Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
BANKE KRIVE ZA PAD DEONICA Novac spreman još u proleće zbog očekivanog rasta nenaplativih kredita
Za oštar pad deonica najzaslužnije su velike banke koje suočekivanog rasta nenaplativih kredita

Otkup deonica kojim američke kompanije deo dobiti prelivaju deoničarima gotovo je prepolovljen u drugom tromesečju, na najniži nivo u poslednjih osam godina, prenose "Biznis i finansije".


Kako piše FT, to je rezultat snažnog rasta nesigurnosti oko ekonomske situacije u bliskoj budućnosti i oštrog pada dobiti.

Prema preliminarnim podacima S&P i Dau Džouns indeksa, u drugom tromesečju američke kompanije u sistemu indeksa S&P 500 na otkup deonica utrošile su 89,7 milijardi dolara, što je 46 odsto niže nego u istom periodu lane, piše portal Kamatica.com.

Podaci ukazuju da je ovo najlošiji kvartal što se tiče otkupa deonica od prvog tromesečja 2012. godine.
Za oštar pad otkupa deonica najzaslužnije su velike banke, poput Morgan Stenlija, Goldman Saksa i JP Morgan čejsa, koje su novac u proleće počele da spremaju zbog očekivanog rasta nenaplativih kredita.

S druge strane, najveći kupac sopstvenih deonica bio je Epl, utrošivši u tu svrhu 17,6 milijardi dolara.


Zbog pada Euribora biće niže i rate za otplatu kredita
Kamata na tromesečne međubankarske pozajmice u evrozoni, Euribor, potonula je ovih dana na istorijski minimum od -0,49%, a u Udruženju banaka Srbije (UBS) kažu da je većina kredita u našoj zemlji, koja je indeksirana u evrima, vezana za Euribor i da će kod svih tih kredita biti primenjena nova stopa, pa će i ukupna kamata biti niža.

- Dakle i mesečne rate za otplatu kredita (biće niže) - rečeno je Tanjugu u UBS - u.

Na pitanje da li su banke u obavezi da primene tu kamatu na buduće kredite koje odobravaju ili će se odnositi i na već odobrene kredite, u UBS objašnjavaju da se Euribor primenjuje za svaki kredit u kome je kod ugovaranja dogovoreno da se kamatna stopa izražava kao zbir vrednosti Euribor-a i kamatne marže koju naplaćuje banka.

Tako da se to odnosi na sve namene kredita (stambene i druge), kao i na i na sve kredite, i ranije ugovorene i one koji se ubuduće ugovore sa Euribor klauzulom.

Napominju, ipak, da nije moguće dati procenu za koliko može biti niža rata kredita.

- Tu procenu nije moguće dati, jer su različite kamatne stope prema vrstama kredita, različiti su rokovi otplate, kao i uslovi u pojedinačnim bankama.

UBS savetuje svakog klijenta da sa svojom bankom proveri konkretne i detaljne podatke o kreditu koji koristi.

Euribor, podseća UBS, predstavlja međubankarsku kamatnu stopu odnosno cenu po kojoj banke pozajmljuju novac jedna od druge.

Evropska kamatna stopa utiče na cenu svakog kredita u kojem je prilikom ugovaranja izričito navedeno da se kamata na kredit iskazuje kao vrednost EURIBOR-a plus vrednost kamate koju naplaćuje banka.

- Dakle, vrednost EURIBOR-a direktno utiče na visinu kamate koju plaćamo i te kamate su sada na istorijski niskom nivou, jer EURIBOR ima negativnu vrednost - ističu u UBS.

Dodaju da na vrednost EURIBOR-a utiče stanje globalne, a posebno evropske ekonomije, odnosno politika koju prema stanju ekonomije vodi Evropska centralna banka.

Takođe, kažu da već duže vreme, a posebno sada zbog ekonomske krize koju je izazvala pandemija Covid-19 Evropa vodi politiku osnaživanja privrede, odnosno ubacivanja dodatnih količina novca u finansijske tokove.

Iz tog razloga novac je jeftin odnosno cena po kojoj se novac pozajmljuje nikada nije bila niža.

- Ne bismo ulazili u spekulacije kako će se ta cena kretati, jer to zavisi od mnogo faktora koje u ovom trenutku niko na svetu ne može sa sigurnošću da predvidi - navodi UBS.

Podsećanja radi, pad Euribor usledio je nakon što su banke u evrozoni uzele u junu više od 1,3 biliona evra jeftinih zajmova od Evropske centralne banke, u okviru programa ECB-a da podstakne ekonomski rast 19-članog bloka, podriven krizom pandemije korona virusa.


Štednja kao ulaganje u budućnost i mera sigurnosti - Zašto je baš sada važna?
Klijenti Erste Banke su tokom aktuelne pandemije više štedeli nego u periodu od marta do avgusta prethodne godine, kad je reč i o dinarskoj i o deviznoj štednji. Da je trend povećane štednje građana prisutan u celoj našoj zemlji, pokazala je i nedavna analiza Narodne banke Srbije, a ista pojava zabeležena je i u zemljama Evropske unije.

Na osnovu svih ovih nalaza, može se zaključiti da su novonastale okolnosti usled pandemije dodatno pojačale svest građana o važnosti štednje i formiranja sigurnog fonda za nepredviđene situacije, naročito onda kada nije poznato koliko dugo će neizvesnost trajati. Štediše se slažu u oceni da im fond koji imaju izdvojen sa strane pruža finansijsku sigurnost, kao i mogućnost ulaganja u budućnost i navode ih kao ključne razloge za štednju u aktuelnoj situaciji.

Bilo da je motiv za stavljanje novca sa strane jedan od ova dva pomenuta ili pak neki drugi, pozitivan aspekt štednje kog možda nismo svesni kada počinjemo da štedimo je da, kada već postoji određena akumulirana suma novca, možemo da planiramo šta sa njom želimo da uradimo. Ukoliko se fokusiramo na dugoročne ciljeve, uvidećemo da je štedni fond odlična polazna tačka da ih ostvarimo i sebi i svojim najbližima obezbedimo ne samo finansijsku, već i životnu sigurnost.

Možda smo u nedoumici kako da finansiramo obrazovanje naših najmlađih, ili u doglednoj budućnosti želimo da se uselimo u sopstveni stan. Neki od nas već dugo razmišljaju o sopstvenom biznisu, ali ih, i pored odlične ideje, nedostatak sredstava sprečava da naprave prve korake. Ima i onih koji razmišljaju o novom automobilu, koji će biti savremeniji, bezbedniji i bolji po životnu sredinu.

U svakoj od ovih situacija i mnogim drugim, štedni fond nam može biti od velike pomoći da ostvarimo ono o čemu već dugo maštamo. Na taj način štednja zapravo postaje naše ulaganje u sopstvenu budućnost, koja nam daje mogućnost da tom budućnošću, makar što se finansija tiče, upravljamo. Osim toga, čak i kada ostvarimo svoje zacrtane ciljeve, ostaje nam korisna navika koju uvek možemo nastaviti da negujemo. Odnos štednje i naših finansijskih ciljeva na zanimljiv način prikazan je i u ovom videu.

Da bismo bili efikasni u ostvarenju svojih finansijskih ciljeva, preporuka je da novac štedimo u finansijskoj instituciji. Ne samo da će taj fond, biti siguran od krađe, situacija kao što su požar ili poplava, pa i od nas samih, već će se on vremenom uvećavati kamatom.

Pre nego što odlučimo da svoj novac poverimo na čuvanje nekoj finansijskoj instituciji, važno je da obratimo pažnju na nekoliko stvari. Preporuka je da to bude institucija od poverenja, sa dugom tradicijom štednje koja garantuje bezbednost vašeg uloga.

Zatim, treba obratiti pažnju na svedetalje ponude štednje, kao što su na primer visina kamatne stope, vrsta štednje na koju se obavezujete, trajanje roka štednje, te uslovi razoročenja. Na kraju, u slučaju da nam nešto nije jasno, savet je da uvek o tome porazgovaramo sa službenicima finansijske institucije u kojoj smo odabrali da štedimo.

Više informacija i saveta o štednji, ali i o važnim temama u oblasti finansija, potražite na ErsteZnali.rs, besplatnoj platformi za finansijsku edukaciju.


Beogradski APS novi vlasnik Jugoremedije za 360 miliona RSD
Kupac Jugoremedije u stečaju je APS - Project one iz Beograda, a na ovu odluku druga dva konkurenta su podnela prigovore o kojima će se u petak izjasniti stečajni sudija, rekao je danas za Tanjug stečajni upravnik Radovan Savić.
ZRENJANIN - Kupac Jugoremedije u stečaju je APS - Project one iz Beograda, a na ovu odluku druga dva konkurenta su podnela prigovore o kojima će se u petak izjasniti stečajni sudija, rekao je danas za Tanjug stečajni upravnik Radovan Savić.

APS koji je investicioni fond za Jugoremediju ponudio je najviše - 362 miliona dinara, beogradski Led Vision ponudio je 360 miliona, a turska Birgin grupa -260 miliona dinara, rekao je Savić.


Borski Teretni transport ponuđen za 30,8 miliona dinara
Akcionarsko društvo "Teretni transport" u stečaju prvi put je ponuđeno na prodaju po početnoj ceni od 30,8 miliona dinara, objavio je danas stečajni upravnik.
BOR - Akcionarsko društvo "Teretni transport" u stečaju prvi put je ponuđeno na prodaju po početnoj ceni od 30,8 miliona dinara, objavio je danas stečajni upravnik.

Najvažniju imovinu borske firme čine remontna hala, montažna upravna zgrada, poslovni prostor, kotlarnica i trafostanica.


Cena Brenta blizu 46 dolara
Cena Brenta porasla je danas, podstaknuta obustavom većeg dela američke proizvodnje na morskim platformama u Meksičkom zalivu zbog približavanja uragana Laura i optimizmom u pogledu trgovinskih razgovora između Kine i SAD.
SINGAPUR - Cena Brenta porasla je danas, podstaknuta obustavom većeg dela američke proizvodnje na morskim platformama u Meksičkom zalivu zbog približavanja uragana Laura i optimizmom u pogledu trgovinskih razgovora između Kine i SAD.

Rast je međutim bio ograničen usled obnovljenih zabrinutosti zbog pandemije korona virusa, koja smanjuje tražnju za gorivom, nakon vesti iz Evrope i Azije da su se neki pacijenti ponovo zarazili Kovidom-19, što dovodi u pitanje tezu o sticanju imuniteta nakon izlečenja od te bolesti.


Planule akcije Metalca za 146,2 miliona dinara
Eksplozivan rast prometa na domaćem tržištu kapitala, kojem je najviše doprinelo trgovanje akcijama gornjomilanovačkog Metalca, obeležio je dan na Beogradskoj berzi, uz opravak oba indeksa.
BEOGRAD - Eksplozivan rast prometa na domaćem tržištu kapitala, kojem je najviše doprinelo trgovanje akcijama gornjomilanovačkog Metalca, obeležio je dan na Beogradskoj berzi, uz opravak oba indeksa.

Ukupan promet na trgovanju iznosio je 177,4 miliona dinara (1,5 miliona evra).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta