Na većini azijskih berzi cene su akcija u utorak porasle, pri čemu je japanski Nikkei indeks dosegnuo najviši nivo u 30 godina, jer su ulagače ohrabrili jučerašnji rekordni nivoi indeksa na Vol Stritu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 odsto, piše Seebiz.

Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skočio gotovo dva odsto, dosegnuvši najviše nivoe od kolovoza 1990. godine, dok su cene akcija u Australiji i Hong Kongu porasle između 0,5 i 1 odsto. U Južnoj Koreji i Šangaju pale su, pak, između 0,1 i 0,4 odsto, prenosi Seebiz.
Azijske ulagače ohrabrili su jučerašnji rekordni dosezi berzanskih indeksa na Vol Stritu, nakon što je predsednik SAD-a Donald Tramp potpisao zakone o finansiranju saveznih službi i novom paketu fiskalnih podsticaja, čiji iznos doseže ukupno oko 2.300 milijardi dolara.

Ulagači su odahnuli jer je Tramp poslednjih dana pretio da neće potpisati te zakone jer, među ostalim, smatra da je pomoć nezaposlenima od 600 dolara premala.

Zbog toga se o povećanju te pomoći na 2.000 dolara i dalje odlučuje u Kongresu. Zastupnički dom, u kojemu većinu drže demokratski zastupnici, sinoć je podržao povećanje pomoći na taj nivo.

No, upitno je hoće li taj predlog proći u Senatu, u kojem veći drže republikanski zastupnici.
Podršku tržištima pruža, pak, nada ulagača da će vlasti najvećih zemalja sveta još duže vreme fiskalnim i monetarnim podsticajima podržavati oporavak privrede od korona-krize, a da će se, zahvaljujući vakcinisanju protiv kovida-19, privredna aktivnost uskoro normalizovati.

"Nakon dogovora EU-a i Britanije o trgovinskim odnosima nakon bregzita i dogovora u Vašingtonu o novim podsticajima američkoj privredi, ulagači su odahnuli jer su izbegnuti najgori mogući scenariji", kaže Stiven Innes, strateg u kompaniji Axi.

I dok su na većini azijskih berzi cene akcija porasle, u Šangaju su pale. Posledica je to odluke dela ulagača o povlačenju zarade s tržišta nakon snažnog rasta cena akcija poslednjih meseci.

The inflow of direct foreign investments in the 23 economies of Central, Eastern and Southeastern Europe was more than halved in the first half of the year, but the countries of the Western Balkans experienced a considerably smaller drop, as shown by the latest analysis by the Vienna Institute for International Economic Studies (WIIW).

In the countries of Central, Eastern and Southeastern Europe (CESEE), in the first six months of 2020, direct foreign investments dropped by 58% compared to the same period in 2019, whereas, on a global level, a smaller drop was recorded, by 49%, according to the estimate of the UNCTAD.

Still, the drop in the CESEE region was smaller than in developed economies, where it is estimated at 75%.

The drop of the inflow of direct of foreign investments did not affect the CESEE countries equally. In the Western Balkans, the drop was 8%, in the EU-CEE countries, it was 35%, and in the Commonwealth of Independent States plus Ukraine and Turkey group, it was around 40%.

In the observed six-month period, Russia had a negative inflow of direct foreign investments, WIIW says.

It is also noted that, in the CEE states that are members of the EU, the drop of foreign direct investments began back in 2019, when a three-year growth period ended.

In the entire CESEE region, the capital for greenfield investments lowered by 23%, whereas, on a global level, in the first half of 2020, the drop was 34%.