Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prioritetna akcija Komercijalne skočila gotovo 30%
Većina akcija kojima se danas trgovalo na Beogradskoj berzi zabeležila je rast ali su imale slabiju realizaciju nego u utorak, dok su berzanski indeksi dodatno napredovali.

Ukupan promet na Berzi iznosio je oko 26,4 miliona dinara (224,3 hiljade evra), pošto je trgovano dužničkim hartijama Republike Srbije.

Oba indeksa su ojačala za po pola procenta, pa je BELEX15 zaključen na nivou od 670,26 poena, a BELEXlajn na 1.486,30 poena.

U fokusu investitora je bila prioritetna akcija Komercijalne banke, čija je cena uzletela za 28,8 procenata, na 800 dinara, a ujedno je bila i najtrgovanija sa iznosom iznad 0,6 miliona dinara. Obična akcija ove bankarske kuće je takođe porasla, i to za 2,1 odsto na 2.400 dinara, uz zanemarljivo trgovanje.

Naftna industrija Srbije se zadržala na nivou od 548 dinara, uz promet od 0,5 miliona dinara, dok je prioritetna akcija duvanske industrije “Filip Moris” jedina zabeležila pad, za 1,3 posto na 5.900 dinara, a isprometovana je za 0,3 miliona dinara.

“Dunav osiguranje” je završilo tgovački dan s rastom vrednosti za 3,3 procenta, na 3.100 dinara, uz realizaciju od 0,2 miliona dinara, a Galenika Fitofarmacija je ojačala za 2,8 odsto, na 2.550 dinara, uz promet od oko 0,1 milion dinara.

Solidno trgovanje na MTP tržištu imalo je AMS Osiguranje u vrednosti 0,4 miliona dinara, uz skok cene od 17,6 procenata na 1.200 dinara.

Strani investitori su u ukupom prometu na tržištu akcija imali udeo od 55,68 posto, u kupovini 65,92 procenta, a u prodaji 45,44 odsto.

Državna obveznica serije RSO19185, denominovana u evrima, ostvarila je promet od 24,2 miliona dinara (205,8 hiljada evra). Rok dospeća ove hartije je u januaru 2024.godine.


PRVI GUBITAK U 163-GODIŠNJOJ ISTORIJI Najveća banka evrozone "plaća cenu" za brzi rast u zemljama te
Banka Santander SA najavila je prvi gubitak u svojoj 163-godišnjoj istoriji nakon što je zdravstvena kriza primorala banku na otpis većine vrednosti poslovanja u svetu.

Kako je saopštila najveća banka u evrozoni po tržišnoj kapitalizaciji, njihov rekordni gubitak iznosi 11,1 milijardu evra. Ovo je drugi najveći gubitak za evropsku banku nakon gubitka koji je italijanska "UniCredit SpA" najavila krajem 2016. od 13,6 milijardi evra, prenosi Bankar.me.

Zbog pogoršavajućih ekonomskih izgleda Santander je otpisao 12,6 milijardi evra iz prethodnih akvizicija. Španska banka, čiji se uspeh okončava, posebno je teško pogođena krizom, jer su Španija i Brazil među najvažnijim tržištima. Obe su među državama koje najteže pogađa koronavirusna pandemija u svetu.

Španska banka plaća cenu za brzi rast u područjima koja su teško pogodila pandemiju – kao što su britansko kreditiranje i niskokamatni krediti u SAD-u – otpisom imovine u iznosu od 14,8 milijardi dolara, što se odražava na loše ekonomske izglede.

Otpisi neće uticati na zaštitni kapital koji je porastao u drugom tromjesečju, objasnio je Santander.Ako se isključe otpisi, dobit je pala za 27 odsto, na 1,53 milijarde evra. Banka planira da isplati dividendu od deset centi po akciji deoničarima u 2019. u obliku akcija.

Potpuni uticaj pogoršavajuće ekonomije osetiće potrošači i kompanije tek kasnije ove godine, nakon završetka programa državne podrške, prenosi Indikator.ba.

Akcije Santandera pale su za 5,8 odsto u Madridu na početku trgovanja, a pad se nastavio za dodatnih 3,4 odsto. Banka je ove godine zabeležila pad tržišne vrednosti za 45 odsto, što je čini jednom od najlošijih finansijskih institucija na kontinentu.


Oduzete akcije Mercatora moraju biti vraćene Agrokoru
Vrhovni sud Slovenije doneo je presudu da akcije Mercatora, koje su odlukom slovenačke Agencije za zaštitu tržišne konkurencije (AVK) privremeno oduzete Agrokoru krajem prošle godine, bez odlaganja moraju biti vraćene hrvatskom koncernu.

Državno tužilaštvo Slovenije podnelo je Vrhovnom sudu zahtev za zaštitu zakonitosti u kojem je, u suštini, iznelo tvrdnju da je AVK oduzimanjem deonica Merkatora Agrokoru postupila nezakonito, prenosi portal Poslovni.hr.

Vrhovni sud je pravosnažnom presudom, na koju nema mogućnosti žalbe, potvrdio takvu tvrdnju tužilaštva, promenio odluku AVK i zaustavio postupak koji je AVK vodila protiv Agrokora, a u kojem su oduzete akcije Mercatora, navodi portal.

Ova presuda Vrhovnog suda, dodaje se, omogućava povrat imovine Agrokoru nešto više od mesec dana nakon što je Okružni sud u Ljubljani već preinačio odluku AVK o visini kazne hrvatskom koncernu jer nije prijavio kupovinu slovenačke firme za flaširanje vode Kostela 2016.godine.

Prvobitni iznos novčane kazne od čak 53,9 mil EUR, sud u Ljubljani je smanjio na milion evra, uz obrazloženje da neprijavljivanje koncentracije nije bilo rezultat "namere da se zaobiđe prijava zbog mogućih štetnih efekata na tržišnu konkurenciju" već "rezultat nesavesnog nehaja odgovorne osobe Ivice Todorića".

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe na koju akcije Mercatora treba da budu prebačene, izjavio je da očekuje da im "raspolaganje deonicama bude omogućeno u najkraćem roku" i da planiraju da prenos Merkatora na Fortenova grupu realizuju do kraja ove godine.


TABAKOVIĆ: Kurs dinara se u martu i aprilu morao braniti rezervama
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je da može da obeća da će se Narodna banka Srbije maksimalno potruditi da kurs dinara ostane stabilan i da se Srbija sačuva kao destinacija u koju je poželjno ulagati i investirati. Jorgovanka Tabaković je, gostujući u emisiji Oko ekonomije na RTS-u, rekla da su u januaru bili sezonski pritisci na kurs vezani za nabavku energenata, ali da je izazov bila pandemija i strah koji blokira ljude od investiranja.

Istakla je da se pritisak na kurs u martu i aprilu morao braniti rezervama, i da je od početka godine do danas potrošeno 1,2 mlrd EUR da bi kurs bio relativno stabilan.

Navela je da rezerve Srbije i danas iznose više od 11 milijardi.

Guvernerka je rekla da je u vreme kada nije bilo nijednog leta, sa jednom od prijateljskih zemalja obezbeđeno 500 mil EUR keša, da se ne bi desilo da neko dođe na šalter banke i da ne može da podigne novac koji je uložen. Dodala je i da je obezbeđeno još 300 miliona za svaki slučaj, jer se ne zna šta će se dešavati.

Podsetila je i da je referentna kamatna stopa tri puta snižavana i da ona sada iznosi 1,25%, što se direktno prenelo na kamate na tržištu novca i na dinarske kredite koje građani koriste.

Govoreći o moratorijumu na kredite, guvernerka je rekla da se trudi da građanima pruži mogućnosti, a na njima je da izaberu ono što im najviše odgovara.

Kaže i da ne može da poveruje u to da su bankari nespremni, jer je postojala fantastična saradnja s njima u vreme kada je penzija trebalo da stigne do svakog penzionera, kada je postojala zabrana izlaska.

Ukazala je i da je postojao veliki odziv građana kada je reč o prethodnom moratorijumu i da banci treba da se obrati samo onaj ko ne želi da prihvati moratorijum, i to na način koji je proverljiv.


Država traži kupca za "Ivana Milutinovića"
BEOGRAD - Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za prikupljanje pisama o zainteresovanosti za učestvovanje u postupku privatizacije preduzeća za vodne puteve "Ivan Milutinnović-PIM" iz Beograda.

Reč je o jednom od eks-Ju giganata koji se, između ostalog, bavio izgradnjom hidrotehničkih objekata, a čija je ukupna vrednost imovine na dan 31.12. 2019. procenjena na 1,3 milijijarde dinara (1.338.874.000).


Porečje Vučje iz stečaja ponuđeno za 214 miliona dinara
LESKOVAC/VUČJE - Kombinat "Porečje" u stečaju koji pored fabrike za preradu voća u Vučju ima i zemljište kao i poslovne prostore u Beogradu i Leskovcu ponuđen je na prodaju kao pravno lice po početnoj ceni od 214,1 milion dinara, objavila je danas Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.

Najvažiji objekti u Vučju među kojima su i pogon tople prerade, hladnjača, destilerija, upravna zgrada i skladište prostiru se na preko 14.000 kvadratnih metara a zemljište u tom mestu i okolini obuhvata više od 35 hektara.


MK Group postala suvlasnik tržnog centra u Hrvatskoj
MK Group preuzela je vlasnički udeo od 49% u tržnom centru Dalmare u Šibeniku. Kako prenose hrvatski mediji, Tampten nekretnine, jedna od kompanija pod okriljem MK Grupe, registrovana u Savudriji, preuzela je udeo u vlasništvu ovog tržnog centra.

Sve je već sprovedeno u sudskom registru, iz čijeg se izveštaja može videti da je kompanija udeo preuzela od Fortenove.

U Fortenovi za hrvatski portal Lider kažu da su oni u vlasničku strukturu Dalmarea ušli zvanično u aprilu. Reč je, dodaju, o transakciji iz 2016. koju je potpisala Uprava Agrokora d.d., a koja se zbog formalno-pravnih razloga nije mogla sprovesti kroz Sudski registar tokom vanredne uprave. Mesec dana posle, već u maju Fortenova je iz vlasništva izašla i zamenile su je Tampten nekretnine.

Većinski vlasnik sa 51% udela ostala je Zagreb-Montaža Property Management, kompanija u suvlasništvu Vlade Čovića, čija je Zagreb Montaža izgradila ovaj šoping centar.


MK Group Becomes Co-owner of a Shopping Center in Croatia
MK Group has acquired an ownership share of 49% in the Dalmare Shopping Center in Sibenik. As the Croatian media report, Tampten nekretnine, one of the companies within MK Group, registered in Savudrija, has acquired an ownership share in this shopping center.

The procedures related to the court register have already been carried out, and the report shows that the company took over the share from Fortenova.

Fortenova told the Croatian portal Lider that they had joined the ownership structure of Dalmare in April officially. It is, they add, a transaction from 2016, signed by the management of Agrokor d.d., which could not go through the court register during the period of the extraordinary management due to formal-legal reasons. A month later, in May, Fortenova exited the ownership and was replaced by Tampten nekretnine.

The majority owner, with 51%, remains Zagreb-Montaza Property Management, a company co-owned by Vlado Covic, whose Zagreb Montaza built the shopping center.


Rio Tinto odobrio dodatnih 200 mil USD za projekat Jadar
Rio Tinto je odobrio novo ulaganje od 200 mil USD za dalji razvoj litijum-bor projekta Jadar u Srbiji.

Investicija je najavljena na sastanku predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima međunarodne rudarsko-metalske grupacije.

kako se navodi na sajtu Vlade, ova odluka je ishod usvajanja prethodne studije opravdanosti projekta Jadar, a kompanija Rio Tinto do sada je uložila više od 250 mil USD.

Predsednica Vlade je naglasila da je nastavak njihovog poslovanja na pomenutom projektu kod Loznice od izuzetne važnosti za Srbiju, posebno u vreme pandemije koronavirusa.

Ona je istakla značaj usvajanja prethodne Studije opravdanosti za nastavak projekta, istakavši da je to dobra vest, ne samo za Vladu Srbije, koja neposredno sarađuje sa Rio Tintom, već i za lokalnu zajednicu s obzirom na to da je na projektu angažovan veliki broj ljudi.

Projekat Jadar podrazumeva rad na razvoju rudnika podzemne eksploatacije i izgradnju industrijskog postrojenja za metalurško-tehnološku preradu koncentrata jadarita, čiji se početak može očekivati krajem 2021. godine.


Američka privreda pala 33% - Najveći kvartalni pad od vremena Ajzenhauera
Američka privreda pala je vrtoglavih 33% na godišnjem nivou u kvartalu april-jun, što je daleko najgori kvartalni pad ikad zabeležen. Zbog pandemije koronavirusa zatvoreno je poslovanje i desetine miliona ljudi je ostalo bez posla a nezaposlenost je u tom periodu skočila na 14,7%, saopštila je vlada danas.

Ministarstvo trgovine u svojoj prvoj proceni pada BDP-a u drugom kvartalu pokazuje da je pad najveći od kada se vode podaci 1947. godine. Prethodni najgori kvartalni pad privrede bio je 10% 1947. godine za vreme Ajzenhauerove administracije.

Pad prošlog tromesečja usledio je posle pada BDP-a od pet odsto u kvartalu januar-mart kada je privreda zvanično ušla u recesiju, prekidajući 11-ogodišnju ekonomsku ekspanziju, najdužu zabeleženu u SAD.

Pad privredne aktivnosti prošlog meseca podstaknut je jakim smanjenjem pojedinačne potrošnje koja predstavlja oko 70% ekonomske aktivnosti. Potrošnja je pala 34% na godišnjem nivou kada su putovanja takoreći potpuno stala, a zbog mera restrikcije oko korona virusa mnogi restorani, barovi, mesta za zabavu i druga mesta za maloprodaju bila su zatvorena.

Poslovne investicije i rezidencijalne nekretnine takođe su pretrpele veliki pad u prošlom kvartalu. Državna potrošnja, umanjena zbog pada prihoda od poreza takođe se smanjila.

Tržište rada, najvažniji stub privrede, teško je narušeno. Desetine miliona radnih mesta nestalo je u recesiji. Više od milion otpuštenih ljudi apliciralo je za naknade za nezaposlenost 18 nedelja zaredom. Do sada se oko jedna trećina izgubljenih radnih mesta vratila, ali ponovo izbijanje virusa će, verovatno, usporiti dalji oporavak tržišta rada.

Pad privredne aktivnosti u prethodnom tromesečju je toliko veliki da većina analitičara očekuje da će se privreda naglo oporaviti u sadašnjem kvartalu juli-septembar, možda čak 17% ili više na godišnjem nivou. Međutim sa porastom stope potvrđenih slučajeva koronavirusa u mnogim američkim državama, sve više firmi prinuđeno je da odloži ponovno otvaranje i obzirom da Senat gde većinu imaju republikanci predlaže da se smanje dotacije vlade za nezaposlenost, privreda bi mogla da se pogorša u mesecima koji dolaze.


Indeksi mešoviti, Impol Seval dominirao na trgovanju
Indeksi Beogradske berze imali su danas suprotna kretanja, aktivnost na tržištu akcija je ostala inertna, a visoku realizaciju imale su državne obveznice Srbije.
BEOGRAD - Indeksi Beogradske berze imali su danas suprotna kretanja, aktivnost na tržištu akcija je ostala inertna, a visoku realizaciju imale su državne obveznice Srbije.

Ukupan promet na Berzi iznosio je skoro 128,9 miliona dinara (oko 1,1 milion evra).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta