Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privatizacija preduzeća ulazi u finiš
Ministarstvo privrede planira da u narednom periodu snažno nastavi aktivnosti u postupku privatizacije, na koju čeka nešto više od 70 preduzeća, izjavio je državni sekretar u tom ministarstvu Dragan Stevanović, navodeći da privatizacija ulazi u završnu fazu.

Stevanović kaže da od oko 70 preduzeća realno postoji 20 njih za koja se trenutno mogu raspisati javni pozivi, te da će se ući u taj postupak.

- Trenutno je u toku javni poziv za prodaju kapitala za VPD Smederevo doo, a u planu je da se do kraja godine objave javni pozivi za prodaju još dva preduzeća - kaže Stevanović u intevjuu za frankfurtske Vesti.

Pojašnjava da za ostala preduzeća u ovom trenutku nije moguće objaviti javni poziv, jer postoje nerešeni zahtevi za povraćaj imovine, određeni sudski sporovi ili neki drugi imovinsko-pravni problem, a kada se to reši, Ministarstvo privrede će, kaže, pripremiti i ta preduzeća za prodaju.

- Broj javnih poziva, kao i eventualni prihodi od prodaje, zavisiće od interesovanja investitora, ali i od situacije sa pandemijom, pa je prilično nezahvalno davati procene u ovom trenutku. Nasledili smo oko 560 preduzeća za privatizaciju, a sada ih je nešto više od 70, te se svakako može reći da taj postupak ulazi u završnu fazu - kaže Stevanović.

Po pitanju Petrohemije, o kojoj je nedavno govorio i predsednik Aleksandar Vučić, rekavši da je postignut dogovor sa predstavnicima Gaspromnjefta da se formiraju stručni timovi koji će razmotriti privatizaciju tog preduzeća, Stevanović je navodi da "ima razloga za optimizam, ali proces je tek na početku".

Stevanović je rekao i da Ministarstvo, po pitanju privatizacije, ima razloga da bude zadovoljno rezultatima, jer su u prethodnih pet uspešno rešeni najveći izazovi, poput giganata – Železare, Galenike, RTB Bora, PKB-a, ali i drugih manjih preduzeća.

Ministarstvo je tokom krize izazvane pandemijom koronavirusa pomoglo privrednicima, i nastaviće da prati stanje, da bude u kontaktu sa njima, kako bi se blagovremeno reagovalo u slučaju potrebe, istakao je Stevanović.

- Za 2021. godinu planirana je podrška za nove investicije, kako bi se što pre pokrenuo i osnažio rast BDP... Srbija u 2020. godini ima najmanji pad BDP-a u ovim okolnostima u Evropi, a u narednoj godini očekuje se rast BDP - rekao je državni sekretar.

Podvlači da je Ministarstvo većinu aktivnosti usmerilo na mere koje su, pre svega, bile podrška likvidnosti privrede.

Stevanović je rekao i da su sredstva, više od 160 milijardi dinara, bila namenjena podršci privredi u očuvanju likvidnosti i postojeće zaposlenosti, a kroz te mere do sada je podržano 250.000 privrednih subjekata.

On je kazao i da aktivnosti Ministarstva po pitanju podrške domaćim i stranim investitorima nisu stale i da nijedan projekat nije zaustavljen.

- Nijedan investitor se neće povući, čak naprotiv, imamo naznake reinvestiranja u Srbiji i najave dolaska nekoliko novih, što je ohrabrujuće - rekao je Stevanović i dodao da to pokazuje da je Srbija ekonomski, politički, u pravnom i poreskom smislu predvidiva i stabilna zemlja, uprkos problemima izazvanim pandemijom.

Dodaje i da država ne odvaja domaće i strane investitore koji imaju ista prava. Podseća da je od stupanja na snagu Zakona o ulaganjima, zaključen 121 ugovor između Srbije i investitora.

- Od toga, 40 projekata u monitoringu, što značu da je prva faza realizacije projekta završena, a 81 je aktivan projekat i u toku je faza realizacije. Investiciona vrednost 121 ugovora je 2,5 mlrd EUR koji obezbeđuju zapošljavanje 46.000 ljudi - naveo je Stevanović.

Kada je reč o zaposlenosti, ističe da su mere podrške privredi "čak doprinele i rastu zaposlenih".

Stevanović je izneo podatak da se u periodu od 16. do 31. marta, posle proglašenja pandemije Kovid 19, ukupan broj zaposlenih smanjio za 15.000 ljudi, ali da je već od maja, zahvaljujući podršci, zaposlenost počela da raste, pa je zaključno sa 15. novembrom, zabeležen rast zaposlenih više od 60.000.

- Dodatna mera podrške privredi radi ublažavanja posledica pandemije odnosila se na dodelu kredita privrednicima za održavanje likvidnosti preko Fonda za razvoj, kroz koji je odobreno više od 10 milijardi dinara. Pomoć privredinicima obezbeđena je kroz garancijsku šemu preko poslovnih banaka i do sada je plasirano 1,3 mlrd EUR - rekao je Stevanović.


DOLAR NAJSLABIJI OD 2018. Američka valuta oslabila je i u odnosu na evro
Na valutnim tržištima vrednost dolara prema korpi valuta pala je na najniže nivoe od aprila 2018. godine jer se očekuju nove podsticajne mere u američkoj privredi i jer su ulagači skloni rizičnijim investicijama. Tako se dolarov indeks, koji pokazuje vrednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, jutros kreće oko 91,30 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 91,80 bodova, piše hrvatski portal Index.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa jučerašnjih 104,45 na 104,35 jena.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cena evra dostigla 1,2075 dolara, najviši nivo od septembra 2018. godine, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1955 dolara.

Cene nafte su, pak, jutros pale jer su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici, predvođeni Rusijom, odložili zvanični sastanak na kome će odlučiti hoće li u januaru povećati proizvodnju ili je zadržati na postojećim nivoima.

Na američkom tržištu je cena barela skliznula 0,63 odsto, na 44,27 dolara, dok je na londonskom tržištu pala 0,53 odsto, na 47,16 dolara.

Azijske berze prate rast Vol Strita
A na azijskim berzama u sredu je nastavljen pozitivan trend jer podršku tržištima pruža nada ulagača da će uskoro početi vakcinisanje protiv koronavirusa, ali i da će američki Kongres dogovoriti nove podsticajne ekonomske mere.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu oko 0,3 odsto, pa se kreće oko najviših nivoa ikada.

Jutros je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks ojačao 0,05 odsto, dok su cene deonica u Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,3 odsto. U Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 0,4 odsto.


Construction of Tire Factory of Toyo Tires in Indjija to Begin on December 15
The foundation stone for the construction of a tire factory of the Japanese company Toyo Tires is planned to be laid down in Indjija on December 15, as confirmed by the president of the Municipality of Indjija, Vladimir Gak.

– This is the most important investment in Serbia so far, considering the amount of EUR 367 million in the first phase, the size of the facility and the fact that Toyo Tires belongs to the Mitsubishi corporation – Gak said in his interview for Tanjug.

He added that the main contractor for the construction of the hall, which will take up around 20 hectares, would be the Japanese company Takenaka, but that there would also be room for local construction companies as subcontractors.

– We want our companies to participate in the construction of one such large facility, off which they will be able to live in the upcoming years – Gak said.

The construction deadline is 17 months, after which the factory is expected to produce five million tires of the premium class for the markets of Europe and Russia annually.

The production complex for the fully automated production of car and truck tires will be located on a parcel of nearly 64 hectares, and the production of 5 million tires a year is planned.

Toyo Tires should employ 537 workers at the new facility.

Let us remind that the Commission for Control of State Aid has recently approved state aid of EUR 41 million for Toyo Tires in Indjija.

Previously, Toyo Tires Serbia got a subsidy of EUR 3 million for the investment in Indjija through the allocation of 637,455 m2 of state land without a fee.


Oglašena prodaja paketa akcija 65 emitenata na Banjalučkoj berzi
Investiciono-razvojna banka Republike Srpske i Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske organizuju prodaju paketa akcija 65 emitenata.

Metod prodaje je nalogom "sve ili ništa". Datum prodaje je svakog radnog dana od 9. decembra do realizacije prodajnog naloga, a najkasnije do 22. decembra 2020. godine.

Način plaćanja je u skladu sa pravilima Banjalučke berze. Valuta plaćanja je konvertibilna marka (KM).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta