonomska situacija u zemlji je dobra i stabilna - rekla je Mihajlovićeva.

Ona je dodala da su na današnjem sastanku bili predstavnici najboljih kompanija iz Kine i da je pozvala kineske privrednike da zajedno rade i na budućim projektima.

- Kineski privrednici su pohvalili uslove poslovanja u našoj zemlji i istakli da su oni sve bolji i bolji - rekla je Mihajlovićeva.

Dodala da se nada da će u narednom periodu biti novih investicija u oblasti infrastrukture.

Ukupna vredost projekata sa Kinom u oblasti saobraćajne infrastrukture iznosi više od 7,5 mlrd EUR, a od toga su oko 1,5 mlrd EUR projekti u realizaciji uglavnom na Koridioru 11 i brzoj pruzi Beograd-Budimpešta.


Value of potential joint projects of Serbia and China over EUR 8 billion
Serbian Minister of Construction, Transport and Infrastructure Zorana Mihajlovic talked to a delegation of the Hong Kong Trade Development Council and a delegation of Chinese companies about infrastructure projects being realized in Serbia and the possibilities of new investments by Chinese companies in this field.

She invited Chinese companies to work on new projects with Serbia as well.

After the meeting, Mihajlovic told the press that, in addition to the traditionally good bilateral, friendly cooperation, the economic cooperation was getting increasingly successful, both in terms of statistics and the practical results.

She reminded that various infrastructure projects were being carried out with China, including bridges, highways, railway transport...

The projects that Serbia is realizing with China are worth approximately EUR 7 billion, and the value of potential projects, including the subway project, is over EUR 8 billion.

– Serbia is developing at a rapid pace and the economic situation in the country is good and stable – Mihajlovic said.

She added that the meeting had been attended by representatives of the best companies from China and that she had invited them to work together on future projects.

– They praised the business conditions in our country and pointed out that they were getting better and better – Mihajlovic said.

She added that she hoped that there would be new investments in the field of infrastructure in the upcoming period.

The total value of projects with China in the field of traffic infrastructure is over EUR 7.5 billion, of which around EUR 1.5 billion are projects currently being realized, mostly on Corridor 11 and the Belgrade-Budapest high-speed railway.


Švajcarska centralna banka ODUSTAJE OD LIBORA
Švajcarska centralna banka (SNB) u četvrtak je objavila da odustaje od korišćenja tromjesečnog libora kao referentnog za utvrđivanje kamatnih stopa, navodeći kao razlog njegovu nesigurnu budućnost i uvodi vlastitu referentnu stopu

SNB je na redovnoj sednici potvrdio ekspanzivnu monetarnu politiku čiji je cilj stabilizacija kretanja cena i podrška ekonomskoj aktivnosti, prenosi tportal.
Među ključnim elementima takve politike su negativne kamatne stope kojima se poslovne banke primorava da plaćaju centralnoj banci za čuvanje depozita, a koju je SNB zadržao na minus 0,75 odsto.

Iz SNB-a, izmešu ostalog, poručuju da negativne kamatne stope i spremnost na intervenciju po potrebi na deviznim tržištima ostaju ključni kako bi se privlačnost ulaganja u švajcarski franak održavala niskom i time ublažio pritisak na švajcarsku valutu.

Od promena u dosadašnjoj politici, iz SNB-a su saopštili da uvode vlastitu stopu, kojom će zameniti ciljani raspon za tromesečni libor, te koja će od sada biti referentna tačka kod donošenja odluka u monetarnoj politici.


DRŽAVNI GIGANTI OBJAVILI DOBIT Iznenadili Srbijagas i EPS
Ukupna neto dobit 37 javnih preduzeća čiji je osnivač Republika Srbija u prvih devet meseci 2018. bila je nešto veća od 12 milijardi dinara, u prva tri meseca ove godine već iznosi oko devet milijardi dinara, a najbolji rezultat ostvarili su Srbijagas i EPS, izjavio je danas državni sekretar u Ministarstvu privrede Dragan Stevanović. Neto dobit Srbijagasa i EPS-a u prvom kvaratalu ove godine iznosi po oko pet milijardi dinara.
"Odmah iza njih su Skijališta Srbije sa oko 780 miliona dinara. Naravno, tu je i Pošta sa skoro 600 miliona dinara neto dobiti", rekao je Stevanović za Tanjug.

Očekuje se da će do kraja juna svi završni računi i bilansi javnih preduzeća biti predati, tako da će se, dodaje Stevanović, znati konačni rezultat za 2018. godinu.

Ministarstvo privrede, kaže državni sekretar, ima razloga da bude zadovoljno rezultatima.

"Jako je dobro da je taj rezultat za prva tri kvartala prošle godine bio nešto preko 12 milijardi dinara ukupne neto dobiti za sva javna preduzeća čiji je osnivač Republika Srbija. Ono što je takodje dobro jeste da je u prvom kvartalu 2019. ukupna neto dobit svih preduzeća koja su u vlasništvu Republike Srbije negde oko devet milijardi dinara", rekao je Stevanović.
Naveo je da rezultati potvrdjuju smisao i opravdanost smernica donetih 2014. godine.

"Taj kontinuitet ostvarivanja neto dobiti se definitivno održao", rekao je Stevanović i dodao da se u 2019. godinu ušlo sa Uredbom koja obavezuje javna preduzeća da se drže smernica.
Navodi da postoji još dosta postora da se radi, uključujući principe korporativnog upravljanja i definisanje strategije za korporativizaciju rada i funkcionisanja javnih preduzeća.

"Taj posao radimo sa Medjunarodnom finansijskom korporacijom. To sve ide svojim tokom u skladu sa definisanim koracima i dinamikom. Zaista verujemo da ćemo kroz vreme beležiti jos bolje i kvalitetnije rezultate", naglašava Stevanović.

Jako je dobro, ocenjuje, da su i javna preduzeća sve više i više spremna da sve ono što dolazi kao impuls iz Ministarstva privrede i Vlade Srbije poštuju i uvažavaju i to u jednoj sinergiji daje rezultate.

Upitan o daljoj reformi javnih preduzeća, Stevanović kaže da su i EPS i Srbijagas već u postupku finansijskog i organizacionog restrukturiranja, te da se taj posao obavlja i teče dalje."Što se ostalih tiče, ono što nas očekuje jeste da se dalje nastavi rad na izradi startegije, odnosno definisanju dokumenata za uvodjenje principa korporativnog upravljanja. Ostaje nam da se izrade programi kako će se raditi akreditacija i sertifikacija tela koja će se baviti obukom ljudi koji će biti u organima upravljanja", rekao je Stevanović.

Cilj obuke je, dodaje, da nauče šta su principi korporativnog upravljanja i kako kroz učešće u organima upravljanja i organima koji odnose odluke u tim javnim preduzećima na najbolji mogući način da te principe implementiraju.

"To radimo sa Medjunarodnom finansijskom korporacijom i to ima svoj tok i čini mi se da će do kraja 2019. godine poprilično i ovaj posao da odmakne", kaže Stevanović.


Nejasno je zašto država PRODAJE udeo u Komercijalnoj banci koja joj PUNI BUDŽET
Imajući u vidu da je država manjinski vlasnik u Komercijalnoj banci, krajnje je nejasno zašto se o njenoj prodaji govori kao o privatizaciji, kaže u intervjuu za Bankar.rs stručnjak za razvoj i investicije Mahmud Bušatlija. Napominje i da je nejasno zašto se država uopšte odlučila na prodaju ove banke, imajući u vidu da je izuzetno profitabilna i da donosi novac državnom budžetu.

"Privatizacija Komercijalne banke je izvršena davno, ulaskom EBRD-a i IFC-a. Država u suštini nema više od 51 odsto vlasništva, te se po međunarodnim normama ne može smatrati državnom bankom. Čim imate čak i manji obim privatnog kapitala u bilo kojoj banci, ne može se smatrati da je ona državna" objašnjava Bušatlija.
MMF je taj koji insistira na, kako kažu, privatizaciji Komercijalne banke.

Čudi me i to da MMF insistira na tome, jer upravo su ovo o čemu sam pričao njihove norme. Kada država nema apsolutnu većinu, nego dovoljan dio da upravlja dok se ne dogovore ostali da mogu da promijene taj status prevlasti. Ako je većina u rukama privatnog kapitala, praktično oni imaju veća prava u odlučivanju nego država ukoliko se dogovore svi zajedno. No taj stav MMF-a je vjerovatno posljedica toga što naši nadležni nikada nisu otvoreno rekli da je Komercijalna banka privatizovana po njihovim normama.Šta je onda zapravo razlog prodaje?

Ni meni nije jasno, da budem iskren. Objašnjenja koja dolaze iz Ministarstva finansija su besmislena.

Ministar je naime direktno u sistemu upravljanjua bankom i on je najodgovorniji jer predstavlja vlasnika. On mora da zna da je ta banka vrlo profitabilna i da državi donosi fiskalni prihod kroz dividende. Zaista ne vidim razloog da država izađe iz bankarskog sektora, jer mi bolju banku od Komercijalne , rangiranu i dobro pozicioniranu na tržištu lokalnom, nemamo.

Kada pominjemo vlasništvo EBRD-a u Komercijalnoj banci, nije prvi put da međunarodne finansijske institucije kupuju pa preprodaju udio u našim državnim bankama.

Kada je došao u Srbiju početkom ovog veka EBRD je učestvovao u privatizaciji nekoliko banaka, poput Eksim banke. To je sve rađeno u okviru jednog programa tokom koga je zapravo i nastao EBRD. Dolazili su naime u zemlje u tranziciji, unosili kapital u banke koje su do tada bile državne i zatim osavremenjivali i harmonizovali rad tih banaka sa bankama na zapadnom tržištu. Nakon završetka tog procesa prodavali su svoje učešće u tim bankama. Svaki put kada se to desilo, u svim tranzicionim zemljama uključujući i Rusiju, kad bi EBRD izlazio iz tih banaka, on je izlazio sa ogromnom dobiti, čak deset puta većom od kapitala koji je unosio i nikada se niko nije bunio. To samo pokazuje da mi zapravo ne znamo da se borimo za naša prava i naše potrebe.

Čini se da država Srbija generalno nije dobro postupala kada je u pitanju državni bankarski sektor.

Velika šteta je nanijeta državi već 2001. godine kada su ukinute, umkesto restruktirane banke. Tada su ukinute četiri najveće državne banke koje su držale praktično kolaterale cijele privrede koja je postojala u Srbiji. Tada je to možda bilo potrebno da bi se mogla izvršiti privatizacija koja pak nije pokazala nikakve dobre rezultate. Zato su se s druge strane mnogi obogatili. To može i sada da bude motiv, kada govorimo o prodaju Komercijalne banke, više ličnog karaktera nego zaštite javnog interesa. Jer javni je interes da država ima barem jednu banku, ako već ne većinu udjela na bankarskom tržištu. Jednostavno, država mora imati status kako bi zarađivala pare.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta