Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U 2019. upućeno 1.976 pritužbi, većinom na rad banaka i osiguravajućih društava
U periodu od 1. januara do 31. decembra 2019. godine Sektoru za zaštitu korisnika usluga Narodne banke Srbije upućeno je 1.976 pritužbi korisnika, navodi se u godišnjem izveštaju centralne banke.

Od tog broja pritužbi, 53,8% se odnosilo na postupanje društava za osiguranje, 46% na postupanje banaka, 0,2% na postupanje platnih institucija, 0,1% na postupanje društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, dok na postupanje ostalih davalaca finansijskih usluga nije bilo pritužbi.

U periodu od januara do decembra 2019. godine primljeno je 908 pritužbi korisnika na postupanje banaka.

U tom periodu najveći broj pritužbi na postupanje banaka odnosio se na kredite (42,6%), platne račune/usluge (31,6%) i platne kartice (20,9%).

U periodu januar–decembar 2019. godine utvrđeno je da 12 banaka nije postupalo u skladu s pojedinim odredbama zakona kojima se uređuje oblast zaštite korisnika finansijskih usluga, navodi se u izveštaju.


Koliko je teško u Srbiji otvoriti ili zatvoriti firmu?
Za proteklih pet godina kod nas je za otvaranje firme prevaljen put od nekoliko meseci do 24 časa. Uvedene su elektronske usluge, sistem jednog šaltera i poslovanje bez papira i pečata. Ko je na najvećem dobitku i kada će onima koji procene da biznis nije za njih biti lakše da firmu zatvore?

Umesto nekadašnjih gužvi, u APR-u po koji vlasnik firme. Većinu posla rade knjigovođe, bez preke potrebe da dolaze na šalter. Uz digitalni potpis u tu instituciju stiže i više od 300.000 finasijskih izveštaja.

- Verujte, ja sam jedan od tih koji je to radio ručno i znate tu moraju da se slože sve kolone, sada kada ukucam elektronski to sve i kada se pojavi neka greška koju ispravljam, prosto ne mogu da verujem da smo to nekad radili sve ručno - kaže Dragan Stošić, vlasnik knjigovodstvene agencije.

Računovođa Dragana Marić kaže da svakodnevno koristi sve državne portale, između ostalog APR, koji je pored e-poreza najvažnija.

Koliko je važno elektronske usluge prilagođavati, upućuje primer novog poreskog rešenja, koje je sa portala Poreske uprave preuzelo svega 60% paušalaca.

- Mi intenzivno radimo na uspostavljanju praktično notifikaciji odnosno dostavljanju obaveštenja putem SMS poruke ili mejlom svim obveznicima da je poreska uprava dostavila dokument - kaže Dragan Agatunović iz Poreske uprave.

Sa osnivanjem firme u APR-u, dobija se poreski broj, opredeljuje se za paušalni ili PDV obračun poreza, od ove godine istovremena je i prijava na sve tri vrste socijalnog osiguranja. Sve to uz nekoliko šaltera manje.

- Minimum četiri, ako kažemo da je i uvođenjem elektronske registracije izostavljena i obaveznost overe osnivačkog akta kod notara, onda možemo reći da je to započinjanje poslovanja jako uprošćeno - kaže Marija Pajić iz APR-a.

Sa druge strane, izlazak iz posla nije jednostavan. Preduzetniku je neophodna potvrda da je izmirio sve poreske obaveze, u suprotnom firma ostaje, a dugovi rastu.

- Da se propiše da preduzetnik može da se briše iz registra preduzetnika i bez donošenja te potvrde, s tim da jednostavno ta njegova obaveza i dalje egzistira prema Poreskoj upravi navodi Đorđe Vukotić iz Naleda.

Pošto bez odgovarajućih potvrda i ne mogu da predaju zahtev za gašenje, ne zna se koliko preduzetnika to želi.

Izvesno je da je u postupku gašenja oko 10.000 privrednih društava.


"CRNI PONEDELJAK" NA SVETSKIM BERZAMA Investitori rasprodaju akcije, "brišu" se milijarde dolara
Na svetskim tržištima kapitala svanuo je "crni ponedeljak" brišući milijarde dolara tržišne vrednosti kompanija, jer je širenje epidemije korona virusa izvan Kine pomračilo izglede globalnog rasta, zbog čega investitori rasprodaju akcije i "sele" ulaganja u sigurnu imovinu.

Fjučersi američkih akcija beleže dramatičan pad, cena zlata je skočila na sedmogodišnji maksimum, dok je nafta potonula za gotovo četiri odsto usled širenja straha od pandemije, nakon što su Iran, Italija i Južna Koreja izvestili o rastu broja slučajeva korona virusa u tim zemljama, prenosi Rojters.Na Njujorškoj berzi je jutros u 5:43 časova po lokalnom vremenu, indeks fjučersa Dau e-mini pao za 759 poena ili 2,62 odsto, gurnuvši na otvaranju berze glavni indeks Volstrita, industrijski Dau Džons, u minus od preko 700 poena.

Indeks S&P 500 e-mini izgubio je 86 poena ili 2,58 procenata, dok je tehnološki Nasdak 100 e-mini potonuo za 289,25 bodova, ili 3,06 odsto.

Na evropskom trgovanju, italijanske akcije su se stopoštale za više od četiri procenta, pošto je vest o rastu broja obolelih od virusa praktično paralisala delove industrijskog severa zemlje. Milanska berza je na putu da zabeleži najgori dan od 2016. godine.Indeksi na berzama u Frankfurtu i Parizu su pali za više od 3,0 odsto, a londonski FTSE se spustio 2,5 procenata, što znači da je u tom regionu "zbrisano" najmanje 350 milijardi dolara tržišne vrednosti kompanija.

Istovremeno, "preletanje" investitora u imovinu koja se smatra sigurnim utočištem u vremenima neizvesnosti, dovelo je do strelovitog uspona cene zlata od 2,5 odsto, na sedmogodišnji maksimum od 1.680 dolara po unci.

Na azijskim tržištima, indeks južnokorejske berze Kospi pao je za 3,9 odsto, nakon što je vlada objavila visok nivo nadzora jer je broj zaraženih virusom porastao na 763 osobe, a broj smrtnih slučajeva na sedam.Australijski referentni indeks skliznuo je 2,25 procenata, a novozelandski za oko 1,8 odsto. Kineski indeks najlikvidnijih akcija CSI300 zaključen je u padu za 0,4 odsto. Kao rezultat toga, opšti indeks azijsko-pacifičkih akcija MSCI (bez Japana) spustio se na na najniži nivo od početka februara.

Japanska berza je danas zatvorena zbog državnog praznika. Na valutnim tržištima, dolar je oslabio prema japanskom jenu na 111,34 jena, dok je prema ostalim svetskim valutama profitirao, demonstrirajući svoj karakter "sigurnog utočišta".

Evro je pao na 1,08 američkih dolara, a australijski dolar je zabeležio najniži nivo prema američkoj valuti u poslednjih 11 godina, od 0,6585 američkih dolara. Valute zemalja u usponu, počev od meksičkog pezoa i turske lire pa do poljskog zlota i ruske rublje, redom su danas u "crvenom".

Na robnim tržištima, severnomorska nafta "brent" je pala za 3,5 odsto, ili za 2,1 dolara, na 56,35 dolara po barelu, a američka "laka" nafta WTI je potonula za 3,0 odsto, ili za 1,64 dolara, na 51,74 dolara za barel.

Kad je reč o glavnim industrijskim metalima, cena bakra je smanjena za 1,4 procenta, a cinka za 2,5 odsto, navodi britanska agencija.


"SVA IMOVINA BIĆE POD LUPOM" Počinje rasprava o Zakonu o poreklu imovine: Kazne i do dva miliona din
Skupština Srbije počinje novu sednicu, a pred poslanicima će se danas prvo naći Predlog zakona o poreklu imovine i posebnom porezu.

Predloženo rešenje predviđa porez od čak 75 odsto ako se utvrdi da neki građanin nije prijavio da je u roku od tri godine uzastopno uvećao imovinu za najmanje 150.000 evra.

Izuzetno je važno i to da nema ograničenja u primeni zakona, tako da će nadležni moći da utvrđuju da li se neko obogatio u bilo kom trenutku u prošlosti.Biće ispitivana celokupna imovina pojedinca, naročito nekretnine, udeli u pravnom licu, motorna vozila, plovni objekti i vazduhoplovi, štedni ulozi i gotov novac, a predviđene su kazne od 55.000 do dva miliona dinara za one koji u roku koji odredi Poreska uprava ne dostave tražene podatke.

Na zasedanju koje počinje danas, između ostalih se nalazi i Predlog zakona o utvrđivanju činjenica o statusu novorođene dece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta - poznatijeg kao "zakon o nestalim bebama". Narodna skupština razmatraće i Predlog zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica i Predlog zakona o igrama na sreću, koje je podnela Vlada Srbije.

Na dnevnom redu biće i Predlog zakona o dopuni Zakona o parničnom postupku, Predlog zakona o izmenama i dopuni Zakona o obligacionim odnosima.Narodna skupština razmatraće Predlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Konvenciju o ugovoru za međunarodni prevoz robe drumom (CMR), Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu (Program za otpornost na klimatske promene i navodnjavanje u Srbiji - faza I) između Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj i Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o međunarodnom ostvarivanju izdržavanja dece i drugih članova porodice.

Pred poslanicima će biti i Predlog zakona o potvđjivanju Sporazuma izmedju Vlade Srbije i Vlade Severne Makedonije o izmeni Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Makedonije o uzajamnom priznanju vozačkih dozvola, kao i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti odbrane između Vlade Srbije i Vlade Indije.

Na dnevnom redu su i Predlog zakona o potvrđivanju Protokola o određivanju tromeđne granične tačke između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Predlog zakona o potvrđivanju Okvirnog vojnog sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Turske, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Srbije i Vlade Turske o industriji i tehnologiji, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Mađarske o saradnji u oblasti zaštite životne sredine.

Tu su i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Kraljevine Maroko o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma između Vlade Srbije i Vlade Komonvelta Dominike, Predlog zakona o potvrđivanju Aneksa br. 3 Sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture između Vlade Srbije i Vlade Narodne Republike Kine, koje je podnela Vlada Srbije.

Zasedanje će se održati u Domu Narodne skupštine, sa početkom u 10 časova.


Zagrebačka berza: Rasprodaja nezapamćena još od afere Agrokor
Zagreb -- Snažna rasprodaja deonica zahvatila je hrvatsko tržište kapitala na otvaranju trgovanja u ponedeljak.Tako je indeks Zagrebačke berze već pre 10 sati gubio više od 3,7 odsto i spustio se sve do 1946 bodova, a tako snažan pad poslednji put zabeležen je u vreme kada je kriza u tadašnjem Agrokoru bila na vrhuncu, odnosno 27. aprila 2017. kada je indeks smanjen 2,7 odsto.

Iako najveći pad od 15 odsto beleži Optima telekom, rasprodaju ipak predvode turističke deonice. Tako Vamalar rivijera gubi 5,9 odsto, Arena hospitaliti grupa 6,7 odsto, a Maistra gotovo 4 odsto. Valja naglasiti kako je rasprodaja već donela više od 13 miliona kuna prometa, što je preko 1.700.000 evra.Broker investicionog društva Kredos, Roman Rinkovec smatra kako uopšte nema dileme da je rasprodaja motivisana širenjem epidemije koronavirusa, posebno od kada se na udaru našla i Italija.

"Čim je počelo trgovanje sve su deonice zaronile u minus, jedino su Čakovečki mlinovi i Končar-Distributivni i specijalni transformatori beležili rast cene. U ovom trenutku u plusu su samo Čakovečki mlinovi", ističe Rinkovec.

"Panična rasprodaja zahvatila je i likvidna i nelikvidna izdanja", dodaje Rinkovec.

Dok je negativna reakcija što se tiče turističkih i prevozničkih deonica još donekle i očekivana, Rinkovec ističe kako baš i ne vidi razlog da investitori počnu da se rešavaju svih ostalih deonica.


Zlato obara rekorde: Novi istorijski maksimum
Njujork, London -- Cena zlata nastavila je danas da raste dostižući novu istorijski najvišu vrednost u evrima, funtama, švajcarskim francima i jenima.Širenje koronavirusa izvan Kine izazvalo je nesigurnost ulagača na svetskim tržištima, istovremeno snažno potiskujući naniže vrednosti akcija i cenu nafte.

Zlato je poskupelo 2,4 odsto u evrima u 10 časova po centralnoevropskom vremenu, na 1.551,81 evro za finu uncu. U funtama je skok cene iznosio 2,51 odsto, a najviša dostignuta vrednost iznosila je 1.304,6 funti za uncu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta