Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zijin planira da utrostruči proizvodnju bakra u Boru i poveća kapacitet topionice
Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je u Boru da su svi planovi Zijina vezani za izgradnju nove Topionice, pre svega za povećanje njenog kapaciteta, o čemu je eKapija već pisala.

- Ova topionica ima kapactet 80.000 tona, kineski partneri planiraju kapacitet topionice negde nivoa 200.000-250.000 tona. Tako da nije reč o zastareloj tehnologiji, nego prevaziđenim kapacitetima u odnosu na njihove potrebe - rekao je Antić odgovarajući na pitanja novinara u vezi sa topionicom.

Dodao je da kineski partneri, u razvojnim planovima imaju svoju viziju razvoja i Zijin Bora, ali i sinergiju sa Rakitom, i upravo je iz tog razloga jedan od njihovih ključnih planova da se poveća kapacitet topionice.

Antić je dodao da je možda u određenim segmentima, u nekim spojevima između topionice i fabrike sumporne kiseline bilo određenih problema, a na to su, kaže, kineski partneri ukazali kada su ušli u upravljanje sistemom i oni su te probleme rešavali.

- Kada je u pitanju menjanje pozicije centrale kompanije, i njeno izmeštanje iz Bora, to se apsolutno ne nalazi ni u kakvim našim planovima. Ziđin Bor, odnosno naša zajednička kompanija je rođena u Boru i nastaviće da živi u Boru - rekao je Antić.


Zijin Planning to Triple Production of Copper in Bor and Increase Foundry Capacity
Serbian Mining and Energy Minister Aleksandar Antic has stated in Bor that all Zijins plans are related to the construction of the new Foundry, primarily an increase of its capacity, which eKapija has already written about.

– This foundry has a capacity of 80,000 tons, and the Chinese partners are planning a capacity of 200,000-250,000 tons. Its not that the technology is obsolete, but that the capacities are insufficient – Antic told the press when asked about the foundry.

He added that the Chinese partners had in their development plans a vision of the development of Zijin Bor, but also a synergy with Rakita, and said that that was why one of their key plans was for the capacity of the foundry to increase.

Antic added that, in certain segments, perhaps, in some connections between the foundry and the sulfuric acid plant, there had been certain problems, which, as he says, the Chinese partners pointed out when they started managing the system. He added that they had started solving those problems.

– When it comes to changing the position of the central company and its moving out of Bor, there are absolutely no such plans. Zijin Bor, our joint company, was born in Bor and will remain there – Antic said.


Rast BDP istorijski uspeh - naplata PDV-a iznad očekivanja
Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas da je Srbija ostvarila istorijski uspeh jer je prema podacima Evrostata, statisticke službe EU, po rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu ove godine na prvoj poziciji među 38 evropskih ekonomija.
BEOGRAD - Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas da je Srbija ostvarila istorijski uspeh jer je prema podacima Evrostata, statisticke službe EU, po rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu ove godine na prvoj poziciji među 38 evropskih ekonomija.

"Mi smo ostvarili neverovatan rezultat, ovo je najveća ekonomska kriza, a Srbija je u prvom kvartalu prva, svi ostali su ispod-Evrozona je minus 3,3 odsto, Hrvatska 0,4 odsto", rekao je Mali za TV Pink.


Produktna berza: Blagi pad cena-najviše prometovano kukuruza
Produktna berza: Blagi pad cena-najviše prometovano kukuruza
Tokom prošle nedelje došlo je do pada cena kukuruza i pšenice, a cena sojinog zrna zabeležila je blagi rast, navodi se u nedeljnom izveštaju Produktne berze.
NOVI SAD - Tokom prošle nedelje došlo je do pada cena kukuruza i pšenice, a cena sojinog zrna zabeležila je blagi rast, navodi se u nedeljnom izveštaju Produktne berze.

Ukupan promet ove nedelje je iznosio 1.535 tona robe, čija je finansijska vrednost iznosila 31,6 miliona dinara.


Pesimističan završetak trgovačke nedelje na BELEX-u
Poslednji trgovački dan u nedelji na Beogradskoj berzi obeležila je malodušna aktivnost investitora i slabljenje berzanskih indeksa.
 
BEOGRAD - Poslednji trgovački dan u nedelji na Beogradskoj berzi obeležila je malodušna aktivnost investitora i slabljenje berzanskih indeksa.

Ukupan promet na trgovanju iznosio je samo 4,7 miliona dinara (40 hiljada evra).


EIB priprema podršku Zapadnom Balkanu u ukupnoj vrednosti od 2,3 mlrd EUR
Evropska investiciona banka (EIB) je za region Zapadnog Balkana namenila 1,7 mlrd EUR kao pomoć za rešavanje najurgentnijih posledica pandemije korona virusa, pre svega u zdravstvu i u sektoru malih i srednjih preduzeća, kaže šefica regionalnog predstavništva EIB-a Dubravka Negre.

Na onlajn konferenciji "Kako najbolje iskoristiti pomoć EU?" na kojoj je bilo reči o ekonomskim merama za odgovor na pandemiju u Srbiji, Negre je rekla da EIB radi i na na dugoročnoj podršci i pripremi projekata ukupne vrednosti 2,3 mlrd EUR.

- To je nešto što će potrajati malo više i obuhvatiće sve sfere privrede. Nadamo se da će taj paket mera pomoći oporavku ekonomije i jačanju i zdravstvenih kapaciteta, ali i obnovi vitalne infrastrukture u zemljama u regionu u narednom periodu - kaže Negre.

Navela je da su institucije EU bile jasne na samitu u Zagrebu da je u fokusu zdravstvo, pomoć zdravstvenom sektoru i oporavku privrede, pre svega pomoć malim i srednjim preduzećima za likvidnost.

Kaže i da zemlje regiona pomažu oporavak privrede svaka sa svojim merama, ali da su tu i međunarodne finansijske institucije da pomognu bakarskom sektoru koji bi mogao da plasira sredstva pod povoljnim i boljim uslovima, pre svega za one najugoroženije delove privrede, a to su mikro, mala i srednja preduzeća.

- Naš cilj je da pomognemo da se osnaži zdravstveni sistem, s jedne strane, koji je najviše pogođen, ali i da pružimo dugoročne finansijsku, ali i tehničku pomoć za razvoj i realizaciju projekata privrede i privrednika u regionu i u Srbiji -rekla je Negre.

Napomenula je da je konkretnim finansijskim instumentima podrške bankarskom sektoru 7 mlrd EUR plasirano u privredu Srbije u protekle četiri godine.

Time se, dodaje, implemetiraju programi EU i to pre svega programi za podizanje konkurentnosti privrede, ali i programi za pomoć inovativnim kompanijama i razvoju inovacija.

Ona je navela da su se ekonomske mere koje je donela Srbija pokazale kao pozitivne, ali da je jako bitno kako pomoći da se oporave sektori koji su najviše pogođeni, kao što su automobilski sektor, transport, turizma i kako usmeriti snage na preduzeća u tim oblastima sa ciljem da se sačuvaju radna mesta.

Navela je da podaci Evrostata pokazuju da je Srbija donekle jako dobro plasirana i kada se gleda rast u prvih šest meseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine, ali i na poslednji kvaral 2019.

Naglasila je važnost makorekonomske stabilnosti i ulaganja javnih rashoda u ono što je zaista prioritet, kao i fokusiranja na to da se zaduživanja na finansijskom tržistu ostvare pod najpovoljnihm uslovima, te dodala da su i MMF i EU stavili na raspolaganje Srbiji jako povoljna finansijska sredstva.

Ona je rekla da očekuje da će Srbija u 2021. zabeleziti značajan rast, a da su preduslovi za to nastavak strukturnih reformi, održanje nivoa zaposlenosti, poreska reforma, dalja korporativizacija javnih preduzeća i navela da bez efikasnog javnog sektora ni privatni sektor ne može da napreduje.


Trgovina žitaricama po novom zakonu samo preko berze - Poljoprivrednici ravnopravni učesnici u trgov
Poljoprivrednici u Srbiji, zadruge i gazdinstva više neće moći da prodaju svoju robu preko agencija i firmi koje su se bavile posredovanjem u trgovini žitaricama, jer je na snagu stupio Zakon o robnim berzama, prema kome nijedna ustanova koja nije registrovana kao berza ne može više da se bavi takvim poslovanjem, prenele su danas Večernje novosti.

- Od sada, svi koji budu hteli da trguju, da objavljuju cene, moraće da se registruju kao berza. Ne možemo više da se igramo tržišta. Moraju da postoje pravila, minimalni kapital, brokeri - kazao je za Novosti direktor novosadske Produktne berze Miloš Janjić.

Dodao je da poljoprivrenici takođe mogu da budu ravnopravni učesnici u trgovini, a ne samo velike kompanije.

Janjić je rekao da se novi zakon najviše odsnosi na one koji su organizatori tržišta, kako bi snosili odgovornost.

Kako je objasnio, kada neko prodaje 100 tona kukuruza mora da postoji neka garancija da će ta roba biti isporučena i da će biti dobrog kvaliteta, a poenta berze je da postoje dostupne i kvalitetne informacije.

- Novi zakon bi trebalo da podigne berzanski nivo - ocenio je Janjić.

Podsetio je i da je u izradi zakona učestvovala i Narodna banka Srbije, jer ranije nije postojao propis koji će da obezbedi mehanizam garancije za trgovinu preko berze.

- Svako ko organizuje berzu mora da ima posebne, namenske račune. Kad neko uplati novac za robu, te pare stoje dok se žitarice ne isporuče i ne proveri njihov kvalitet. Novac ne može da propadne, jer će biti kod nas dok se ne završi trgovanje - kazao je Janjić.


New law allows trade with grains at the market exclusively
Agriculturists in Serbia, cooperatives and farms, will no longer be able to sell their goods through agencies and companies which used to mediate in trading with grains, as the Law on Goods Markets has come into effect, according to which no institution that is not registered as a market can carry out such activities any longer, Vecernje Novosti reports.

– From now on, everyone who wants to trade, put up prices, needs to register as a market. There have to be rules, a minimum of capital, brokers – the director of the Novi Sad Goods Market, Milos Janjic, said for Novosti.

He added that agriculturists could also be equal participants in the trade, and not just large companies.

Janjic said that the new law mostly pertained to those who organize the market, so that they would be made responsible.

As he explained, when someone is selling 100 tons of corn, there needs to be a guarantee that the goods will be delivered and that they will be of good quality, and the point of the market is for quality information to be available.

– The new law should raise the level of the market – Janjic said.

He also reminded that the National Bank of Serbia had taken part in the preparation of the law, as there had previously not been a regulation that would provide a mechanism of guarantee for trading on the market.

– Anyone who organizes a market needs to have special purpose accounts. When someone pays money for the goods, the money is there until the grains are delivered and their quality is checked. The money cant go to waste, as it stays here with us until the trade is over – Janjic said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta