Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NASTAJE ČETVRTI NAJVEĆI PROIZVOĐAČ AUTOMOBILA U SVETU EU odobrila spajanje vredno 38 milijardi dolar
Fijat Krajsler i francuski Pežo-Sitroen dobili su "zeleno svetlo" Komisije EU za zaštitu konkurencije za spajanje vredno 38 milijardi dolara, čime će nastati četvrti najveći proizvođač automobila u svetu.

Odluka je doneta nakon što su Fijat i PSA pristali da pojačaju saradnju sa japanskim rivalom, kompanijom Tojota Motor, prenosi CNBC.
Dva proizvođača vozila su odlučila prošle godine da udruže snage kako bi lakše prevazišli dvostruke izazove u auto industriji, kao što su finansiranje tehnologija za proizvodnju ekološki čistijih vozila i kriza tržišta izazvana globalnom pandemijom.

Evropska komisija je saopštila da će PSA proširiti sporazum sa Tojotom o mini kombijima, povećanjem kapaciteta za ova vozila japanske kompanije i smanjenjem cene za njihov transport, kao i za prevoz rezervnih delova i dodatne opreme, čime se otklanja zabrinutost u pogledu tržišne konkurencije u EU.

„Ravnopravan pristup konkurentnom tržištu za mala dostavna komercijalna vozila važan je mnogim samozaposlenima i malim i srednjim preduzećima širom Evrope“, navela je evropska komesarka za konkurenciju Margret Vestager u saopštenju.

Fijat i PSA će takođe omogućiti rivalima pristup njihovim servisima za popravke i održavanje mini kombija kako bi pomogli novim učesnicima širenje na tržištu, dodali su iz Evropske komisije.
Udružena kompanija Fijata i PSA, koja će se zvati Stelantis, posedovaće brendove Fijat, Džip, Dodž, Ram i Maserati, kao i Pežo, Opel i DS.

Dve kompanije su najavile da će 4. januara imati odvojene skupštine akcionara na kojima treba da se odobri transakcija, i da se očekuje da spajanje bude završeno do kraja prvog kvartala 2021.

Kontrolni akcionar u FCA je Eksor, holding kompanija italijanske porodice Anjeli, dok su glavni investitori Pežo-Sitroena porodica Pežo, francuska vlada i kineski Dongfeng.


Livnica Fabrike vagona u Kraljevu ponuđena u zakup
Pokretna i nepokretna imovina Fabrike vagona u stečaju ponuđena je u zakup, objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.
KRALJEVO - Pokretna i nepokretna imovina Fabrike vagona u stečaju ponuđena je u zakup, objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.


Uz objekat livnice od 5,2 hiljade kvadratnih metara ponuđeni su i trafostanica, uređaj za hlađene vode, dve radionice i lomara, kao i celokupna oprema i alati.


Fortenova sa Agrokorom najavila preuzimanje Dijamanta
Hrvatska Fortenova Grupa obavestila je o nameri preuzimanja 3,85 odsto akcija zrenjaninskog Dijamanta, objavljeno je na Beogradskoj berzi.
ZRENJANIN - Hrvatska Fortenova Grupa obavestila je o nameri preuzimanja 3,85 odsto akcija zrenjaninskog Dijamanta, objavljeno je na Beogradskoj berzi.

Fortenova u preuzimanju deluje zajednički sa Agrokorom, koji je prema podacima Centralnog registra hartija od vrednosti vlasnik 96,15 odsto akcija Dijamanta.


IMK "14. oktobar" ponudio 12 objekata za 23,9 miliona dinara
Nekretnine IMK "14. oktobar" u stečaju na lokaciji Prototip u Kruševcu ponuđene su po početnoj ceni od 23,9 miliona dinara, objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.
KRUŠEVAC - Nekretnine IMK "14. oktobar" u stečaju na lokaciji Prototip u Kruševcu ponuđene su po početnoj ceni od 23,9 miliona dinara, objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.

Imovina se sastoji od 12 objekata metaloprerađivačke industrije na lokaciji, čija je ukupna površina preko šest hektara.


Privatizacija banatskih vodoprivrednih preduzeća naredne godine
Postoje zainteresovani kupci za četiri vodoprivredna preduzeća koja posluju u Zrenjaninu, Pančevu, Kovinu i Vršcu, a njihova privatizacija se može očekivati naredne godine, saopštilo je Ministarstvo privrede odgovarajući na pitanja Tanjuga.

Radi se o Vodoprivrednom privrednom društvu Srednji Banat doo Zrenjanin, Vodoprivrednom društvu Tamiš Dunav doo Pančevo, Vodoprivrednom privrednom društvu Podunavlje doo Kovin i Vodoprivrednom privrednom društvu Južni Banat Vršac.

Na javni poziv tog Ministarstva, za sva četiri preduzeća stigla su pisma o zainteresovanosti, ali nije precizirano koliko je zainteresovanih za kupovinu ovih vodoprivrednih firmi.

- U ovom trenutku možemo reći da postoji zainteresovanost za privatizaciju svih ovih preduzeća - navodi se kratko u saopštenju.

Ministarstvo privrede je napomenulo da su pisma o zainteresovanosti neobavezujuća i da će u postupku privatizacije moći da učestvuju i subjekti koji nisu poslali pismo po objavljenom javnom pozivu.

- Dalje aktivnosti na sprovođenju postupka privatizacije i objavi javnih poziva za prodaju zavisiće od odluka Vlade Srbije o modelu i metodu privatizacije, što se očekuje tokom 2021. godine - dodaje se u saopštenju.

Prema objavljenim podacima na sajtu Ministarstva, ukupna vrednost kapitala ova četiri vodoprivredna preduzeća na dan 31. 12. 2019. godine bila je blizu 412 miliona dinara.

Najvredniji je zrenjaninski Srednji Banat sa nešto više od 143 miliona dinara, a najniža vrednost kapitala procenjena je u kovinskom Podunavlju, na nešto preko 83 miliona dinara.


Privatization of Water Management Companies from Banat Next Year
There are potential buyers interested in the four water management companies that operate in Zrenjanin, Pancevo, Kovin and Vrsac, and their privatization can be expected next year, the Ministry of Economy responded to Tanjug’s questions.

These are Vodoprivredno privredno društvo Srednji Banat doo Zrenjanin, Vodoprivredno društvo Tamiš Dunav doo Pančevo, Vodoprivredno privredno društvo Podunavlje doo Kovin and Vodoprivredno privredno društvo Južni Banat Vršac.

At the public invitation of the ministry, letters of interest were sent for all four, but it hasn’t been specified how many parties interested in the purchase of these water management companies there are.

– At the moment, we can say that there’s an interest in privatizing all these companies – it is said in a brief statement.

The Ministry of Economy noted that the letters of interest were non-binding and that subjects that hadn’t sent a letter during the public call would also be able to take part in the privatization process.

– Further activities toward the privatization process and the opening of public calls for the sale will depend on the decisions of the Government of Serbia about the model and the method of the privatization, which is expected during 2021 – the press release adds.

According to the data published on the website of the ministry, the total value of the capital of these four water management companies, as of December 31, 2019, was nearly RSD 412 million.

The most valuable one is Srednji Banat from Zrenjanin, at slightly over RSD 143 million, whereas the lowest capital value has been estimated at Podunavlje from Kovin, at slightly over RSD 83 million.


SAZNAJEMO Slovenci nam 30. decembra UPLAĆUJU 395 MILIONA EVRA za Komercijalnu banku
Sledeće nedelje, u sredu 30. decembra, država će okončati prodaju Komercijalne banke. Prema informacijama "Blic Biznisa" tada će novi vlasnik Komercijalne, slovenačka NLB banka, uplatiti na račun budžeta Srbije 395 miliona evra.

"Između 9 i 11 sati, 30. decembra biće potpisan niz dokumenata čime će se okončati transakcija. Potom će biti izvršen i transfer novca", potvrdio je za "Blic", ministar finansija Siniša Mali.
Kako je dodao, to je bio jedan od reformskih ciljeva koji smo imali sa MMF, a okončanje transakcije je i pokazatelj da investitori veruju u Srbiju.

"Pokazuje i situaciju da je jedan veliki investitor, u uslovima najteže ekonomske krize u svetu i u uslovima pandemije korona virusa, ostao posvećen transakciji. Pokazuje i koliko je država ozbiljno reagovala tokom ove godine i kako smo na pravi način održali potrebnu stabilnost", ocenio je Mali za "Blic Biznis".
Ugovor o prodaji 83 odsto akcija Komercijalne banke, NLB banci, Srbija je potpisala u februaru ove godine. Pre desetak dana novi vlasnik, je po dobijanju saglasnosti NBS, raspustio stari upravni odbor Komercijalne i u upravu postavio nove ljude.

Na vanrednoj sednici skupštine akcionara koja je održana 11. decembra dužnosti je razrešena Marija Sokić, predsednik Upravnog odbora banke, kao i Daniel Pantić, Dejan Hadžić, Katarina Šušić, Goran Knežević i Zoran Jović koji su bili članovi Upravnog odbora.

Novi predsednik Uprave je Arčibald Kremser, a uz njega u upravi banke će biti Blaž Brodnjak, Uršula Kovačić, Igor Zalar, Marko Jerič, Vesna Vodopivec, Nenad Filipović, Gaj Ričard Stil Stivens i Dragan Đuričin.

Komecijalna banka je osnovana 1970, a danas u Srbiji ima više od 200 filijala i ekspozitura.

Pročitajte i šta je novi vlasnik Komercijalne banke rekao po potpisivanju ugovora o kupoprodaji o budućnosti ove banke i zaposlenima.


Srpsko tržište veliki potencijal za privrednike iz Kazahstana
Srpsko tržište je veliki potencijal za kazahstanske privrednike, pre svega, mala i srednja preduzeća i ulaganja u oblasti IT industrije, rekao je ambasador Kazahstana u Srbiji Gabit Sizdikbekov u razgovoru sa premijerkom Srbije Anom Brnabić i dodao da je, s druge strane, uspostavljena dobra saradnja sa srpskim građevinskim kompanijama koje posluju u Kazahstanu, saopšteno je iz Vlade.

Brnabić je istakla da je potpisanim Sporazumom o slobodnoj trgovini između Srbije i država Evroazijske ekonomske unije, čija je članica i Kazahstan, utvrđen okvir za intenzivnu ekonomsku saradnju, objasnivši da ti potencijali i dalje nisu u potpunosti iskorišćeni.

Ona je navela da je Srbija zemlja sa planom reformi i ekonomskog razvoja i kao takva ima veliki potencijal da bude značajan partner Kazahstana u Evropi.

Sagovornici su se saglasili i da bi od velikog značaja bilo uvođenje direktne avio-linije, koja bi doprinela bržem i lakšem povezivanju privrede i građana.


Živnulo trgovanje, indeksi se blago oporavili
Na Beogradskoj berzi je danas zabeležena nešto življa investiciona aktivnost i blagi opravak indeksa.
BEOGRAD - Na Beogradskoj berzi je danas zabeležena nešto življa investiciona aktivnost i blagi opravak indeksa.

Ukupan promet na trgovanju iznosio je 41,7 miliona dinara (354,8 hiljada evra), od čega se približno polovina odnosi na državne dužničke hartije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta