Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ZAŠTO SRBIJI NE TREBA POMOĆ OD MMF
Srbiji nije potreban novac MMF za ublažavanje posledica pandemije virusa korona, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Nedugo potom i predsednik Turske, Redžep Tajip Erdogan odbacio je mogućnost da Ankara traži finansijsku pomoć te institucije. Iako na prvi pogled deluje kao povezan sled okolnosti, prema procenama stručnjaka, razlozi zbog kojih ove dve zemlje odbijaju pomoć potpuno su različiti.

Hitnu pomoć od MMF recimo kada je krenula kriza 2008. godine tražile su mnoge zemlje. Sada je situacija drugačija, barem u slučaju Srbije. Vučić je odbijanje pomoći obrazložio time da ona nije potrebna jer Srbija ima velike devizne rezerve i 31 tonu zlata.
"Nama nije bio potreban novac MMF u ovom trenutku. Neke druge zemlje u okruženju su ga već uzele. Nama MMF nudi da uzmemo oko milijardu, to bi izašlo negde tri do pet godina ročnost na oko tri odsto. Nama to nije potrebno i to nam je skupo u ovom trenutku. Možemo da uzmemo ovih 100 plus 200 miliona od Svetske banke na 0,5 odsto i to pokazuje da će Srbija od drugih zemalja uspešnije da se nosi sa ovim", naglasio je Vučić.

Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov smatra da Srbija već praktično dobija najveću korist od MMF kroz aktuelni finansijski aranžman, te da dodatna pomoć trenutno nije potrebna.

"MMf novac daje u vanserijskim slučajevima, a Srbiji to sada nije potrebno. Recimo, 2009. godine je trebalo da se uravnoteži budžet, pa je pokrenut aranžman sa MMF. Sada je Srbiji budžet uravnotežen i praktično već imamo najveću moguću korist od njih. Srbija sada ima i stabilne rezerve", objasnio je Altiparmakov.
Govoreći o pitanju zaduživanja, rekao je da je to čisto finansijsko pitanje, i da se o tome odlučuje u zavisnosti od povoljnosti kredita, pa u skladu s tim i od koga se uzima novac. To, kako objašnjava, nema veze sa pomoći koju MMF daje u vanrednim okolnostima.

Da u ovom trenutku Srbija nema potrebu za sredstvima MMF smatra i ekonomista Ivan Nikolić. On kaže da novac od Fonda zemlje najčešće traže kada imaju strah od gubitka spoljne likvidnosti, da recimo neće izmiriti svoje obaveze prema inostranstvu po pitanju zaduženosti ili po pitanju roba i usluga, a " Srbija zaista nema tih problema u ovom trenutku".

"Prvo uslovi su nepovoljniji u odnosu na ono što bismo mogli da dobijemo negde na drugom mestu. Drugo, ne trebaju nam ta sredstva sada jer Srbija ima dovoljno rezervi", ističe Nikolić.
Ekonomista Goran Nikolić odbijanje pomoći MMF takođe objašnjava kao mogućnost da vlast ističe da je ekonomska situacija u zemlji pod kontrolom.

"Srbija će morati da se zaduži radi refinansiranja deficita, a bez obzira da li se zadužuje kreditom kod bilateralnog pozajmioca ili kod MMF ili Svetske banke, bitno je koliku kamatu daje. Razlika u pomoći koja bi se ovim putem dobila od Svetske banke je što je za SB neohodan projekat, pa bi procedura eventualno bila sporija", objašnjava Nikolić.

Turska pod drugačijim okolnostima

S druge strane, Turska privreda je i pre izbijanja virusa korona bila opterećena problemima, a ima i ograničene rezerve strane valute i velike spoljne finansijske zahteve. Zemlja se pre korone još oporavljala od posledica valutne krize 2018. posle recesije i skoka nezaposlenosti.
Zašto onda Erdogan odbija MMF? Poslednji put kada je ta finansijska institucija pomogla Turskoj 2001. finansijska kriza je "zbrisala" s vlasti celu generaciju turskih političara i utabala put za Erodoganov uspon, kažu stručnjaci Blumberga. Traženje pomoći od MMF-a bi bio preokret za Erdogana koji je više puta ponovio da je Turska "zatvorila to poglavlje", ukazuje Blumberg, uz ocenu da bi uslovi koji idu uz paket MMF verovatno okončali Erdoganov pristup rastu po svaku cenu.

BiH na raspolaganju 330 miliona evra

Zbog pandemije virusa korona MMF je stavio na raspolaganje svim zemljama članicama 50 milijardi dolara.

U našem regionu, MMF je za Bosnu i Hercegovinu izdvojio 165 miliona eura, međutim sredstva su povećana na 330 miliona evra, odgovarajući na zahtev vlasti u BiH. Reč je o sredstvima iz posebne kreditne linije koja se odobrava u slučajevima vanrednih ili posebnih okolnosti.

Odobrena hitna pomoć za 25 zemalja

Ukupno će oko 215 miliona dolara biti utrošeno na bespovratna sredstva za prvih 25 zemalja, za narednih šest meseci, rekla je jedna portparolka MMF-a i nagovestila mogućnost produženja roka do dve godine.

Prve zemlje koje će dobiti grantove za pokrivanje duga od ČRT-a su Avganistan, Benin, Burkina Faso, Centralnoafrička republika, Čad, Komori, Demokratska Republika Kongo, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisao, Haiti, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mozambik, Nepal, Nigerija, Ruanda, Sao Tome i Principe, Sijera Leone, Solomonova ostrva, Tadžikistan, Togo i Jemen, saopštio je MMF.


Beogradska berza: BELEX indeksi i promet posustali
Investiciona aktivnost na domaćem tržištu akcija i BELEX indeksi posustali su poslednjeg dana u ovoj trgovačkoj nedelji, skraćenoj zbog uskršnjih praznika po Julijanskom kalendaru.

Ukupan promet na trgovanju iznosio je nepunih 5,2 miliona dinara (44 hiljade evra).

Indeks najlikvidnijih akcija, BELEX 15, oslabio je za petinu procenta na 689,82 poena, ali u odnosu na prošlu sedmicu beleži dobitak od 1,0 posto, dok je BELEXlajn blago potonuo na 1.508,03 poena, a na nedeljnom nivou je porastao za 1,3 odsto.

Najtrgovanija akcija je bila Naftna industrija Srbije, koja je ostvarila promet od 2,1 miliona dinara, uz pad cene od skoro 0,9 odsto na 567 dinara.
Proizvođač i distributer tehničkih gasova, Meser Tehnogas, našao se na čelu liste gubitnika s padom od 5,1 posto na 13.063 dinara, uz trgovanje vredno 1,4 miliona dinara, dok je gornjomilanovački Metalac ojačao za 1,8 procenata na 1.803 dinara, uz realizaciju u iznosu od 0,7 miliona dinara.

Prioritetna akcija duvanske industrije “Filip Moris” je zabeležila rast od 5,4 odsto na 5.850 dinara, a isprometovana je za više od 0,5 miliona dinara.

Galenika Fitofarmacija se snažno oporavila nakon jučerašnjeg pada, skočivši za 6,2 odsto na 2.550 dinara, a istrgovana je u iznosu od 0,2 miliona dinara.

Strani investitori su u ukupnom prometu na tržištu akcija imali udeo od 46,71 odsto, pri čemu u kupovini 16,86 procenata a u prodaji 76,56 posto.

Na Berzi nije trgovano državnim dužničkim hartijama.


EVROPSKE BERZE U ZELENOM Skaču akcije avio-kompanija
Evropske berze su od jutros u usponu jer investitore ohrabruju vesti o svakodnevnom smanjenju stope smrtnosti od virusa korona u Španiji i Italiji, a optimistična saopštenja dve velike niskotarifne avio-kompanije podstakla su snažan oporavak njihovih akcija.

Panevropski indeks STOKS 600 porastao je za 1,2 odsto na ranom trgovanju u 7:03 časova po GMT, nakon što su najnoviji podaci iz dva evropska žarišta virusa Covid-19, Italije i Španije, ukazali na smirivanje epidemije, izveštava Rojters.
 
Britanski niskotarifni avio-prevoznik, Izidžet, skočio je za devet procenata posle saopštenja da očekuje da će moći da preživi dugotrajno prizemljenje flote zahvaljujući koracima koje je preduzeo kako bi podržao svoje finansije, što je poguralo naviše širi indeks akcija putničkih i turističkih preduzeća SXTP za 2,3 odsto.

Iz rivalske vazduhoplovne kompanije Rajaner izjavili su u sredu za Rojters da su se pripremili za cenovni rat među avio-prevoznicima u kome će, kažu, pobediti, kad budu ukinuta ograničenja putovanja uvedena zbog koronavirusa i putnici se vrate turističkim destinacijama.
Akcije nemačkog onlajn modnog trgovca, kompanije Zalando, takodje su uzletele za osam odsto, nakon saopštenja da je optimističan u pogledu poslovanja u drugom tromesečju jer im je prodaja porasla u aprilu.


NBS Recommends Postponement of Payment of Due Premium
The National Bank of Serbia (NBS) recommend to all insurers to offer deferred payment of due premium, in a way that will not lessen the beneficiaries’ rights stipulated by their insurance contracts.

With a view to protecting the health of insurance service beneficiaries and the people working in insurance and to preventing further spread of the coronavirus (COVID-19), the NBS has taken the necessary steps that will, on the one hand, protect the rights and interests of insurance service beneficiaries and enable them to continue using insurance services, and, on the other, provide for the smooth functioning of the insurance sector and the exercise of supervision over its operation.

As announced on the NBS website, in case of deferred payment, the beneficiaries would settle the insurance premium that fell due for payment during the state of emergency later on, with no interest charged on outstanding due premium installments, these installments being distributed over the remaining insurance period.

It should be noted, the NBS says, that the deferment of insurance premium installments by no means extends the validity of insurance – it only and exclusively postpones the payment of due installments.

– Besides, we want to remind all our citizens – the beneficiaries of life insurance, voluntary health insurance, and particularly travel insurance, who happen to be abroad and have concluded insurance contracts with domestic insurance undertakings, to additionally check whether their insurance policies also cover COVID-19, in what manner those contracts, i.e. insurance terms define the covered risks, as well as the pertaining exclusions – the NBS says on its website.

The NBS notes that further action in a particular case will depend on the manner in which the insurance contract (insurance terms) defines the risk coverage.

– If the concluded insurance contracts do not envisage the coverage of COVID-19, we advise our citizens to communicate with their insurers electronically and to try to obtain more information about the agreed risk coverage and exclusions, as well as to find out whether the insurers happen to offer insurance that provides such coverage, i.e. to explore the possibility of negotiating such additional coverage, and to see whether their travel insurance policies can be extended.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta