Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija spremna da 18. maja pokrene avio-saobraćaj
Srbija je spremna da otvori i pokrene avio-saobraćaj 18. maja, izjavila je jutros potpredsednica vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, dodajući da će to, ipak, zavisiti od ostalih zemalja EU i kada će i ostale zemlje dozvoliti letove sa svojih aerodroma.
 
BEOGRAD - Srbija je spremna da otvori i pokrene avio-saobraćaj 18. maja, izjavila je jutros potpredsednica vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, dodajući da će to, ipak, zavisiti od ostalih zemalja EU i kada će i ostale zemlje dozvoliti letove sa svojih aerodroma.
"Mi nismo zatvarali aerodrome, nego su svuda bile ukinute redovne avio-linije. Beogradski aerodrom bio je otvoren sve vreme vanrednog stanja jer smo dopremali humanitarnu pomoć i vraćali naše građane iz drugih država. Naš je predlog da se putnički avio-saobraćaj otvori 18. maja i da letovi sa aerodroma Nikola Tesla, kao i aerodroma u Nišu i Kraljevu pokrenu tada", rekla je Mihajlović.


Svetska banka: Pad srpske privrede ove godine najmanje 2,5%
Srbija će se ove godine suočiti sa padom privrede od 2,5%, pod uslovom da mere za obuzdavanje širenja pandemije korona virusa budu ukinute do kraja juna, a postepeni oporavak počne u drugoj polovini godine, pokazuje poslednje izdanje Redovnog ekonomskog izveštaja Svetske banke (SB), objavljeno danas.

Srpska privreda mogla bi imati i pad od 5,3%, navedeno je u izveštaju SB, ukoliko se ostvari pesimističan scenario koji je takođe razmatran, a koji predviđa ukidanje mera za sprečavanje širenja virusa na kraju avgusta i oporavak ekonomskih aktivnosti u poslednjem tromesečju godine.

Iz SB su istakli da su obe projekcije izračunate na osnovu podataka dostupnih na dan 15. aprila.

- Vlada Srbije brzo je reagovala na ekonomske izazove izazvane krizom usled pandemije virusa COVID-19, usvajanjem programa pomoći u iznosu od 5,2 mlrd EUR - rekao je šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Stiven Ndegva.

On je rekao da će se ekonomija Srbije povratiti u ovoj godini, ukoliko "ambiciozan program" koji se bavi problemima zapošljavanja, malih i srednjih preduzeća i likvidnošću, bude u potpunosti sproveden i uklopljen sa sprovođenjem dugotrajnih strukturnih reformi.


Zapadni Balkan - pad domaće i strane potražnje

Iz SB su naveli kako očekuju da će regionalni rast na Zapadnom Balkanu iznositi između -3% i -5,6%.

- Obim recesije će zavisiti od trajanja pandemije u Evropi. Iako je ekonomski uticaj tekuće pandemije u regionu teško predvideti, postoji vrlo malo sumnje da će ova pandemija izazvati rasulo u životima širom regiona, opterećujući zdravstvene sisteme, parališući ekonomske aktivnosti i podrivajući dobrobit ljudi - rekla je direktorka SB za Zapadni Balkan Linda Van Gleder.

Prema njenim rečima, srednjoročno se očekuje snažan oporavak rasta u regionu, sa postepenim vraćanjem ekonomskih aktivnosti u normalu, ali to, kako je istakla, takođe zavisi i od trajanja i intenziteta trenutne krize, kao i od koraka koje će donosioci politika preduzimati u rešavanju problema izazvanih pandemijom.

Ocenjeno je i da će recesija u svim zemljama Zapadnog Balkana pokrenuti značajan pad domaće i strane potražnje tokom pandemije.

Ukazano je da ograničenja putovanja i mere društvenog distanciranja imaju posebno dugotrajan uticaj na turizam i usluge, a usluge čine oko 50% ukupne zaposlenosti u pet zemalja u regionu i 75% u Crnoj Gori.

Prekidi u snabdevanju i niža potražnja dodatno utiču na mnoge proizvodne sektore, dok ograničenja likvidnosti i akutna nesigurnost guše investicije, navela je SB.

Glavni rizik za Zapadni Balkan, prema oceni SB, je činjenica da bi produžena pandemija, kao i dublja recesija u Evropskoj uniji, mogle da otežaju upravljanje nadolazećom ekonomskom krizom.

Prema izveštaju SB, brze, smele i pažljivo osmišljene mere ublažavanja mogu ograničiti društveni i ekonomski uticaj ove krize.

Vlade svih šest zemalja najavile su fiskalne i socijalne mere za podršku domaćinstvima i preduzećima tokom vanredne situacije - u rasponu od 1% do 6,7% BDP-a.

Zemlje koje su ušle u krizu sa većim fiskalnim i eksternim zaštitnim slojevima imaju više prostora za finansiranje obimnijih programa podrške, naveli su iz SB i ocenili da su najavljene kratkoročne mere neophodne i usklađene sa politikama odgovora na krizu u zemljama EU.

Međutim, sve više ljudi na Zapadnom Balkanu oslanja se na samozapošljavanje, rad sa skraćenim radnim vremenom i prihode od neformalnih aktivnosti, ukazala je SB. Ove grupe su osetljive na krizu, ali ih je teško podržati konvencionalnim merama.

Prema navodima izveštaja, možda će biti potrebna dodatna podrška, prilagođena lokalnom kontekstu, kako bi se pružila podrška svim ugroženim grupama u regionu.

Kao primer je navedeno da je nekoliko zemalja Zapadnog Balkana najavilo proširenje obuhvata postojećih programa socijalnih transfera radi podrške samozaposlenim porodicama i većem broju osetljivih pojedinaca.

S obzirom na to da nije sigurno koliko će ova kriza trajati, donosioci politika svuda se suočavaju sa istiom dilemom u donošenju politika: korišćenje celokupnog fiskalnog prostora za ublažavanje neposrednog uticaja može biti štetno ukoliko kriza potraje.

Odgovori politika stoga treba da budu prilagođeni tako da ublažavaju neposredne efekte, prilagođavaju se novim realnostima koje se mogu javiti i ostavljaju prostora za pripremanje ekonomije za oporavak, naveli su iz SB.

Izveštaj je, kako je saopšteno, usredsređen na makroekonomski uticaj korona virusa u zemljama Zapadnog Balkana i priprema teren za dodatne analize.

Serija kratkih dokumenata Redovnog ekonomskog izveštaja, koji će se baviti uticajem na pojedinačne ekonomske oblasti, socijalne sektore i siromaštvo i distribuciju prihoda u regionu, biće objavljena naknadno u toku maja, navedeno je u saopštenju.


EU najavila paket podrške od 3,3 mlrd EUR za Zapadni Balkan
Evropska komisija najavila je danas paket finansijske podrške vredan 3,3 milijarde evra da bi pomogla ekonomski oporavak zemalja Zapadnog Balkana.

U saopštenju se kaže da je paket pomoći "mobilisan zajedno sa Evropskom investicionom bankom".

- Ovaj paket je namenjen za sadašnje zdravstvene i humanitarne potrebe zbog pandemije koronavirusa kao i za pomoć u oporavku društava i privrede - dodaje se u saopštenju.

Komisija navodi da pred samit EU-Zapadni Balkan u Zagrebu sprema parametre za dugoročnu pomoć, dodajući da će ih predstaviti kasnije ove godine u obliku Ekonomskog i investicionog plana za region.

Predsednica Evropske komisije Ursula van der Lajen je izjavila da Evropska unija ima posebnu odgovornost da pomogne zemljama Zapadnog Balkana, čija budućnost je u EU, da se izbore sa pandemijom.

- EU mobiliše veliki finansijski paket kao potvrdu solidarnost. Zajedno ćemo prevazići ovu krizu i oporaviti se i nastavićemo sa podrškom regionu, uključujući neophodne reforme jer će oporavak biti efikasan samo ako te zemlje nastave da ispunjavaju preuzete obaveze - rekla je ona.

Komesar za proširenje i susedstvo Oliver Varhelji je podsetio da je EU brzo i sveobuhvatno reagovala da pomogne regionu tokom pandemije pružajući do tada neviđenu finansijsku pomoć i omogućivši pristup inicijativama Unije.

On je dodao da će se nastaviti sa pripremama Ekonomskog i investicionog plana da se regionu pomoglo u oporavku od krize, modernizaciji privreda i reformama kako bi se smanjile razvojne razlike.


EU Announces EUR 3.3 Billion of Support for Western Balkans
Today, the European Commission is announcing over EUR 3.3 billion of EU financial support mobilized jointly with the European Investment Bank to the benefit of the Western Balkans citizens.

– This package aims to address the immediate health and resulting humanitarian needs of the COVID-19 pandemic as well as help with the social and economic recovery – the press release adds.

In addition to the reinforced support, the Commission is in its contribution ahead of the EU-Western Balkans leaders meeting of 6 May 2020 also outlining the broad parameters of longer-term support to be presented later this year in the form of an Economic and Investment Plan for the region.

President of the European Commission, Ursula von der Leyen, said that the EU had a special responsibility to assist in this pandemic its partners in the Western Balkans, adding that their future clearly lied in European Union.

– The EU is mobilizing a substantial financial package, confirming the strong solidarity. Together we will overcome this crisis and recover. And beyond that, we will continue to support the region, including with the reforms needed on their EU path, as the recovery will only work effectively if the countries keep delivering on their commitments – she said.

Commissioner for Neighborhood and Enlargement, Oliver Varhelyi, commented that the European Union had acted quickly and comprehensively to support the Western Balkans in addressing the COVID-19 pandemic, with unparalleled financial assistance as well as access to many of the EUs initiatives.

He added that their work would continue as they prepare an Economic and Investment Plan for the region, to tackle the hard socio-economic impact of the crisis, to modernize the economies in the region, support the reforms and start closing the development gap, thus bringing concrete benefits to the people faster.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta