Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Javni dug Srbije u martu 51,9% BDP-a
Javni dug Srbije iznosio je na kraju marta 2020. godine 24,30 mlrd EUR, što čini 51,9% bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje, objavilo je danas Ministarstvo finansija.

U odnosu na februar ove godine, martovski nivo javnog duga je u nominalnom iznosu niži za 60 mil EUR, a njegov udeo u BDP-u je manji za 0,1 procentni poen, prema podacima Ministarstva.

Na kraju januara ove godine javni dug je iznosio 24,20 mlrd EUR, dok je na kraju decembra prošle godine bio 23,94 mlrd EUR, što je činilo 52% BDP-a.


Public Debt of Serbia in March at 51.9% of GDP
The public debt of Serbia amounted to EUR 24.30 billion at the end of March 2020, amounting to 51.9% of the countrys GDP, the Ministry of Finance announced today.

Compared to February 2020, the level of public debt in March is nominally lower by EUR 60 million and its share in the GDP lower by 0.1 percentage points, according to the ministry.

At the end of January 2020, the public debt was EUR 24.20 billion, and at the end of December 2019, it was EUR 23.94 billion, or 52% of the GDP.


Budžetski deficit u prvom kvartalu 46,9 milijardi dinara
Deficit republičkog budžeta Srbije iznosio je u prvom kvartalu 2020.godine 46,9 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.

Prihodi su ostvareni u iznosu od 296,3 milijardi dinara, a rashodi su izvršeni u iznosu od 343,3 milijardi.

Samo u martu, deficit je iznosio 46,3 milijarde dinara.

U martu su naplaćeni prihodi od 91,6 milijardi dinara, od čega su poreski prihodi iznosili 81,4 milijardi dinara. Najveći deo poreskih prihoda odnosi se na uplatu PDV-a u iznosu od 44,8 milijardi dinara, i akciza u iznosu od 18,3 milijarde.

Neporeski prihodi iznosili su u martu 10 milijardi dinara a priliv donacija 0,3 milijarde.

Rashodi su izvršeni u iznosu od 137,9 milijardi dinara, pri čemu su izdaci za zaposlene iznosili 25,6 milijardi, isplata kamata 12,8 mlijardi, a subvencije, uglavnom poljoprivredne, 15,4 milijarde dinara.

Transferi obaveznog osnovnog socijalnog osiguranja - OOSO (fond PIO, RFZO, NSZ, fond SOVO) iznosili su u martu 42,6 milijardi dinara, a najveći deo transfera je prosleđen ka Republičkom fondu zdravstvenog osiguranja u iznosu od 29,7 milijardi, uglavnom za borbu protiv pandemije korona virusa.

Na nivou opšte države je, prema preliminarnim podacima, u prvom kvartalu ove godine ostvaren fiskalni deficit u iznosu od 50,1 milijardi dinara i primarni fiskalni deficit u iznosu od 2,9 milijarde dinara, navodi se u izveštaju Ministrstva finansija.


Budget Deficit in Q1 at RSD 46.9 Billion
The deficit of the state budget of Serbia in the first quarter of 2020 amounted to RSD 46.9 billion, the Ministry of Finance announced today.

The income amounted to RSD 296.3 billion, whereas the expenditures amounted to RSD 343.3 billion.

The March deficit was RSD 46.3 billion.

In March, the collected revenues amounted to RSD 91.6 billion, with tax income amounting to RSD 81.4 billion. Most tax revenues pertain to the payment of VAT (RSD 44.8 billion) and excise taxes (RSD 18.3 billion).


Zašto je Njujorška berza TOLIKO SNAŽNA u vreme globalne krize?
Da li je Vol strit slep? Globalna ekonomija je u rasulu, pandemija korona virusa ubila je više od 237.000 ljudi širom sveta, a 30 miliona Amerikanaca je ostalo bez posla kao kolateralna šteta u borbi protiv Kovida 19. Pa opet, američka berza upravo je imala svoj najbolji mesec u protekle 33 godine - celoj jednoj generaciji, piše Glas Amerike.

Iako je situacija burna, Vol strit je grupa investitora koji gledaju unapred, određuju sadašnje cene deonica na osnovu procene kako će korporativni profit i ekonomija izgledati u budućnosti, za jedno ili dva tromesečja.
Od februara do kraja marta, investitori su oborili indeks S&P 500 za skoro 34 odsto, predviđajući da će broj nezaposlenih radnika eksplodirati, a ekonomija upasti u recesiju. A onda, u aprilu, kada su sumorni ekonomski podaci potvrdili te strahove, investitori su se umesto toga koncentrisali na nekoliko elemenata koji im izazivaju optimizam.

Indeks S&P 500 je porastao za 26,5 procenata od kada je pao na najnižu tačku 23. marta – u nedelji kada je vlada objavila da se rekordan broj američkih radnika prijavio za nadoknade za nezaposlene, skoro 6,9 miliona.

Kada klijenti u poslednje vreme zovu kompaniju Vijer & Co, investicione savetnike u Nju Orleansu, obično počinju jednim pitanjem, kaže Sendi Vijer, menadžer portfolija. Pitaju: “Da li ulazimo u recesiju?”, a ja kažem: “Da, ali berza je već prošla kroz recesiju i sada izlazi iz nje”.
Evo nekih razloga zašto berza gleda u budućnost.

Federalne rezerve su ponovo priskočile u pomoć

Čuvena izreka na Vol stritu glasi: Ne suprotstavljajte se Federalnim rezervama. Centralna banka radi sve što može da podrži ekonomiju, od smanjenja kamatnih stopa na skoro nulu, do do sada neviđenog obećanja da će otkupiti korporativne dugove koji su sve rizičniji. Cilj svega toga je da kreditno tržište ima dovoljno gotovine da normalno funkcioniše i da se spreči divljanje cena.

Investitori kažu da je Centralna banka eliminisala najgori scenario za tržišta - kolaps nalik na onaj iz finansijske krize 2008. A čak se i duboko podeljeni Kapitol hil udružio da ubaci hiljade milijardi dolara u ekonomiju kako bi se popunile praznine nastale zbog zatvaranja preduzeća.

Broj zaraženih se stabilizovao u nekim područjima, a nova otvaranja su na vidiku

U teško pogođenoj državi Njujork, broj hospitalizovanih pacijenata se spustio na na nivo od pre mesec dana, pošto je dostigao vrhunac sredinom aprila. Neke države širom zemlje su iznele planove da postepeno popuste restrikcije uvedene da bi se zaustavilo širenje virusa. Džordžija tu prednjači, pošto je već dozvolila da se otvore frizerski i kozmetički saloni i teretane.
“Ovo je pre svega zdravstvena kriza, tako da su svi trendovi ka poboljšanju dobri, iako su u senci zaista strašnih brojki kada je reč o gubitku ljudskih života”, kaže Nela Ričardson, investicioni strateg u kompaniji "Edvard Džons".

Čak i strašne ekonomske brojke sadrže u sebi neke pozitivne znake

Džo Sejdl, ekonomista za kapitalna tržišta u banci Džej Pi Morgan, primetio je da je većina poslova izgubljenih u martu privremeno, a ne trajno smanjenje radne snage.

“To je relativna uteha”, kaže Sejdl. “Znamo da će stopa nezaposlenosti da poraste, ali kada pogledate ispod površine, možete da vidite koliki je deo svega ovoga samo privremen”.
Istorija pokazuje da vrednost deonica obično počne da se oporavlja i dok je ekonomija i dalje u padu. S&P 500 obično počinje da se podiže četiri i po meseca pre nego što ekonomija dostigne najnižu tačku recesije, ističe Lindzi Bel, glavni investicioni strateg u firmi Elaj Invest (Ally Invest).

Setimo se "Velike recesije” - vrednost deonica počela je najduži kontinuirani rast u istoriji u martu 2009, kada je korporativni profit još bio u padu, a broj otpuštenih radnika i dalje rastao. Stopa nezaposlenosti dostigla je vrhunac tek sedam meseci kasnije.

Međutim, mnogi profesionalni investitori su skeptični, s obzirom na to koliko još neizvesnosti postoji u pogledu trajanja recesije. Ako dođe do drugog talasa infekcija, kompanije bi mogle da se opet ponovo zatvore, podjednako brzo kao što su se otvorile. Deonice više nisu jeftine posle nedavnog snažnog rasta na berzi. A i dalje postoje strahovanja da neke kompanije neće moći da plate svoje dugove, posle velikog zaduživanja koje ih je ostavilo sa 9,6 hiljada milijardi obveznica, koje tek treba da budu naplaćene.
Berza takođe ima vrlo mešovit učinak u predviđanju kraja recesije, baš kao što je predvidela kraj devet od pet poslednjih recesija - kako se jednom našalio slavni ekonomista Pol Samjuelson.

Pošto što je dostigao rekordno nizak nivo u novembru 2008, ubrzo posle kraha kompanije "Liman braders" za vreme finansijske krize, indeks S&P 500 je porastao za više od 24 odsto u toku sedam nedelja. Međutim, taj rast se pokazao iluzornim, i na tržištu je ponovo došlo do pada, a indeks se srušio za skoro 28% i dotakao najnižu tačku u martu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta