Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pored Sava centra i Beograđanke, Grad prodaje i apotekarske ustanove
Beograd -- Grad Beograd planira da proda sve objekte iz svoje nadležnosti koji nisu u sistemu gradske komunalne infrastrukture.
Tako uskoro "Sava centar“ ponovo biti na tenderu, Sekretarijat za javni prihod radiće procenu vrednosti Beograđanke, a u planu je da se pripremi prodaja i apotekarskih ustanova u glavnom gradu.

Pre samog postupka prodaje, zakon nalaže da se utvrdi vrednost, ne samo objekta već i brenda koji bi trebalo da bude prodat, a za to postoji nekoliko metodologija.Kada je reč o Beograđanki, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić kaže da procenu vrednosti zgrada u glavnom gradu uvek radi Sekretarijat za javni prihod, kao što za Republiku radi Poreska uprava.

Partner za Beograđanku

"Pokušaćemo da nađemo partnera koji će obnoviti Beograđanku. Takođe ćemo staviti uslov da mora da se uloži određen novac u obnovu zgrade, da ona ne sme da promeni namenu i na taj način će Beograđanka početi sasvim nov život jer, nema smisla i potrebe da građani Beograda ulažu novac u obnovu Beograđanke", rekao je Vesić.

Beograđanka pravi gubitak Beogradu, objašnjava Vesić i podseća da je u pitanju prva pametna zgrada na Balkanu, međutim, njeno održavanje je značajno skuplje nego što je naplata kirije od zakupaca.

I druga imovina Grada koja nije u funkciji komunalnog sistema biće takođe prodata, kaže zamenik gradonačelnika.

"Prodaćemo u budućnosti apotekarske ustanove jer Grad Beograd, kao i svi moderni gradovi, treba da se bavi onim što pruža građanima a to je komunalni sistem i nema potrebe da se bavi poslovima koji nisu komunalna delatnost", objašnjava Vesić.

Utvrđivanje vrednosti objekta kao što je Beograđanka, koja je jedan od gradskih simbola, važno je kako se prodaja ne bi više puta ponavljala i tako snižavala početna cena, kaže procenitelj i agent za nekretnine Milić Đoković.

Prodati kao brend

Đoković smatra da ako se već ide u prodaju, potrebno je da se Beograđanka proda kao gotovo proizvod i uradi međunarodni konkurs za procenu njene vrednosti.

"U holu su bile slike, potpisi astroanuta iz Apola. Josip Broz Tito je imao njegov potpis u holu, vidikovac je na vrhu, sve to je brend", objašnjava Đoković.

Ako se na tržište stavi samo zgrada, tada će i cena biti znatno niža nego što bi mogla da bude ako se prodaje kao "paket priča - objekat plus brend".

Gradovi u svetu, inače, imaju malo objekata ovog tipa koje mogu da ponude potencijalnim kupcima, pa je prema oceni agenata za nekretnine, sajam nekretnina u Kanu ili Minhenu mesto gde bi Beograđanka mogla da se ponudi "velikim igračima".

S druge strane, kažu, ovakvi objekti uz menadžersko upravljanje mogu da daju prihod od oko 15 do 16 evra po kvadratu, što bi u slučaju kvadrature Beograđanke bilo od 1 do 1,5 miliona evra od poreza.

Zakupci u ovoj zgradi su Agencija za restituciju, Agencija za jonizujuća zračenja, "Putevi Beograd", Studio B i drugi.

Sava centar zaštićen

Kada je reč o prodaji "Sava" centra za koji se očekuje raspisivanje tendera, Vesić kaže da Beogradu treba kongresni centar, međutim, sam Grad ne treba, dodaje, da se bavi kongresnim turizmom u smislu da održava i finansira infrastrukturu, a na račun stanovnika glavnog grada.

"Insistiramo da Sava centar ostane zaštićen i u tom smislu će naši uslovi kada budemo raspisali tender biti da u narednih pet godina mora da se uloži najmanje 50 miliona evra u rekonstrukciju i da je zabranjena promena namene Sava centra", kaže Vesić.

Dodaje da je Zavod za zaštitu spomenika pokrenuo proceduru upisa "Sava" centra u registar kulturnih dobara.

Rekonstrukcija ovog kongresnog centra, kaže, otvoriće mogućnost da se u Beogradu otvori još najmanje desetak novih hotela od čega, navodi, tri-četiri hotela mogu biti visoke kategorije.


EBRD u 2019. investirala u Srbiji 516 mil EUR
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je u 2019. godine u Srbiji investirala rekordnih 516 mil EUR, čime je povećala podršku privatnom sektoru i "zelenoj ekonomiji".

EBRD je potpisala više od 20 novih projekata tokom protekle godine i registrovala najveći obim ulaganja u Srbiji od kada je ona 2001. godine postala članica EBRD, navodi se u saopštenju.

- Prezadovoljni smo postignutim rezultatima. Naši partneri u komercijalnim finansijskim institucijama i dalje imaju ključnu ulogu u plasiranju ciljanih i prilagođenih sredstava EBRD-a malim i srednjim preduzećima. Posebno smo ponosni što smo predvodili finansiranje prvog javno-privatnog partnerstva u regionu za projekat infrastrukture u oblasti zaštite životne sredine, rekonstrukciju deponije u Vinči, koja će biti izgrađena u skladu sa standardima Evropske unije - izjavila je direktorka EBRD-a za Zapadni Balkan Žužana Hargitai.

Dodaje se da podsticanje konkurentnosti privatnog sektora, podržavanje ekoloških i infrastrukturnih projekata i investicija u energetsku efikasnost i čistu energiju ostaju ključni prioriteti EBRD u Srbiji.

S ciljem poboljšanja konkurentnosti privatnog sektora, banka je plasirala 226,2 mil EUR komercijalnim bankama za kreditne linije za mala i srednja preduzeća (MSP), dok je putem WB EDIF i Enterprise Expansion Fund (ENEF) direktno finansirala MSP sa 5 mil EUR.

MSP su takođe imala pristup kreditnim linijama sa podsticajima koje finansira Evropska unija, dok je 140 MSP dobilo savetodavnu podršku za unapređenje izvoznih kapaciteta, digitalizaciju, marketing, finansijsko upravljanje ili razvoj poslovnih veština.

Švedska i Luksemburg su nastavili da pomažu žensko preduzetništvo putem EBRD programa obuke i savetodavne podrške, a Luksemburg je dodatno podržao novi program EBRD-a Star Venture osmišljen da podstakne rast odabranih startap preduzeća sa velikim potencijalom.

Pored toga, EBRD je plasirala 40 mil EUR putem komercijalnih banaka za podršku finansiranja hipoteka.

EBRD je obezbedila finansiranje za sanaciju 40 godina stare deponije u Vinči u Beogradu i izgradnju nove deponije i postrojenja za proizvodnju energije iz otpada. Iz direktnih sredstava EBRD-a je obezbeđeno 72,25 mil EUR, a 35 mil EUR od Erste Group Bank AG u okviru A/B strukture kredita, dok 21 mil EUR koncesijskog kredita finansira TaiwanICDF.

EBRD je takođe podržala saobraćajnu infrastrukturu Srbije kreditom u iznosu od 100 mil EUR preduzeću Srbija voz za kupovinu do 18 novih vozova. Uz ulaganje u novi vozni park, EBRD je takođe pomogla Srbija voz projekat izgradnje železničkog depoa u Zemunu, poboljšanje korporativnog upravljanja, IT sistema, upravljanja energijom i sistema za prodaju karata, čime doprinosi celokupnoj modernizaciji države železnice.

U sektoru poljoprivrede, EBRD je Srbiji odobrila kredit od 15 mil EUR za finansiranje obnove i izgradnje infrastrukture za navodnjavanje u Negotinu i Svilajncu.

EBRD je, uz podršku partnera, do danas pomogla preko 600 domaćinstava da unaprede energetsku efikasnost svojih domova. U 2019. godini dve banke imale su u ponudi GEFF kredite za građane Srbije.

Banka je takođe odobrila 10 mil EUR u okviru Globalnog klimatskog fonda (GCF).

Druge zelene investicije su i kredit od 7 mil EUR Javnom gradskom saobraćajnom preduzeću Novi Sad za kupovinu novih autobusa na prirodni gas, i kredit od 2,5 mil EUR opštini Šabac za ulaganje u energetsku efikasnost 40 stambenih višespratnica.

U 2019. godini, EBRD je pokrenula i program za obnovljive izvore energije u sistemima daljinskog grejanja. Dve prve velike vetroelektrane Čibuk 1 i Kovačica, koje je finansirala EBRD, završene su tokom protekle godine i proizvode čistu energiju.

Inače, EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji. Banka je uložila više od 5,6 mlrd EUR u 255 projekata u zemlji. EBRD podržava razvoj privatnog sektora i prelazak na zelenu ekonomiju, kao i ulaganje u infrastrukturu za poboljšanje konkurentnosti privatnog sektora i jačanje povezanosti unutar regiona Zapadnog Balkana.


EBRD invests EUR 516 million in Serbia in 2019
The EBRD has achieved an historic record in Serbia in 2019 with EUR 516 million of new financial commitments, lifting the Bank’s results to a new level, especially in the private sector and the green economy.

The EBRD signed more than 20 new projects and registered the highest investment volume in the country since Serbia joined the EBRD in 2001, the EBRD statement reads.

– We are delighted with the results achieved. Our commercial financial institution partners continue playing a key role in channelling targeted and tailored EBRD funding to small businesses and retail customers. We take particular pride in leading financing for the first public-private partnership in the region for environmental infrastructure in Vinča, Belgrade, to be constructed in line with EU standards, said EBRD Director for the Western Balkans, Zsuzsanna Hargitai.

The statement further adds that fostering the competiveness of the private sector, supporting Serbia’s environmental infrastructure and supporting investments in energy efficiency and clean energy remain the Bank’s key priorities in the country.

To enhance the competitiveness of the private sector, the Bank channelled EUR 226.2 million in credit lines to commercial banks for on-lending to local small and medium-sized enterprises (SMEs), while it channelled EUR 5 million direct financing through WB EDIF and Enterprise Expansion Fund.

SMEs were also given access to credit lines blended with incentives funded by the European Union, while 140 SMEs received advisory support for building export capacity, digitalisation, marketing, financial management or business skills development.

Sweden and Luxembourg continued to support women entrepreneurs with training and tailor-made advisory support, and Luxembourg additionally supported new Star Venture Programme designed to boost growth of selected high potential start-ups.

Additionally, the EBRD also on-lent EUR 40 million in credit lines to commercial banks for supporting mortgage financing.

The EBRD committed financing for the rehabilitation of the 40-year old Vinča landfill in Belgrade and the construction of new landfill and waste-to-energy facilities. The EBRD contributed a EUR 72.25 million loan to this milestone project and mobilised EUR 35 million provided by Erste Group Bank AG under the A/B loan structure, and EUR 21 million in concessional finance funded by TaiwanICDF.

The EBRD further supported Serbia’s transport infrastructure with an additional EUR 100 million loan to the state-owned passenger railway company Srbija Voz to buy up to 18 new trains. As well as investing in the new fleet, the EBRD also helped the company improve its corporate governance, expand and upgrade a railway depot in Zemun as well as improving its IT systems, energy management and ticket sales, thus contributing to overall modernisation of the national railway.

In the agriculture sector, the EBRD provided a EUR 15 million loan to Serbia to finance the rehabilitation and construction of irrigation infrastructure in two regions, Negotin and Svilajnac.

Under its Green Economy Financing Facility (GEFF), which started in 2019 and is supported by the European Union, Austria, WBIF and Energy Community, to date the EBRD enabled over 600 households to improve their energy efficiency. In 2019, two local banks, Erste and UniCredit, offered GEFF loans to Serbian citizens.

The Bank also extended EUR 10 million under the Global Climate Fund (GCF) – GEFF programme to UniCredit Leasing for supporting SMEs in purchasing energy-efficient equipment.

Other green investments included a EUR 7 million loan to Novi Sad’s public transport operator to buy new, low-emission buses and a EUR 2.5 million loan to the municipality of Sabac for an upgrade of up to 40 multi-storey residential buildings.

In 2019, the EBRD also launched its Renewable District Energy in the Western Balkans programme. Serbia’s two first large-scale windfarms in Čibuk 1 and Kovačica, which the EBRD has financed, were completed in 2019 and are now generating clean energy.

The EBRD is a leading institutional investor in Serbia. The Bank has invested more than EUR 5.6 billion across 255 projects in the country. The EBRD is supporting private-sector development and the transition towards a green economy, as well as investing in infrastructure to improve private sector competitiveness and boost connectivity in the Western Balkans region.


Amerikanci kupili Novu banku za 7,1 miliona evra
Podgorica -- Kompanija "Adriatik kapital LLC" sa sedištem na Floridi definitivno je postala vlasnik Nove banke u Crnoj Gori.
Na Montenegro berzi je u sredu registrovana transakcija od 7,1 miliona evra za 299.511.761 akcija te banke u vlasništvu Azmont investmentsa, objavila je Pobjeda.

U izveštaju berze se ne navode detalji, a list podseća da je u drugoj polovini prošle godine obelodanjeno da je azerbejdžanska kompanija Azmont investments, kao jedini vlasnik te banke, sklopila ugovor o kupoprodaji sa "Adriatik kapital LLC".
Cena po akciji je bila 0,0237 evra što ukupno iznosi 7,1 miliona evra. Dodaje se takođe da je u julu prošle godine saopšteno da je "Adriatik kapital LLC" kompanija koja je osnovana i posluje po zakonima SAD.

Nova banka je treći kvartal prošle godine završila u minusu od 1,18 miliona evra, navodi Pobjeda. Glavni izvršni direktori banke su Mamadov Kamran i Đorđe Lukić, a predsednik Odbora direktora Ahmet Erentok.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta